Б.Б. [ N1 ]

NOVO NAUČNO OTKRIĆE

Našli krivca za sijedu kosu, pitanje kako proces zaustaviti

Napokon je otkriveno zašto kosa sijedi kad starimo. Krivac su, vjeruju američki naučnici, ćelije koje stvaraju pigmente i koje vremenom gube sposobnost sazrijevanja, piše BBC.

Tim naučnika sa Univerziteta u Njujorku (NYU) proučavao je taj proces kod miševa koji imaju iste takve ćelije koje određuju boju dlake.

Ovaj rad bi mogao da bude početak zaustavljanja procesa sijedjenja kose. Ali ne samo to. Prema Britanskom udruženju dermatologa (BAD), rad na melanocitima takođe može pomoći da bolje razumijemo zašto dolazi do pojave određenih vrsta raka i drugih medicinskih stanja, prenosi Jutarnji list.

Nova kosa raste iz folikula dlake, koji se nalaze u koži, gdje se takođe nalaze melanociti koji proizvode pigment.

Melanociti takođe kontinuirano propadaju i obnavljaju se. Novi se stvaraju od matičnih ćelija, a istraživači vjeruju da su kod ljudi čija je kosa posijedjela, te ćelije na neki način "zapele".

Tim sa njujorškog univerziteta koristio je posebna skeniranja i laboratorijske tehnike za proučavanje procesa starenja ćelija.

Kako kosa stari, ona ispada i opet iznova raste, a s vremenom sve veći broj matičnih stanica melanocita počinje sve sporije da obavlja posao.

Matične ćelije prestaju da kruže oko folikula i postaju fiksirane, zbog čega ne mogu da sazru i prave melanocite. Ako nema stvaranja pigmenta, kosa postaje siva, bijela ili srebrna.

"Naša studija pomogla nam je da bolje razumijemo kako matične ćelije melanocita djeluju na boju kose", rekao je za časopis Nejčer voditelj studije dr Ći Sun.

"Velika je vjerovatnoća da se isti fiksni položaj matičnih ćelija melanocita pojavljuje i kod ljudi. Ako je tako, to predstavlja potencijalni put kojim treba ići kako bi se poništilo ili spriječilo sijeđenje", rekao je on.

Ovo nije prvi put da su naučnici sugerisali da bi sijedjenje kose mogao biti djelimično reverzibilan (povratan) proces.

Loša ishrana jedan je od mogućih uzroka preranog sijedjenja koje se može izliječiti.

Neki istraživači tvrde i da stres može doprinijeti tome da ljudska kosa postane bijela i sugerišu da bi uklanjanje stresa moglo – barem na neko vrijeme da obnovi proces pigmentacije.

Druga istraživanja upućuju da genetika, odnosno naš DNK, djelimično određuje kada ćemo posijedjeti.

Dok neki više vole da sakriju sijedu kosu bojom, drugi je prihvataju. Neki čak odluče da i ranije oboje kosu u srebrnu, bijelu ili sijedu nijansu.

Stručnjaci savjetuju da se izdajničke sijede dlake ne čupaju, jer to neće spriječiti da sljedeća dlaka koja izraste iz istog folikula bude siva. A ako oštetite folikul dlake, nova kosa će teže rasti, što znači da biste na kraju mogli da imate manje kose ili čak područja u potpunosti bez kose.