Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kulturna galaksija

[ rtcg.me ]

04. 04. 2017. 09:53   >>  09:27

JELENA PAVIĆEVIĆ

Svi odgovori su u prirodi

Godišnja nagrada ULUCG donijela je radost na mom stvaralačkom putu, kaže akademska vajarka Jelena Pavićević. Smatra da na globalnoj likovnoj sceni, današnjice, vlada neka vrsta haosa ali da kada umjetnik reaguje profesionalno i šalje jasnu poruku, da iz tog haosa ispliva kvalitet i isplivaju stvari koje su bitne za čovječanstvo.

Gošća emisije Rejting na Radiju 98 bila je akademska vajarka Jelena Pavićević, koja je osnovne i specijalističke studije vajarstva završila na Fakultetu Likovnih Umjetnosti na Cetinju u klasi prof. Milivoja Babovića. Sada je apsolvent na Akademiji Likovnih Umjetnosti u Sarajevu, takođe na vajarstvu, u klasi prof. Mustafe Skopljaka. Dobitnica je više nagrada za likovno stvralaštvo kao i tradicionalne godišnje  nagrade Udruženja Likovnih Umjetnika Crne Gore pod nazivom "Milunović, Stijović, Lubarda" koju je upravo dobila za rad "Dom".

Koliko te godišnja nagrada Udruženja Likovnih Umetnika Crne Gore "Milunović, Stijović, Lubarda", iznenadila, a sada kada se već dogodila, koliko ti znači i kakav je podsticaj za dalje?

Nagrada mi baš znači i iznenadila me. Donijela je radost na mom stvaralačkom putu. Već sam je zavoljela, jer mi je pružila dalje prilike za izlaganje, za komunikaciju sa publikom.

Šta nam to posebno, možeš reći o nagrađenom radu ,"Dom" i u kojoj tehnici je realizovan?

Rad, "Dom" nastao je u Kotoru, pored mora. Kroz taj rad istraživala sam proces migriranja odnosno moj put od djetinjstva, pa ka nekim ovim poslednjim koracima koje sam napravila u Kotoru. Što se tiče istraživanja, rad, "Dom" simbolizuje tu neku prirodnost koju nosim u sebi i prirodu iz koje crpim svu tu inspiraciju. Rađen je u tehnici terakota. Pečen je 1160 stepeni. Negdje je i skica za neku moju novu ideju koja bih voljela da se dogodi u budućnosti. U pitanju su "kuće" koje su rađene od zemlje.

Koliko su nagrade podsticajne, naročito za mlade umjetnike? Kakav su im vjetar u leđa i motiv da još bolje daju od sebe u sferama umjetnosti?

Nagrade smatram kao podršku. Mislim da su baš vjetar u leđa i nekako se ta oblast umjetnosti najbolje definiše kvalitetom nagrade. Nagrade su uvijek dobrodošle.

Ogromnu inspiraciju u tvom radu igra to apsolutno zagledavanje u prirodu, koja daje sve odgovore o životu i svijetu u kojem živimo. Da li je po tebi u prirodi, tajna ali i odgovor života i na koji način se ta traganja reflektuju na tvoj umjetnički rad?

Priroda je veoma bitna za moj izraz. Kako ta spoljašnja priroda koja me okružuje tako i ta neka prirodnost, koju nosim u sebi. Težim da je sačuvam i da bude u skladu sa spoljašnošću odnosno sa mojim okruženjem. Svi odgovori  koji me muče, koje težim da definišem, rješavam najzdravijom i najednostavnijom metodomom, sjednem  u prirodu, pored mora, na planinu i problemi se tako rješavaju i nestaju. Na najednostavniji način.

Koliko si okrenuta,"organskom" sagledavanju umjetnosti, govore i materijali u kojima realizuješ svoje radove (papir, vunica, terakota). Koliko ti takvi materijali daju mogućnost da se potpuno izraziš?

Sama sam ih  birala. Bitno je da su u biološkom srodstvu. Njihovo zajedničko srodstvo je priroda, odnosno prirodnost. Istražujem materijale i bitno mi je da shvatim kako oni funkcionišu i da im dam višu simboliku, da bih sebi dala odgovore na sve te procese koji nastaju prilikom rada.

Vajarstvo će neko smjestiti i u kontekst muškog likovnog izraza. Da li ti smeta taj način posmatranja stvari i na koji način razbijaš tu predrasudu?

Ne smeta mi, jer sam svjesna da je predrasuda. To kolege vajari i znaju. Kako je to samo sredstvo izražavanja, nekad čak mislim da su žene mnogo suptilnije i organizovanije što se tiče tog praktičnog dijela, a to je za skulpturu nephodno. Te podjele, ipak nemaju smisla.

Zbog čega ti je vajarstvo toliko posebno i koje mogućnosti kao likovnoj umjetnici ti pruža?

Bavljenje skulpturom odnosno vajarstvom mi dosta pomaže da se ujedinim, zato što uključuje i psihički ali i fizički dio. Traži veliku koncentraciju, ozbiljnost, disciplinu. Zahtijeva da se razmišlja o svakom detalju i kao krajnji proizvod, komuniciraš čitavog života sa tom skulpturom i nekako je to živo i traje i vraća te, da se uvijek preipituješ da li si dobro djelovala, da li si donijela dobre odluke.

Kakve imaš uslove za rad, imaš li atelje?

Atelje nemam. Što se tog dijela tiče, funkcionišem na nomadski način. Radove sam stvarala na Akademiji na Cetinju, na Akademiji u Sarajevu, u Kotoru, ponekad kući u kuhinji i nadam se da će se desiti taj atalje, uskoro, da to sve nekako ujedinim.

Umjetničke slobode danas su neograničene, na neki način neuhvatljive. Umjetnost može biti, na prvi pogled i neki vrlo banalan koncept. Na koji način percipiraš kretanja u likovnoj umjetnosti današnjice?

Smatram da je neka vrsta haosa na likovnoj sceni, ali opet smatram da kada umjetnik reaguje profesionalno i šalje jasnu poruku, da iz tog haosa ispliva kvalitet i isplivaju stvari  koje su bitne za čovječanstvo. Svi znamo šta je umjetnost značila za mnoge civilizacije, područja, generalno našu planetu, tako da će umjetnost pobijediti i ona uvijek pobjeđuje. Nije ni u borbi, ona se dešava.

Kako misliš da bi neke stvari mogle funkcionisati kod tebe, kao likovne umjetnice u nekom budućem periodu? Čemu ćeš težiti?

Težiću da ostanem svoja. Da nađem te neke tehničke uslove da mogu studiozno da sa bavim skulpturom i svim ostalim sferama koje me zanimaju u odnosu na skulpture.

 

Sanja Pejović, Radio 98

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније