[ Objavila: M.M.Lj. ]

"ZAVIČAJNE STAZE"

Bihorci prisvojili književnika Ibrahima Hadžića

Pisac Ibrahim Hadžić dobitnik je nagrade “Bihorski kazivar” za misionarski doprinos kulturi i kulturnoj baštini, koju dodjeljuje Festival priče “Zavičajne staze – Bihor 2019”.

U Petnjici je u toku Festival priče koji je prije nekoliko dana otvoren promocijom stvaralaštva Ibrahima Hadžića, zbornika priča „Bihorske sumnje“, časopisa KazivART i revijalnim programom Veče sevdaha, poezije i bihorskog plamena.

Kako navode organizatori, promocijama u sali Opštine prisustvovao je zavidan broj gostiju iz susjednih opština i domicilne publike, a prostor za priču inspirisao je i mozaik slika Davuda Turkovića, mladog slikara iz Novog Pazara.

Početak Festivala, pod geslom „Ostati ili otići?“, obilježilo je gostovanje savremenog pjesnika, intelektualaca, i istraživača Ibrahima Hadžića, stvaraoca koji je pored ostalog dugo bio urednik zlatne serije školskog programa nekadašnje Televizije Beograd.

Ukazujući na značaj knjige “Maternji jezik”, prof.dr Draško Došljak je kazao da poezija Ibrahima Hadžića sadrži sve fonetske osobine rožajskog govora koji, nažalost, nestaje sa starijim generacijama, ali je sa svim leksemama ušao u poeziju o kojoj bi češće trebalo govoriti u obrazovnom sistemu u medijima.

“Sve dok čuvamo narodni govor, narodnu leksiku, čuvamo i sebe i svoju kulturu”, podsjetio je Došljak.

Anegdotama iz života i pričom o književnosti, gljivama i odnosu prema realnosti, Hadžič je oduševio publiku, koja ga je tokom razgovora sa učesnicima promocije više puta nagradila gromkim aplauzima.

Na pitanje odnosa istine i poezije, Hadžić je kazao da je zagovornik verizma - realne poezije.

“Ja sam zagovornik verizma, takozvane realne poezije, nijesam maštar da izmišljam, crpim teme iz realnosti, i neko je već primijeto da su moje pjesme poetski eseji izvučeni iz života. Meni je dosadila latinoamerička fantastika koja je upropastila svjetsku književnost. Od treće knjige naročito, moja poezija vrlo je angažovana, dosta oštra, ali nijesam imao nekih neprijatnosti zbog toga. Moguće da još nije dovoljno pročitana, i ja idem dalje”, kazao je uz osmijeh Hadžić.

Upitan da prokomentariše činjenicu da ga neki smatraju beogradskim pjesnikom, povremeno rožajskim i i pjesnikom kulturnog prostora Crne Gore, Hažić je odgovorio da se ne bavi time.

“Ja pišem, stvaram, a to gdje će me ko prisvajati nije moje da određujem”, objasnio je Hadžić.

Hadžić je poznati istraživač i poznavalac gljiva, pa je dio razgovora posvećen i tom dijelu njegove tridesetogodišnje opsesije. 

U ime organizatora, utemeljivač Festivala, Mirsad Rastoder, uručio je Hadžiću povelju “Bihorski kazivar” za misionarski doprinos kulturi i kulturnoj baštini. Tom prilikom je istakao da je srećan što sada možemo govoriti da je Ibrahim Hadžić i bihorski pisac.

Ibrahim i njegov brat Ismet Hadžić, slikar, poklonili su knjige  i umjetničku sliku ,,Redžepagića kula” opštini Petnjica.

U trećem dijelu programa nastupili su pjesnici Sreten Vujović, Braho Adrović, Božidar Proročić, Amina Kuč, recitatori i moderatori  Mirza Luboder, Milica Marković, Inera Latić i orketsr „Taslidža“ iz Pljevalja sa solistima.

U znak poštovanja prema Petnjičanima, pjesnici su poklonili primjerke knjiga za memorijalnu biblioteku „Kadrija Adrović“, sa željom da Petnjica ubzro dobije novu zgradu za etno muzej i gradsku biblioteku.

Veče sevdaha, poezije i bihorskog plamena započeto je stihovima, „Srebrenička duša“, u nadahnutoj intrepretaciji Mirze Lubodera i molitvom za žrtve genocida u Srebrenici. Program je kao u svake godine, na kraju obasjan julskim plamenom „Bihorskim lilama“.

Program Festivala se nastavlja, pa će u petak, 19. Jula, biti održana edukativna tribina pod naslovom Umjetnost građenja. Gost je prof. dr Rifat Alihodžić, dobitnik međunarodne Građevinske nagrade CEMEX 2018. i vanredni profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici.

Festival Zavičajne staze organizuje nevladino udruženje Centar za kulturu Bihor.