Objavio: P.R.

MSS KONSTATOVAO

"Monitor" prekršio Kodeks

Komisija za žalbe konstatuje da je nedjeljnik Monitor neobjavljivanjem reagovanja PR službe Ministarstva poljoprivrede povodom teksta sa naslovom "Zaustaviti istrebljenje riba" prekršio zakonom utvrđenu obavezu objavljivanja odgovora , saopšteno je iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.

Kako navode, Komisija smatra da su odgovorom PR službe Ministarstva osporeni navodi iz predmetnog teksta, što jeste sadržina prava na odgovor.

"Naime, za razliku od prava na ispravku, Komisija smatra da je suština prava na odgovor upravo u umanjivanju uvjerljivosti novoda iz već objavljenog sadržaja iznošenjem novih činjenica, i drugačijim tumačenjem već navedenih, što je standard ustanovljen evropskom praksom pa ga u tom smislu i treba tumačiti. U predmetnom slučaju Komisija nalazi da je odgovorom Ministarstva upravo isto i učinjeno jer su u reagovanju saopšteni podaci relevantni za razvijanje diskusije od javnog značaja a koju je 'Monitor' otvorio", navode u saopštenju.

Ističu da Komisija na osnovu svega navedenog zaključuje da je postojala obaveza nedeljnika Monitor da objavi reagovanje PR službe Ministarstva poljoprivrede, i da je izbjegavanjem ove obaveze nedeljnik Monitor flagrantno prekršio osnovnu zakonom propisanu obavezu medija.

"Komisija za žalbe smatra da je neobjavljivanjem reagovanja PR službe Ministrastva poljoprivrede prekršeno i načelo III Kodeksa novinara smjernica 3.1.", piše u saopštenju.

Obrazloženje:

Medijski Savjet za samoregulaciju je dobio žalbu od PR Službe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja zbog neobjavljivanja njihovog reagovanja u nedjeljniku Monitor, povodom teksta sa naslovom „Zaustaviti istrebljenje riba”. Monitor je 08.07.2016. godine objavio tekst sa nadnaslovom “Reforma slatkovodnog ribarstva” i naslovom „Zaustaviti istrebljenje riba”. Autor teksta je NVO aktivista Velibor Ivanović. Ivanović je u tekstu između ostaloga optužio Ministarstvo poljoprivrede da je „sprovelo štetan oglas za ustupanje na korišćenje ribljeg fonda u crnogorskim rijekama, da je „sa umišljajem isključilo javnost iz tog procesa“, da je taj resor „dozvolio nezakonite radnje“, da su se sredstva iz budžeta Ministarstva koristila „za nastavak višegodišnjeg kriminalnog poribljavanja vodotoka“.

U žalbi PR Službe Ministarstva poljoprivrede stoji da su oni:“..istog dana kada je objavljen tekst u Monitoru, 08. 07.2016. godine, elektronskim putem uputili „Monitoru“ odgovor. Odgovor je istog dana objavljen i na sajtu Ministarstva, po ustaljenoj proceduri. U odgovoru, između ostalog, Ministarstvo je pozvalo gospodina Ivanovića da za optužbe, koje sa lakoćom iznosi, konačno dostavi i dokaze. Nedjeljnik „Monitor“ u narednom broju časopisa, objavljenom 15.07.2016. godine, nije objavio odgovor PR Službe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Time je Ministarstvu uskraćeno pravo na Ispravku/Odgovor zagarantovano Zakonom o medijima(čalnovi 26-30), i razrađeno načelom 3 Kodeksa novinara CG.

U istom broju Monitora, ne samo da nije objavljeno reagovanje Ministarstva, već je umjesto toga objavljen komentar gospodina Velibora Ivanovića na odgovor Ministarstva koji se nalazio na sajtu tog resora. Monitor je ponovo „velikodušno“ ustupio prostor gospodinu Veliboru Ivanoviću da komentariše reagovanje Ministarstva koje taj medij nije objavio, i da nastavi sa iznošenjem neistina i imaginacija na račun Ministarstva, ali i prethodnog ministra poljoprivrede Petra Ivanovića“ piše u žalbi Ministarstva.

PR služba Ministarstva je zbog svega navedenog 26.07.2016. poslala žalbu Ombudsmanu nedjeljnika Monitor u kojoj je traženo da Ombudsman konstatuje kršenje načela 3. Kodeksa novinara Crne Gore i da zatraži od uredništva da objavi Odgovor PR Službe Ministarstva poljoprivrede, na način koji definišu Zakon o medijima i Kodeks novinara Crne Gore.

