UKRAJINSKE IZBJEGLICE

Status privremene zaštite najveća prepreka do posla

Svjetski je dan izbjeglica - 20. jun. U Crnoj Gori najviše je izbjeglih iz Ukrajine - osam i po hiljada. U ukrajinskom Konzulatu kažu da je dobijanje statusa privremene zaštite najveća prepreka izbjeglicama da se zaposle.

Julija, tridesetogodišnja Ukrajinka, prešla je hiljade kilometara dok nije stigla u Tivat. Krenula je iz Kijeva sa svoje dvije djevojčice kada su na grad počele da padaju prve bombe.

"Došla sam prije tri mjeseca iz Kijeva u Crnu Goru. Iznajmila sam stan u Tivtu, na Luštici. Tu sam sa djecom, muž je ostao na ratištu. Hvala Bogu snalazimo se, za sada nemamo finansijskih problema. Iako smo sada na bezbjednom, ne napušta nas briga za naše koji su ostali u Ukrajini", kaže ona.

Marija Ćerevko kaže da se Ukrajinci u Crnoj Gori osjećaju dobro, te da nemaju većih problema.

"U Crnoj Gori se osjećajmo prijatno, jako dobro smo primljeni od strane lokalnog stanovništva, sa njima imamo korektan i prijateljski odnos. Ukrajinci pomažu jedni drugima, a takođe imamo pomoć i od Crnogoraca. Nemamo ovdje ozbiljnijih problema", priča Marija.

Da je izbjeglima najveća prepreka dobijanje statusa privremene zaštite, kaže konzul Mihailo Šamatov. Napominje da je počeo da se dodjeljuje sredinom marta, a da je nakon toga potrebno još dva do tri mjeseca čekanja kako bi se dobio matični broj.

"Veliki je broj onih koji čekaju na privremenu zaštitu, najviše ih je u Budvi, oko hiljadu. U početku je procedura bila jednostavnija, međutim, Vlada je nakon dva mjeseca napravila izmjene i Ukrajinci su ponovo morali da podnose zahtjeve i čekaju u redovima. Sve ide preko Podgorice, preko MUP-a koji radi provjere, tako da je čitava procedura dosta spora“, priča Šamatov.

Aleksandar Čađenović iz UNHCR-a pojašnjava da je Crna Gora prva u regionu donijela odluku o privremenoj zaštiti, kao što je to urađeno u EU. Međutim, kako je prvi put da se tako nešto radi, još nije precizirano šta je sve potrebno mijenjati u domaćem zakonodavstvu kako bi se izbjeglicama omogućila sva prava predviđena zakonom, kao što su pravo na rad i zdravstvenu zaštitu.

"Ono što smo ustanovili, a što su prihvatili iz MUP-a, jeste da je bez jedinstvenog matičnog broja upitan efikasan i pun pristup pravima".

"Kada je riječ o pravu na rad, najveći problem je što naše zakonodavstvo ne prepoznaje institut privremene zaštite”, ističe Čađenović.

"Ali to ne znači da ne mogu da obavljaju tzv. privremene i povremene poslove. Neki od njih uspjeli su da se zaposle kao pomoćno osoblje u hotelima širom primorja. Međutim, kako je najveći broj žena i djece, otežavajuća okolnost je to što majke nemaju gdje da ostave mališane dok su na poslu“, pojašnjava Čađenović

U Crnoj Gori trenutno boravi oko osam i po hiljada izbjeglih Ukrajinaca. Konzul Mihailo Šamatov kaže da je još oko dvije i po hiljade onih koji su zvanično boravili u našoj državi prije početka rata.

"Mogu da kažem da je Ukrajincima u Crnoj Gori tretman jako dobar. Mi smo zahvalni i Vladi i građanima. Na početku rata puno je Crnogoraca dalo besplatan smještaj ukrajinskim državljanima, pomagali su aktivno kada je riječ o obezbjeđivanju hrane i druge humanitarne pomoći , ali i priključili se radu naših kriznih štabova, i sve je u redu”, zaključuje konzul Šamatov.

Rok od prijema zahtjeva za odobrenje privremene zaštite do izdavanja isprave, kako pojašnjavaju iz Ministarstva unutrašnjih poslova, zavisi od vremena čekanja na odgovore bezbjednosnih službi.

Nena Drašković, Radio Crne Gore