Objavila M.L.B.

PREDLOŽEN ZAKON

Vlada ne namjerava da ulazi u hramove

Vlada Crne Gore je danas utvrdila Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Zakonom se, kako je saopšteno iz Vlade, garantuje pravna sigurnost svakoj vjerskoj zajednici.

Kako je nakon sjednice Vlade kazao ministar pravde Zoran Pažin, Predlogom zakona su u potpunosti prihvaćene sve preporuke Venecijanske komisije.

„Dobili smo je jedan moderan i u odnosu na okruženje veoma liberalan tekst zakona, koji mogućava da svaki građanin postupajući po sopstvenoj savjesti bude ili ne bude vjernik“, naveo je Pažin.

Podsjeća da je zakon koji je na snazi iz 1977, te da predlaganjem novog zakona država izlazi u susret i prošlim i budućim generacijama.

Namjera Vlada je bila da se, kako kaže Pažin, dijalogom dođe do rješenja koje će podržati ono što su međunarodni standardi u toj oblasti.

„Predstavnici SPC, nažalost nijesu prihvatili dijalog o preporukama SPC“, naveo je Pažin.

Konstatovali smo da se garantuju sva pravila dokazivanja i dokazni standardi koji su propisani Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o parničnom postupku.

„Garantuje se pravna sigurnost svakoj vjerskoj zajednici. Potpuno su neosnovana spekulacije da Vlada ima namjeru da bilo koga iseljava iz hramova, da bilo kome otima hramove. Naprotiv, eksplicitno je rečeno u novom čanu 64. ovog predloga zakona da vjerske zajednice, koje su korisnici vjerskih objekata nastavljaju da koriste te objekte do odluke državnog organa“, naveo je Pažin.

On je kazao da se Predlogom zakona samo uređuje pravni sistem u toj oblasti, u skladu sa međunarodnim standardima.

„MCP nema od koga da brani hramove, jer Vlada ne namjerava da ulazi u te hramove niti ima namjeru da onemogućava bilo koga da uživa vjerska prava upravo u tim hramovima“ , zaključio je Pažin i dodao da je sa MCP imao korektan i profesionalan dijalog.

Na osnovu preporuka Venecijanske komisije, inovirani tekst Predloga zakona je dodatno unaprijeđen i preciziran, između ostalog, i kroz sljedeće ključne izmjene i dopune:

• Dodatno je precizirano da djelovanje vjerske zajednice može biti ograničeno samo ako je to neophodno u demokratskom društvu radi zaštite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih, pri čemu mjera ograničenja mora biti srazmjerna ovim vrijednostima
• Ostavljena je još šira sloboda izbora prilikom registracije vjerskih zajednica. Izričito je utvrđeno da vjerska zajednica čiji je vjerski centar u inostranstvu nema obavezu da se registruje, već slobodno odlučuje o tome da će zahtijevati upis u Registar, pri čemu neregistrovane vjerske zajednice ne mogu imati svojstvo pravnog lica. Osim toga, zakon dozvoljava registraciju svake vjerske zajednice koja ima najmanje tri punoljetna vjernika, koji čak ne moraju ni biti državljani Crne Gore, ukoliko imaju odobren stalni boravak u skladu sa zakonom
• Uvode se dodatni uslovi u postupku sudske zabrane djelovanja vjerske zajednice, koja se dozvoljava samo ako se legitimni cilj zaštite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja ili morala, ili zaštite prava i sloboda drugih ne može ostvariti blažim mjerama ograničenja
• Izričito se propisuje mogućnost finansiranja aktivnosti vjerskih zajednica iz državnog budžeta i budžeta lokalne samouprave
• Nedvosmisleno se utvrđuje da će svako sporenje u vezi vlasništva nad vjerskom imovinom biti rješavano pred nadležnim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor, u skladu sa važećim zakonima u Crnoj Gori. Takođe, u prelaznim i završnim odredbama, precizira se da vjerska zajednica nastavlja sa korišćenjem određenog kulturnog dobra i nakon upisa prava državne svojine nad tom imovinom, do odluke državnog organa nadležnog za odlučivanje o državini, korišćenju i raspolaganju ovim objektima i zemljištem