[ Objavio: I. P. ]

INTERNET ZAMKE

Tragovi "ispare" kad i novac s računa

Dobili ste nasljedstvo od prezimenjaka koji je život proveo u nekoj dalekoj zemlji i nije imao potomstvo i vi ste sad vlasnik njegovih nekretnina i bankovnih računa na kojima je višecifren iznos! Ovako obično izgleda jedna od "zamki" koje su uvertira u prevare sa kojima se susrijeću korisnici interneta.

U daljem tekstu ovakvog obraćanja "srećnom dobitniku" obično se traže lični podaci i neka "simbolična" uplata kako bi golemi novac bezbjedno stigao na bankovni račun...

Ovo je oprobana metoda koju prevaranti koriste skoro tri decenije, poznata kao "nigerijsko pismo".

Uz napredak tehnologije i razvoj društvenih mreža, razvila se I domišljatost prevaranata koji koriste čak i imena poznatih banaka, ili firmiranih robnih marki kako bi zainteresovali žrtve za besplatne proizvode, koji su samo jedna od vidova prevara.

Brojne barijere

Kriminolog Velimir Rakočević navodi da je internetska prevara jedno od najrasprostranjenijih krivičnih djela protiv bezbjednosti računarskih podataka.

"Ona obuhvata unošenje netačnog podatka ili propuštanje unošenja tačnog podatka radi prikrivanja ili lažnog prikazivanja podataka i na taj način utiče na rezultate elektronske obrade i prenos podataka u namjeri da učinilac sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist odnosno drugom prouzrokuje imovinsku štetu", kazao je Rakočević.

On napominje da postoje i teži oblici ovog krivičnog djela kod kojih je pribavljena imovinska korist od tri hiljade do preko trideset hiljada eura.

"Kriminološka istraživanja pokazuju apsolutni i relativni porast ovog oblika kriminaliteta, budući da se kompjuter sve češće pojavljuje kao sredstvo izvršenja brojnih krivičnih djela", napominje Rakočević.

Prema njegovim riječima, otkrivanje i dokazivanje internetskih prevara zahtijeva vrlo ozbiljan pristup nadležnih državnih organa kao i angažovanje informatičkih eksperata.

"Postoje brojne barijere u otkrivanju ovih delikata, prouzrokovane prirodom kompjuterskog kriminaliteta koji je visoko sofisticirana. Najveći problem u detekciji je mogućnost delinkvenata da vrlo brzo unište ili prikriju digitalne dokaze i obrišu ili promijene podatke u digitalnoj memoriji i ne ostave materijalne tragove", upozorava Rakočević.

Tu nastupa posao za policiju, koja, kako tvrdi Rakočević, ima velike potencijale koji joj omogućavaju da suzi krug osoba koje bi potencijalno mogle biti uččinioci.

"Do konkretnog izvršioca se dolazi putem detaljnog utvrđivanja načina izvršenja krivičnog djela i tehničkih mogucnosti određenih osoba da izvrše krivično djelo. Jedna od ključnih dokaznih radnji je uviđaj, a koriste se i brojne druge ne samo istražne već i operativno-taktičke i tehničke radnje", kazao je naš sagovornik.

Građani da ne dozvole grešku

Ali, i za ovaj kompjuterski kriminal, napominje Rakočević, važi pravilo - nema savršenog zločina.

"Nauka je danas toliko napredovala da ne postoji savršen zločin. Crnogorska policija u kontinuitetu dokazuje nespornu sposobnost da se uspješno suprotstavi svim oblicima kriminaliteta uključujući I kompjuterski, i to dosadašnji rezultati rada ubjedljivo pokazuju budući da je ostvaren visok procenat rasvijetljenosti ovih krivičnih djela“, kazao je Rakočević.

Informatički opismenjene osobe, sklone kriminalnim radnjama, dovijaju se na razne načine da stignu do lake zarade.

Rakočević ističe da je najbolja odbrana od internet prevara obrazovanje mogućih žrtava i podizanje svijesti o tome kako identifikovati prevaru na internetu.

"Građani ne smiju sebi priuštiti grešku da, na primjer, uplate novac na lažni račun ili da neovlašćeno doznače novac sa poslovnog racuna, da dozvole krađu identiteta, da koriste falsifikovane mrežne stranice banaka, da podlegnu prevarama u onlajn kupovini bez prethodne detaljne provjere i slično. Važno je da građani ne stupaju u bilo kakve poslove putem interneta ukoliko nijesu više puta provjerili da li je sve regularno i po potrebi potraže pomoc stručnjaka za ovu oblast“, upozorava Rakočević.