Ombudsmanka Monitora je pokušala da ovaj slučaj najprije riješi medijacijom između uredništva novine i PR službe (Medijski savjet za samoregulaciju je ostvario uvid u ove pregovore vođene kroz emejl prepisku). Shodno tome je obavijestila PR službu da je uredništvo raspoloženo da objavi naknadno njihovo reagovanje i da traži predlog poravnanja. U odgovoru PR službe na ovu ponudu se kaže da prihvataju naknadno objavljivanje reagovanja, ali onako kako Zakon nalaže, to jest na istoj strani na kojoj je objavljen i inicijalni tekst. U odgovoru na ovu ponudu poravnanja Ombudsmanka Monitora obaviještava PR službu Ministarstva poljoprivrede da to sada nije prihvatljivo za uredništvo “Monitora” i prosleđuje stav uredništva.

U izjašnjenju uredništva stoji :” Taj tekst (reagovanja PR službe minstarstva poljoprivrede na tekst našeg gosta kolumniste Velibora Ivanovića, pr.aut.) ni u kom slučaju ne bismo mogli objaviti jer bi objavljivanjem kršili i zakon i dobre medijske običaje. Kolumna Velibora Ivanovića, objavljena je u našem listu u petak , 8.jula 2016, a istog dana u 13 i 55 minuta, objavljeno je reagovanje na taj tekst na sajtu ministarstva poljoprivrede, Vlade Crne Gore. Ponavljam: da smo u Monitoru objavili na sajtu minstarstva poljoprivrede već objavljeno reagovanje prekršili bismo zakon, etičko profesinalno pravilo, jedankih šansi. Podržali bismo praksu, sve češću, da se na tekstove objavljene u Monitoru, i u nekom drugom mediju koji vlast ne kontroliše, objavljuju reagovanja u drugim vlastima bliskim medijima. Na tu praksu uvođenja haosa u javni prostor, na žalost, niko od nadležnih, a ni od zaštitnika interesa javnosti nije adekvatno reagovao. Upravo smo poštujući pravilo jednakih šansi, omogućili da gospodin Ivanović u Monitoru odgovori na reagovanje objavljeno sajtu Ministarstva poljoprivrede”, stoji između ostaloga u izjašnjenju uredništva “Monitora”.

Ombudsmanka “Monitora” je ujedno obavijestila PR službu Ministarstva da je medijacija propala i da će u skladu sa Poslovnikom donijeti odluku po žalbi. U Odluci od 10.08.2016 Ombudsmanka Monitora obaviještava PR službu Ministarstva poljoprivrede da je žalba odbačena iz sledećih razloga:” Budući da medijacijom nije postignuto sporazumno rješenje, donijela sam odluku da žalbu PR službe MPRR odbijem zato što smatram da reagovanje koje su formulisali kao odgovor na tekst „Zautaviti istrebljenje riba“ zaista nije u skladu sa zakonskim odredbama, te da uredništvo nije bilo u obavezi da tekst tog tipa tretira i objavi kao odgovor na način definisan zakonom. Medij nije uvažio pravo na ispravku i odgovor jer nije našao da je tekst objavljen u „Gledištima“ sadržavao netačne informacije i neutemeljene, što je opcija koju smjernicom 3.1.b omogućuje KNCG.

I ZoM i KNCG jasno definišu koja vrsta reagovanja može biti tretirana kao odgovor koji mora biti objavljen tako da odgovara plasmanu teksta na koji se odnosi. Reagovanje koje je dostavila PR služba MPRR ne sadrži informacije kojima se ispravljaju pogrešni ili neistiniti navodi u spornom tekstu, niti argumentovanim navodima pobija, suštinski ispravlja ili dopunjuje navode teksta na koji se odnosi, već naprotiv obiluje argumentacijom ad hominem, dakle nizom logičkih pogreški koje umjesto da argumentiraju protiv konkretnih tvrdnji ili teza iznijetih u spornom tekstu, argumentiraju protiv autora teksta. Diskreditacija sagovornika ne može ni osnažiti niti oslabiti argumente čija valjanost ne zavisi od onoga ko ih zastupa.“

Pošto im je odbijena žalba od strane Ombudsmanke “Monitora”, PR služba Minstarstva poljoprivrede se obratila Medijskom savjetu za samoregulaciju sa istom žalbom.

Razmatrajući ovaj predmet, Komisija za žalbe(Komisija) je detaljno pregledala tekstove objavljene u „Monitoru“, reagovanje Ministarstva, izjašnjenje uredništva Monitora, odluku Ombudsmanke, kao i prepisku između Ombudsmanke i PR službe Ministarstva.

