Portal RTCG

CRNOGORCI U HRVATSKOJ

Kultura najbolji most između dva naroda

Zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je veoma cijenjena, a zbog kvaliteta programa koje organizuje uvijek nailazi na podršku državnih instutucija u toj susjednoj državi, kažu naši sagovornici, predstavnici crnogorske nacionalne manjine iz Zagreba.

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb organizovali su prethodnog vikenda 21. Lučidanske susrete, tradicionalnu manifestaciju na kojoj se predstavlja kultura i tradicija naše zemlje, ali i geografske karakteristike i ekonomske mogućnosti.

"Dvadeset godina manifestacije ukazuju na kvalitet samog programa, ali i na kontinuitet u djelovanju. Lučindanske susrete smo od prvog dana posvetili Svetom Petru Cetinjskog, jer ga smatramo utemeljiteljem moderne Crne Gore, a da oni ne bi bili samo druženje radi druženja, odlučili smo da ih obogatimo kulturnim sadržajima", kazao je, za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG), predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić.

Karakteristika Lučindanskih susreta je, kako je naveo, projekat "Dani crnogorske kulture" koji je aktuelan od 2002. godine.

"Kroz njega smo na kulturnu scenu Republike Hrvatske doveli i predstavili ono što je najznačajnije u savremenom kulturnom prostoru Crne Gore - od književnika, slikara, umjetnika, ljudi koji praktično kreiraju ono što se naziva savremena kultura, ne zaboravljajući ono što je vezano uz samu tradiciju", kazao je Ivezić, navodeći da imaju podršku grada Zagreba i države Hrvatske.

Osim Petru Prvom Petroviću, Lučindanski susreti su posvećeni bitnim istorijskim odrednicama Crne Gore.

"Onda smo se kroz povezivanje sa bitnim godišnjicama crnogorske istorije povezivali sa gradovima u Crnoj Gori. Do sada smo ugostili 11 gradova, koji su predstavili svoje geografske, ekonomske, kulturne karakteristike", naveo je Ivezić.

Dobra prezentacije crnogorske kulture

Slikar, umjetnik i književnik Dimitrije Popović, u razgovoru za Portal RTCG istakao je značaj Lučindanskih susreta.

"Višestruko je značajno, jer se Crna Gora prikazuje u najširem mogućem aspektu njenih specifičnosti - tradicija, kultura, folklor, književnost, umjetnost. To je prilika da je da se zagrebačka i hrvatska javnost upozna sa specifičnostima iz svih središta Crne Gore, u ovom slučaju je to Kolašin, ali i generalno Crnom Gorom, kao jednom izuzetno zanimljivom sredinom, koja svake godine ovakvim programima pokazuje svoje bogatstvo", kazao nam je Popović.

Takve manifestacije, kako je rekao, podesne su da se pokažu činjenice iz crnogorske istorije.

"Iduće godine je 190 godina od smrti Svetog Petra Cetinjskog i zajednica će napraviti nešto da se ta ličnost, jedna od najznačajnijih u crnogorskoj istoriji, pokaže u svoj važnosti koju je imao za Crnu Goru", poručio je čuveni umjetnik.

Hrvatska javna scena dobro je upoznata sa savremenom umjetnošću crnogorskih stvaralaca. Oskarovac Dušan Vukotić, reditelj Veljko Bulajić, kao i naš sagovornik, jedni su od mnogih umjetnika koji povezuju dvije zemlje.

O vidljivosti crnogorskih umjetnika svjedoči i izložba vajara Zlatka Glamočaka, koja je bila otvorena u Muzeju "Mimara" u Zagrebu do 31. oktobra.

"Program Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske kvalitetno prezentuje crnogorske likovne umjetnike. Izložba Zlatka Glamočaka je pobudila velike interese publike. Mislim da je taj program i taj koncept prezentacije crnogorske likovne i muzičke kulture ono što čini posebnu važnost i vrijednost programa Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske", istakao je Popović.

Bogata izdavačka djelatnost

Osim organizovanja kvalitetnih manifestacija i programa, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima i bogatu izdavačku djelatnost.

"Nacionalna zajednica Crnogoraca je do sada izdala 87 naslova, koji su vezani uz osnovnu odrednicu očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i naslovi koji prelaze te granice. Na primjer, naša biblioteka "Luča" okuplja tzv. okuplja područje politološke i filozofske misli. U okviru te izdavačke djelatnosti prisutni su autori iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije", naglasio je Danilo Ivezić.

