jutarnji.hr

OŽIVLJEN SREDNJI VIJEK

Ima li istorijske istine u "Igri prijestola"?

Martinov svijet "Igre prijestola" vuče mnoge likove i zaplete iz različitih događaja evropske srednjovjekovne istorije.

Kad je Dejvid Beniof 2006. godine počeo da čita prvi roman iz serije romana "Pjesme vatre i leda" Džorža R.R. Martina, nazvao je oduševljeno svog kolegu D. B. Veisa. Ovaj je uzeo "Igru prijestola" i 'progutao' je svih hljadu stranica u 36 sati, kako su kasnije ispričali ova dvojica autora danas planetarno popularne tv-serije u bogatoj produkciji HBO-a.

Očarani dvojac susreo se s piscem, koji materijal za svoje romane pronalazi u gomili knjiga koje, priča kaže, do vrha ispunjavaju dvije sobe jedne kuće u blizini njegovog prebivališta u Santa Feu.

U petosatnom zasjedanju oko stola u restoranu u Santa Moniki, uspjeli su da uvjere Martina da pristane na ideju pretvaranja njegove knjige u tv-seriju. Kako su se kasnije prisjetili, osvojili su pisca uronjenog u nepregledan niz likova koji čine njegov imaginarni svijet Vesterosa tačnim odgovorom na njegovo pitanje: Ko je majka Džona Snoua?'

Martinov svijet "Igre prijestola" vuče mnoge likove i zaplete iz različitih događaja evropske srednjovjekovne istorije. Najočiglednija inspiracija je "Rat ruža", koji je obilježio englesku istoriju od 1455. do 1485. godine, kada su se za nadmoć borile velikaške kuće Lankaster i Jork, dok se u Martinovoj mitologiji dvije vodeće kuće Vesterosa zovu - Lanister i Stark.

Kada je uzurpator Robert Barateon potpao pod spletku svoje prelijepe, ali prevrtljive kraljice Serseji, koja preuzme vlast u ime svog sina, mnogi su primjetili neodoljivu sličnost s istorijskim likom Izabele Francuske, poznate pod nadimkom "žena-vuk", koja se na sličan način obračunala sa svojim suprugom Edvardom II.

Prikaz iskrcavanja kraljice Izabele u Englesku sa svojim sinom, budućim kraljem Edvardom III. 1326. godine. Mnogi su primjetili neodoljivu sličnost prevrtljive kraljice Serseji s Izabelom.

Martin je iskoristio i motiv "grčke vatre", tajanstvenog tečnog eksploziva kojim je Bizant obranio Konstantinopolj od Arapa. Spektakularni prizore bitke s tim motivom iskorištenim u odbrani sjedišta kraljice Serseji trajno su obilježili devetu epizodu druge sezone serije. Milioni gledalaca bili su oduševljeni, a HBO je u snimanje epizode 'Blekvoter' (Blackwater) uložio čak 8 miliona dolara!

U književnoj imaginaciji Džordža R.R. Martina pojavljuje se još niz istorijskih motiva, poput Hadrijanovog zida (kod Martina je to "Veliki zid"), kojim je rimski car ogradio sjevernu granicu Rimskog carstva na tlu Velike Britanije. U 'Igria prijestola' može se pronaći i legenda o Atlantidi kao "drevnoj Valiriji", islandske sage iz vikinškog doba ("Ironborn"), elementi Stogodišnjeg rata koji je harao evropskim tlom od 1337. do 1453., nadiruća horda Mongola kod Martina se zovu Dotrakiji...

Svakako, pisac u svojoj fantastičnoj sagi nije preslikavao likove, niti istorijska razdoblja, već se radije inspirisao elementima koji bi raspalili njegovu maštu. Je li naslikao sliku srednjovjekovne Evrope "još starijom i još ljepšom nego što je to bila?".

Martin strastveno proučava istorijske knjige, ali je tim više svjestan da mnogo "istorijskih istina" zavisi isključivo o onome ko ih je napisao. U jednom razgovoru spomenuo je Suetoniusa, "veliku tračaru drevnog Rima", čije su priče oblikovale popularni roman i tv-seriju "Ja, Klaudije". Kod tog izvora spominju se priče poput one da je Klaudiusova treća supruga učestvovala u seksualnom takmičenju s prostitutkom, a Martin napominje da za tu tvrdnju nema drugog izvora, osim samog Suetoniusa.

"Ljudi znaju stvari, ali stvari koje oni 'znaju' možda nijesu tačne", rekao je u jednom razgovoru Martin.