Analizirajući ovaj predmet od samog početka Komisija je pronašla da u postupanju uredništva “Monitora” i Ombudsmanke istog lista postoje određene nelogičnosti koje su se pojavile tokom njihovog procesa odlučivanja. Naime, već na početku procesu medijacije (između uredništva i PR službe) saznajemo da je uredništvo raspoloženo da naknadno objavi reagovanje Ministarstva poljoprivrede kao dio porvanjanja između ovih subjekata. Na zahtjev PR službe da to bude u skladu sa zakonom, odnosno na strani na kojoj je objavljen i inicijalni tekst, odgovoreno je negativno. Uredništvo Monitora i Ombudsmanka istog lista su na različite načine objašnjavali nemogućnost da se ispravka i odgovor objave po zakonu. Uredništvo u izjašnjenju više ne pominje nikakvu mogućnost objavljivanja reagovanja i tvrdi da to nije moguće jer :” da smo u Monitoru objavili na sajtu minstarstva poljoprivrede već objavljeno reagovanje prekršili bismo zakon, etičko profesinalno pravilo, jedankih šansi. Podržali bismo praksu, sve češću, da se na tekstove objavljene u Monitoru, i u nekom drugom mediju koji vlast ne kontroliše, objavljuju reagovanja u drugim vlastima bliskim medijima.” U izjašnjenju nije objašnjeno koji bi to zakon ili etičko pravilo bili prekršeni. Takođe nije objašnjeno na osnovu čega se sajt minstarstva smatra medijem.

Koliko je Komsiji za žalbe poznato ne postoji zakon ili etičko pravilo koje definiše pravilo jednakih šansi. Takođe Zakon o elektronskim medijima ne prepoznaje sajtove institucija kao medije. Podsjećamo da je tretiranje sajta Ministarstva kao medij navedeno kao jedan od razloga za neobjavljivanje spornog reagovanja.

Kada je riječ o odluci Ombudsmanke Monitora za odbijanje žalbe nailazimo na potpuno druge razloge za neobjavljivanje reagovanja. Ombudsmanka tvrdi da reagovanje nije moglo biti objavljeno po Zakonu jer:” Medij nije uvažio pravo na ispravku i odgovor jer nije našao da je tekst objavljen u „Gledištima“sadržavao netačne informacije i neutemeljene(kritike pr.aut.), što je opcija koju smjernicom 3.1.b omogućuje KNCG... Reagovanje koje je dostavila PR služba MPRR ne sadrži informacije kojima se ispravljaju pogrešni ili neistiniti navodi u spornom tekstu, niti argumentovanim navodima pobija, suštinski ispravlja ili dopunjuje navode teksta na koji se odnosi, već naprotiv obiluje argumentacijom ad hominem, dakle nizom logičkih pogreški koje umjesto da argumentiraju protiv konkretnih tvrdnji ili teza iznijetih u spornom tekstu, argumentiraju protiv autora teksta.“

Komisija primjećuje, kada je riječ o Odluci Ombudsmanke, da smjernica 3.1 Kodeksa novinara, na koju se ona pozvala prilikom odbijanja žalbe, nije najpreciznije definisana Kodeksom. Naime u paragrafu b) ove smjernice stoji:

U slučaju kada su neke osobe ili organizacije uvjerene da izvještaj medija sadrži netačne informacije ili neutemeljene kritike na njihov račun, one mogu, od medija koji je objavio takav izvještaj, da zahtijevaju mogućnost odgovora i ispravke netačnih navoda.

Medij treba da uvaži to pravo, ukoliko je izvještaj sadržavao netačne informacije ili neutemeljene kritike.

Drugi stav ovog paragrafa govori da medij treba da uvaži pravo na ispravku i odgovor ukoliko je izvještaj sadržao netačne informacije ili neutemeljene kritike, ali ne precizira ko utvrđuje netačnost i neutemeljenost informacija i kritika.

Komisija za žalbe je pošla od tumačenja da medij utvrđuje netačnost i utemeljenost informacija i kritika i prešla na analizu objavljenog teksta i reagovanja.

Tekst „Zaustaviti istrebljenje riba”, koji je objavljen u Monitoru ima nadnaslov “Reforma slatkovodnog ribarstva” i podnaslov “Kao direktna posledica nezakonitih radnji nadležnih, danas je fond plemenitih riba na većini vodotokova doveden na samu granicu istrebljenja”. Prilično haotičan tekst obrađuje više tema koje se odnose na slatkovodno ribarstvo. Između ostaloga se pominju aktivnosti od prije dvije godine nevladine organizacije koju je vodio autor teksta. Pominje se i Oglas za ustupanje na korišćenje ribljeg fonda u crnogorskim rijekama, za koji se tvrdi da je bio štetan, ali dalje ne objašnjava zašto. Pominje se takođe da je:” korišten novac iz budžeta za nastavak višegodišnjeg organizovanog kriminalnog posla poribljavanja vodotokova širom zemlje alohtonim vrstama riba”, ali nema objašnjenja šta je u tome bilo kriminalno, već se dodaje da je saučesnik tih kriminalnih radnji bio izvjesni Drago Marić sa Prirodno-matematičkog Fakulteta. Ukratko, onoliko koliko je to razumljivo, tekst u najvećem dijelu razvija tezu da se ustupanjem na korišćenje ribljeg fonda u crnogorskim rijekama sportsko-ribolovnim klubovima napravila velika šteta i omogućio krivolov. U tekstu nisu ponuđeni dokazi za ove teze osim personalnih zaključaka autora.

