- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
14. 11. 2020.
20:04 >> 20:04
1
PETROVIĆ PORUČILA
Potrebna podrška, prostora za žene u biznisu ima
U Crnoj Gori su stvorene formalne pretpostavke za razvoj ženskog preduzetništva, ali praksa pokazuje da ima još mnogo prostora za uključivanje žena, prije svega sa malim i srednjim biznisima, ocijenila je izvršna direktorica Crnogorskog ženskog lobija (CŽL), Aida Petrović.
Ona je kazala da je u Crnoj Gori uspostavljen pravni i institucionalni okvir i usvojene politike i strateški dokumenti koji podržavaju rodnu ravnopravnost, unapređenje ženskih prava i ekonomsko osnaživanje žena, ali u praksi stvari stoje malo drugačije.
Petrović je agenciji Mina-business kazala da u crnogorskom patrijarhalnom društvu žene nijesu u dovoljnoj mjeri prepoznate kao ravnopravne partnerke u ekonomskoj sferi, što za rezultat ima nedovoljno razvijeno žensko preduzetništvo.
"Odlučiti se na žensko preduzetništvo znači da treba prevazići mnoge nametnute patrijarhalne i kulturološke obrasce i unutrašnji osjećaj koji je nastao pod uticajem tih obrazaca - da je biznis 'rezervisan' za muškarce, a za žene uglavnom briga o porodici, djeci i njihovom vaspitanju“, navela je Petrović.
Ona smatra da je prevazilaženje tih predrasuda i stereotipa koji vladaju u društvu dosta teško i da zahtijeva odlučnost, samosvjesnost, samopuzdanje i prije svega hrabrost žene da prekine sa lošim stranama patrijarhalno tradicionalnog obrasca.
"Žene buduće preduzetnice treba ohrabrivati kako bi česti manjak samopouzdanja i svjesti o sopstvenim sposobnostima brže i lakše prevazišle. Barijere žene prepoznaju i u dosta komplikovanoj administrativnoj proceduri, previsokim nametima i kamatnim stopama za kredite, kao i postojanju sive ekonomije i nelojalne konkurencije“, rekla je Petrović.
Ona je rekla da se politike osnaživanja i podrške ženskom preduzetništvu često ne primjenjuju u potpunosti i da ima i primjera selektivne primjene, što je oblik kršenja ljudskih prava koji je teško dokazati.
Navela da je organizacija CŽL ove godine, preko projekta Ministarstva za ljudska i manjinska prava pod nazivom Edukativno i ekonomsko osnaživanje žena za pokretanje sopstvenog biznisa, organizovala niz aktivnosti.
Organizovane su edukativne aktivnosti za početnice u biznisu, kao što su radionice i fokus grupe, zatim informativne o unapređenju ženskog biznisa i eliminisanju biznis barijera, kao i obuke u saradnji sa licenciranim poslodavcima iz oblasti frizerskog, šnajderskog i informatičkog kursa.
"Polaznice projekta, njih 13, dobile su licencirane sertifikate nakon skoro dvomjesečnog sticanja znanja. Jedna polaznica frizerskog kursa našla je zaposlenje, a ostale su u fazi pripreme za osnivanje malih biznisa individualno ili međusobnim udruživanjem“, kazala je Petrović.
Pandemija je, kako je dodala, dovela do promjene načina funkcionisanja i rada koji je bio nepoznanica za mnoge preduzetnice, kao i preduzetnike uopšte.
"Tradicionalno poslovanje, posebno u dijelu prodaje i kupovine, dobilo je drugi oblik funkcionisanja, uglavnom online, na što mnoge preduzetnice nijesu bile spremne i nijesu imale znanja kako to sve funkcioniše, pa su dobrim dijelom smanjile tržište ili prestale sa radom zbog objektivnih okolnosti“, dodala je Petrović.
S obzirom da se situacija sa pandemijom dodatno usložnjava, Petrović je navela da mala, srednja pa i veća ženska preduzetništva mogu ostati potpuno bez likvidnosti, ukoliko država ne preduzme brze i efikasne mjere dodatne pomoći.
"I da nije bilo pandemije, finansijska pomoć u formi nepovratnih finansijskih sredstava bila bi neophodna ženskim preduzetničkim kapacitetima koji su najčešće krhki i podložni gašenjima i nestajanju“, poručila je Petrović.
Ona smatra da preduzetnicama treba omogućiti dobru i besplatnu informisanost i savjetodavnu pomoć, posebno u početnim fazama razvoja biznisa.
Коментари1
Остави коментар