[ Beta, objavila B.B. ]

NOVOZELANDSKI NAUČNIK TVRDI

U Loh Nesu nema čudovišta

Džinovsko čudovište - vodeni gmizavac Nesi, ne postoji, tvrdi novozelandski naučnik Nil Gemel, koji smatra da ono što povremeno vide posjetioci škotskog jezera Loh Nes bi mogla biti velika jegulja.

Profesor Univerziteta Otago objelodanio je svoja otkrića na današnjoj konferenciji za štampu u Drumnadrokitu, na zapadnoj obali Loh Nesa, u Škotskoj, prenose novozelandski mediji.

Prošle godine Gemel i tim istraživača krenuli su u potragu za DNK iz čuvenog jezera u Škotskoj, dubokog 226 metara. DNK je izdvojena iz 250 uzoraka vode uzetih iz dubine jezera, a zatim analizirana uz poređenje s bazama podataka.

Našli su sve vrste riba koje su i očekivali, kao i vodozemce.

Tražili su DNK džinovskog soma, morskih pasa i jesetri kao moguća objašnjenja za čudovište iz Loh Nesa, ali ih nijesu našli.

Gemel je u avgustu rekao za sajt "Stuff" da postoje četiri glavna objašnjenja u vezi s "viđenjem čudovišta" i da "naše istraživanje u suštini odbacuje većinu tih teorija, međutim, jedna teorija ostaje vjerovatna", rekao je on prošlog mjeseca.

Čudovište možda džinovska jegulja

Ta teorija, objavio je danas, bila bi džinovska jegulja. Našli su "veoma značajnu" količinu DNK jegulja u uzorcima vode uzetim na skoro svakoj lokaciji.

Gemel je rekao da je mogućnost da je čudovište džinovska jegulja, jedna od najstarijih teorija koje sve mahom datiraju iz tridesetih godina prošlog vijeka, i da je ta teorija najvjerovatnija poslije analize DNK iz uzoraka jezerske vode.

"Ronioci tvrde da su viđali jegulje debljine ljudske butine, da li preuveličavaju ili ne - ne znam, ali moguće je da u jezeru žive veoma velike jegulje", rekao je profesor.

Jezero premlado da bi se u njemu našao dinosaurus

Istorijski gledano, nastarija, s početka 20. vijeka, je teorija da je u jezeru "vodeni dinosaurus" -plesiosaurus, iz perioda Jure.

Gemel je rekao da ne mogu naći nikakve dokaze o takvom stvorenju. Uz to, svi džinovski gmizavci su izumrli prije šest miliona godina, a jezero Loh Nes je veoma mlado, staro svega deset hiljada godina, nastalo poslije posljednjeg Ledenog doba. Ono uz to nema nikakvu vezu s obližnjim Sjevernim morem, te je nemoguće da se neka životinja odatle doselila naknadno.

Glavni motiv za veliku analizu DNK iz jezerske vode je bilo pokazati kako funkcioniše naučni proces.

"Analiza DNK prikupljena s nekog mjesta je veoma moćan i vrlo jednostavan metod. Zato "bilo čudovišta ili ne, DNK iz okoline - tehnologija koju koristimo, vrlo je uzbudljiv način za procjenu koje vrste života ima na nekom mjestu", rekao je profesor ranije.

Analiza DNK moćna, ali provjerena samo "kapljica" jezerske vode

Ta tehnologija je stekla široku popularnost u posljednjih pet godina, na Novom Zelandu se koristi tri godine, ali ovo je prvi put u Loh Nesu.

Međutim, Gemel je novinarima ostavio i sumnju, rekavši da još ima "mnogo neizvesnosti" u njegovom radu.

Količina analizirane vode je "kapljica" u veoma velikoj vodenoj masi tog jezera, tako da iako vjeruje u rezultate, Gemel nije isključio mogućnost da je nešto možda propušteno.

"Možda i postoji čudovište iz Loh Nesa, ali to ne znamo, mi ga nijesmo našli", rekao je Gemel.