U reagovanju na ovaj tekst PR služba Ministarstva poljoprivrede je optužila Ivanovića da je iznio niz optužbi bez ijednog dokaza. Oni su takođe u tekstu iznijeli podatak da je Ivanović krivično gonjen zbog krivolova:” Na žalost, gospodin Ivanović je neslavno završio uredničku karijeru zbog krivičnog gonjenja. Uhvaćen je u krivolovu! I to u sred Nacionalnog parka “Durmitor”. I to u vrijeme strogog ribolovnog zabrana! A đe to ima da svijetlu budućnost ribolovcima prodaje krivolac. I to ne bilo kakav krivolovac, nego krivolovac iz nacionalnog parka. Đe to ima bez u Crnoj Gori, i to pred izbore, da se oglasi Veljo u Monitoru.”

Sumirajući kompletan predmet Komisija za žalbe je konstatovala:

Sporni tekst „Zaustaviti istrebljenje riba”, kako i sami naslov govori iznosi stav autora da je Ministarstvo poljoprivrede odgovorno za istrebljenje riba i krivolov zbog davanja na korišćenje ribljeg fonda slatkih voda.

Ministarstvo poljoprivrede je u svom odgovoru optužilo Ivanovića da iznosi tvrdnje bez dokaza i da je sam uhvaćen u krivolovu.

Komisija za žalbe konstatuje da ni incijalni tekst ni odgovor na njega ne sadrže činjenice koje bi čitaocu bile provjerljive i na osnovu kojih bi mogao da sudi da li se radi o iznošenju “netačnih informacija ili neutemeljenih kritika”, kako Kodeks novinara nalaže.

Zbog navedenog smatramo da odluka Ombudsmanke Monitora nije bila ispravna kada se pozvala na načelo Kodeksa, s tvrdnjom da tekst „Zaustaviti istrebljenje riba” ne sadrži netačne informacije ili neutemeljene kritike. Ombudsmanka nije ni pokušala da dokaže šta je u tom tekstu tačna informacija i utemeljena kritika. Uredništvo Monitora takođe nije tvrdilo da taj tekst sadrži tačne informacije i utemeljene kritike, već je samostalno utvrdilo da je sajt jedne institucije medij i da zbog toga ne mogu da objave reagovanje.

S druge strane u odgovoru Ministarstva je iznijet vrlo značajan podatak za ovu raspravu, da je Velibor Ivanović, koji je pokrenuo ovu temu, krivično gonjen zbog krivolova.

Komisija za žalbe zaključuje da je na osnovu svega navedenog postojala obaveza nedeljnika Monitor da objavi po zakonu reagovanje PR službe Ministarstva poljoprivrede, jer je u njemu sadržan veoma značajan podatak za polemiku koju je Monitor otvorio. Naime, u reagovanju je osporen kredibilitet autora teksta, smještajući ga u kontekst krivično gonjenog lica upravo zbog krivolova, čime se upućuje na neosnovanost ovakvih navoda. Ovaj podatak je jako bitan za ovu polemiku, jer daje suštinske dodatne informacije o temi spora.

Na osnovu svega navedenog Komisija za žalbe zaključuje da je neobjavljivanjem reagovanja PR službe Ministrastva poljoprivrede prekršeno načelo III Kodeksa novinara smjernica 3.1:

Svi mediji moraju poštovati i osigurati primjenu prava na ispravku i prava na odgovor u skladu sa zakonom, uz pravovremeno objavljivanje ispravke i/ili izvinjenja, kako bi se izbjeglo pokretanje sudskog postupka.

(b) U slučaju kada su neke osobe ili organizacije uvjerene da izvještaj medija sadrži netačne informacije ili neutemeljene kritike na njihov račun, one mogu, od medija koji je objavio takav izvještaj, da zahtijevaju mogućnost odgovora i ispravke netačnih navoda.

Medij treba da uvaži to pravo, ukoliko je izvještaj sadržavao netačne informacije ili neutemeljene kritike.

Ispravka ili odgovor ne smije da bude duži od teksta/priloga na koji se odnose.