Portal RTCG

21. LUČINDANSKI SUSRETI

Dio crnogorskog duha i slobode u Zagrebu

U Zagrebu su danas, u Studentskom centru, održani 21. Lučindanski susreti i obilježeno 100 godina od podizanja Božićnog ustanka i osnivanja Rovačke republike.

To je bio još jedan važan događaj za Crnogorce u Hrvatskoj, koji je podsjetio na istorijsku borbu za slobodu, ali i na važnost njegovanja nacionalnih vrijednosti.

Na ovogodišnjoj manifestaciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici i članovi udruženja Crnogoraca iz Slovenije, BiH i Srbije, svojom bogatom kulturnom i turističkom ponudom predstavio se grad Kolašin.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić ponosan je na dvije decenije trajanja manifestacije.

“Kontinuitet pokazuje progamske opravdanosti manifestacije. Lučindanski susreti su pokazatelj ugleda i duha naše zjednice u Hrvatskoj, ispričali smo dio crnogorske prošlosti, ali i odgovorili na pitanje sa čim će Crna Gora u Evropu, jer smo dio naše kulture pokazali ovdje u Hrvatskoj koja je dio EU”, istakao je Ivezić, koji je napomenuo da crnogorska manjina svojim karakteristikama obogaćuje življenje grada Zagreba i Hrvatske uopšte.

Kako je istakao, manifestacija je značajna jer se vezuje za Petra I Petrovića Njegoša i obilježavaju se veliki datumi crnogorske istorije.

“Ove godine obilježavamo 100 godina od Božićnog ustanka i osnivanja Rovačke republike, koja je neopravdano zapostavljena. Veliki datumi su i velika obaveza”, naveo je Ivezić.

Takođe, značajno je što se dio duha crnogorskih gradova donosi u Zagreb.

“Do sada 11 gradova, a ovogodišnji gost je Kolašin, ratna prijestonica Crne Gore, u kojem su donijete važne odluke u crnogorskoj istoriji. Danas, Kolašin gradi imidž turističkog centar koji reputaciju širi i van Crne Gore i regiona”, rekao je Ivezić.

Predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović je kazao da su Lučindanski susreti prilika da se predstavi njihov grad i Crna Gora.

On je predstavio karakteristike kolašinske opštine, prirodna bogastva - rijeke Taru i Moraču, NP Biogradsku Goru, oazu netaknute prirode, brojna planinska jezera.

Naglasio je da Kolašin ima i istorijsku posebnost, a da Božićni ustanak i Rovačka republika daju poseban pečat toj posebnosti.

Tu je i sadašnjost Kolašina.

“Danas su skijalište Kolašin 1600 i autoput veliki državni projekti u našoj opštini”, dodao je Bulatović.

A spomenuo je i bogatu ljetnu i zimsku turističku ponudu, šumski potencijal, hidroenergiju, kao i kolašinski lisnati sir koji je  proglašen crnogorskim brendom.

Bulatović je naveo da je Kolašin ostvario kontakt sa brojnim regionalnim gadovima.

“U Hrvatskoj su to Belišće i Čavle. To je način da se ostvari kulturna, obrazovna i ekonomska saradnja”, zaključio je prvi čovjek Kolašina.

Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske kazao je da je obnovi države i čuvanju identiteta, pored vjekovne borbe, doprinijela i kultura koju je promovisala Matica.

“Zadatak matice je okupljanje intelektualaca u zemlji i inostranstvu koji vide Crnu Goru kao njihovu zemlju, kao i jačanje saradnje sa udruženjima u dijaspori, posebno u domenu kulture”, naglasio je Ivanović.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić zbog obaveza nije prisustvovao prvom dijelu manifestacije, ali je na kraju rekao da je oduševljen programom koji je vidio.

On je, pozdravljajući zvanice i goste i ističući dobre odnose hrvatskog i crnogorskog naroda, poslao poruku inspirisanu Njegoševim stihom: “Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka.”

“Prijateljstvo kuje dva srca u junaka hrvatskog i crnogorskog”, poručio je Bandić.

Milana Vuković Runjić, izaslanica gradonačelnika Zagreba poručila je da crnogorska zajednica čuva svoj nacionalni identitet, ali i gradi mostove između Crne Gore i Hrvatske.

“Lučindan je  prilika da se svake godine podsjetimo slavne istorije, ali i da pogledamo u budućnost. Grad Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca svojom saradnjom doprinose ne samo međusobnom uvažavanju nego i podstiču druge nacionalne manjine”, rekla je ona.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Hrvatskoj zahvalio je zajednici Crnogoraca zbog rada na upoznavanju istorije Crnogoraca, ali i promovisanju Hrvata u Crnoj Gori.

Veseli ih, kako je rekao, što Crnogorci novcem iz budžeta Hrvatske realizuju projekte koji su vezani, ne samo za istoriju, nego i za promovisanje evropskih vrijednosti.

“Put u Evropu traži i izgradnju dobrosusjedskih odnosa, odbacajući ono čemu smo bili svjedoci - mržnju i netrpeljivost. Naše manjine igraju ogromnu ulogu u tome”, rekao je Tolnauer, uz poruku da Savjet prepoznaje programe crnogorske zajednice i da će se ti programi ostvariti.

Boris Bastijančić, izaslanik crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića zahvalio je crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj što “ponosno čuvaju blago Crne Gore i što utiru put potomcima, ne samo u Hrvatskoj nego i širom svijeta”.

“Supokroviteljtvo predsjednika Mila Đukanovića i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, kada je u pitanju projekat “Putevima bokoljskih Hrvata”, pokazuju volju dvije države da razvijaju poštovanje prema nacionalnim manjinama”, rekao je Bastijančić.

Crnogorski ambasador u Hrvatskoj Boro Vučinić rekao je za RTCG nakon događaja, da je sve što se vidjelo na Lučindanskim susretima promocija kulturnih i istorijskih vrijednosti Crne Gore.

“Ovo je jedan od ljepših dana koji se svake godine obilježava u Zagrebu. Događaj poput ovog, na kojem prisustvuju ugledni Crnogorci, pravi su most između dvije zemlje koje imaju zajedničke puteve i koje treba još tješnje da sarađuju”, kazao nam je Vučinić.

Tokom manifestacije, nastupio je KUD Mijat Mašković iz Kolašina, te glumci i mladi muzičari koji imaju značajna priznanja sa međunarodnih takmičenja.

Ozren Zogović

* Više fotografija sa 21. Lučindanskih susreta pogledajte u fotogaleriji.