Pored kulturnih manifestacija i izdavačke djelatnosti, tu je i informisanje.

"Svaka dva mjeseca izdajemo naše glasilo "Crnogorski glasnik", u kojem dajemo presjek najznačajnijih događanja u okviru Nacionalne zajednice i njenih članica. U okviru tog informisanja imamo "Ljetopis crnogorski" koji izlazi svake dvije godine, u kojem dajemo presjek najbitnijih kulturoloških događaja u Hrvatskoj, ali imamo i jednu posebnu cjelinu pod nazivom "Crnogorski kulturni izlog", gdje nam crnogorski književnici i publiciste, ili crnogorski javni radnici šalju svoje radove i rade presjek zbivanja u Crnoj Gori", naveo je Ivezić za RTCG.

Četvrta cjelina u djelovanju Nacionalne zajednica Crnogoraca Hrvatske je kulturni amaterizam.

"Taj prostor u cjelosti pokrivaju Udruženja, ona su nosioci svih tih programa. Kulturni amaterizam je značajan jer govori o stvaralaštvu, ne samo reprodukciji ili predstavljanju nekoga, već ono što vi sami stvarate", istakao je Ivezić.

Odlična saradnja sa zajednicom Hrvata u Crnoj Gori

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima odličnu saradnju sa nacionalnom zajednicom Hrvata u Crnoj Gori.

"Ti kontakti su se dešavali počevši od Don Branka Sbutege. To nije bio samo deklarativni oblik saradnje i podrške, mi smo imali i određene zajedničke programske aktivnosti. U okviru izdavačke djelatnosti 6-7 knjiga smo zajednički objavili, određene biblioteke koje su posvećene tome pod nazivom "Plodovi veza" su na neki način su zajednička programska aktivnost", kazao je Ivezić i istakao da je zajednička programska aktivnost prerasla u prijateljstvo.

"Priča je počela sa Hrvatskim građanskim društvom, nastavljena je sa Hrvatskim nacionalnim vijećem, tako da zaista imamo izuzetnu saradnju", dodao je on.

Crnogorska zajednica ugledna, potrebno pridobiti mlade 

Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" iz Zagreba je najstarije udruženje, ne samo Crnogoraca, nego nacionalnih manjina u Hrvatskoj inače, a sljedeće godine slavi jubilej 30 godina postojanja.

"Ja sam cijeli život u Zagrebu, Crnogorci su bili omiljeni u Hrvatskoj, ali naravno nakon nemilih događanja 90-ih godina bili smo malo manje omiljeni. Međutim još uvijek nas ljudi u Hrvatskoj vole i cijene, to je i na tragu nekadašnjih filmova i serija kao što je "Đekna". Mislim da nas doživljvaju po onim tradicionlanim osobinama čojstva i junaštva, viteštva, a naravno i tog jednog specifičnog crnogorskog humora", kazala nam je predsjednica Društva "Montenegro" Milanka Bulatović.

Istakla je da Crnogorci u Hrvatskoj drže ugled veoma obrazovane nacionalne manjine.

"Crnogoroci u Hrvatskoj, uvijek ističem, spadaju u najobrazovanije, ne samo kad je riječ o nacionalnim manjinama, već i u odnosu na većinsko stanovništvo. Crnogoroci u Hrvatsku i Zagreb nijesu dolazili trbuhom za kruhom, već na školovanje. Šezdeset odsto naše populacije u Zagrebu je visoko obrazovano, Crnogorci su bili na najznačijim direktorskim mjestima", kazala je Bulatović.

On je sa nama podijelila bojazan u vezi mlađih članova zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj.

"To je već treća generacije, djeca iz miješanih brakova, djeca koja su rođena u Hrvatskoj, pa im je jezik hrvatski. Naravno da oni ne osjećaju u potpunosti nacionalnu pripadnost, uvijek kažem, na osnovu naših iskustava, da taj osjećaj nostalgije i pripadnosti dolazi sa nešto zrelijom dobi. To je problem svih nacionalnih manjina - teško ćete dobiti mlade, jer današnji način života, oni nemaju za sada vremena. Bojim se da nije baš neka svijetla budućnost pred nama", naglasila je Bulatović.

Ozren ZOGOVIĆ