[ Radio Crne Gore ]

U MOJKOVCU

Predstavljena knjiga "Crnogorska nacija: u izboru"

Zašto crnogorska nacija u izboru? Je li nacija usud ili udes? Je li nacija sila nad ljudima? Je li nacija bogotvorna? Je li nacija ljudsko dobro? Pitanja su na koja je u knjizi "Crnogorska nacija: u izboru" nastojao da odgovori prof. dr Dušan Ičević. On je tokom predstavljanja knjige sinoć u mojkovačkom Centru za kulturu "Nenad Rakočević", iznio interesantna promišljanja o naciji, identitetu, jeziku i kazao da je čovjek biće izbora, ako nema izbora nema čovjeka.

Nacija je izbor, ljudi postaju svjesni svoje nacionalne pripadnosti i koliko su svjesni toliko je nacija prava, smatra Ičević i dodaje:

"Ima onih koji misle da je nacija spolja nametnuta, govore i oni koji ne priznaju crnogorsku naciju da ona ne može da postoji. Na sve te dileme ja sam se zapitao ima li kakav svjetski forum koji odlučuju ko će biti a ko neće biti nacija. Crnogorska nacija je samostvojna, samotvorna, samostalna, samobitna ... što u svojoj knjizi dokazujem", naglasio je Ičević.

U uvodnom dijelu knjige Ičević donosi pregled definicija i nomenklaturu nacije odnosno nacija. Kaže da crnogorska nacija nije ni smišljana ni izmišljenja već je razvojno oblikovana.

"Crnogorska nacija je nastala u vremenu kada je Duklja postala prva nezavisna država Južnih Slovena. To potvrđuje da je crnogorska nacija neprekidno u razvoju te da se teorijske odrednice koje se uobičavaju na sve nacije mogu primijeniti doslovno i na crnogorsku naciju. Svaka nacija ima neku svoju osobenost koja može i da se teorijski označi i da se konkretizuje na način koji tu naciju čini značajnom", naglašava autor knjige.

Za crnogorsku naciju je bitno da je ona nastajala iz naroda koji je stvorio mogućnost stvaranja zajedničkog dobra. Prije svega to je državnost koja je nastajala i koja se održala i koja podrazumijeva neprekidnu borbu za slobodu.

"Crna Gora je po opštecrnogorskom zboru rijetka u svijetu, još od vremena Vojislavljevića narod je birao svoga vladara. Tako je crnogorski Zbor još od 1445 pa 1500 pa onda redom i kada nije bila državno uređena sakupljao je sve crnogorce koji su htjeli da učestvuju u odlučivanju i oni su donosili odluke o zajedničkim potrebama, o spoljnoj politici te kako će se Crna Gora ophoditi prema drugima i oni su birali crnogorske vladare", kazao je Ičević.

Prema njegovim riječima crnogorsku državu su stvorili: Dukljani, Zećani i Crnogorci premda postoje priče da su crnogorsku državu stvorili Srbi što je dio propagande. Crna Gora je u velikom iskušenju zbog osporavanja na njenu nezavisnost, smatra Ičević.

Imajući u vidu da je jezik jedan od pokazatelja nacije Ičević se osvrnuo na ulogu Vuka Karadžića u nastajanju jezika na ovim prostorima.

"Sve što je štokavsko, kako je Karadžić propisao, je srpsko. Na taj način se pokušava osporiti crnogorski jezik. On je bio pod uticajem njemačkih ideologa, te romantičarskih ideja itd. Karadžić je svojim proglasom učinio da se neprekidno ispunjava zavjet da su Srbi svi i svuda. U posljednje vrijeme je u modi nova srbistika u kojoj se tvrdi da su Srbi najstariji narod na svijetu te da su prije 6 hiljada godina krenuli sa Himalaja u tri smjera prema zapada i da su na tom putu sve osvojili i pokorili. Tome treba dodati i tvrdnje da su Srbi nebeski narod i da je Bog Srbin. Nemanja je u hilendarskim zapisima ostavio da je on od Boga određen", istakao je Ičević.

On je upozorio da još uvijek postoje aspiracije prema Crnoj Gori i od strane velikosrpskih nacionalista ali i od velikohrvatskih, albanskih i bošnjačkih.

Knjiga" Crnogorska nacija: u izboru "objavljena je 2017. godine, a zbog svog sadržaja bila je povod za razgovor na oktobarskom sajmu knjiga u Podgorici.

U knjzi je uočljiv Ičevićev manir da se određenim pitanjima pristupa metodološki jasno i precizno a kritično, dakle, u pitanju je nesumnjivi diktat koji se pojedinim pitanjima iz oblasti socijologije i filozofije bavi na način kako su to radili klasici i zato smatram ovu knjigu temeljem i osnovom koju bi morali da konsultuju univerziteti u Crnoj Gori, naročito humanističke katedre koje se bave pitanjima indetiteta i ne samo indetiteta, istakao je dr Vladimir Vojinović.

Književno veče je vodila direktorica Centra za kulturu, Ljilja Jokić.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore