Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Hronika

M.V. [ Srbija danas ]

15. 01. 2024. 15:01 >> 15:02
1

BEOGRAD

Od ubistva Željka Ražnatovića Arkana 24 godine

Jedna od najkontroverznijih ličnosti u novijoj srpskoj istoriji Željko Ražnatović Arkan, ubijen je 15. januara 2000. godine, prije tačno 24 godine. Naime, on je likvidiran sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental".

Jedna od najkontroverznijih ličnosti u novijoj srpskoj istoriji Željko Ražnatović Arkan, ubijen je 15. januara 2000. godine, prije tačno 24 godine. Naime, on je likvidiran sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental".

Osim Arkana, kobnog dana ubijeni su i bivši radnici Saveznog SUP, pukovnik Dragan Garić i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske doborovoljačke garde (SDG).

Za vrijeme atentata, Arkanova supruga, pjevačica Svetlana Ceca Ražnatović, sa sestrom Lidijom je bila u butiku u hotelu.

Kako je ispričao Zoran Nikolić Pegla, koji je bio jedan od okrivljenih za saučesništvo u ubistv Ražnatovića i njegovih prijatelja Milenka Mandića Mande (44) i Dragana Garića Gare (47), za ubistvo Arkana (48) plaćeno je četiri i po miliona maraka i država je znala da se priprema njegova likvidacija.

Arkan je tih godina bio jedan od najmoćnijih ljudi u Srbiji. Djelovao je nedodirljivo i neuništivo, ali će se za njega sudbonosnim ispostaviti prijateljstvo sa Zoranom Uskokovićem Skoletom, koje će na kraju života koštati obojicu.

Njih dvojica su zajednički poslovali u biznisu sa preprodajom domaćih fudbalera u inostranstvo. Viđani su često kako gledaju niželigaške utakmice u okolini Beograda i traže nove talente, a Arkan je držao FK Obilić koji je ekspresno ušao u Prvu ligu.

Ražnatović i Uskoković su imali udjela u milionskom transferu tadašnjeg omladinskog reprezentativca Nikole Lazetića u inostranstvo 1998. godine. Usred posla došlo je do nesporazuma oko podjele novca, a Uskoković i Nikolić su osjećali da nijesu "ispoštovani". Nikolić će kasnije ispričati kako je odmah bilo jasno da će "kad-tad doći do problema".

"Prije toga, sa Željkom Ražnatovićem bili smo u korektnim odnosima, s tim što je Uskoković bio opčinjen njime toliko da je počeo da ga imitira. U ljeto 1997. godine sam mu rekao: "Poznavajući Arkana, znam da bliskost s njim mnogo košta", naročito jer je Uskokoviću dozvolio da se poziva na njegovo ime. Rekao sam mu tada da će prije ili kasnije doći do svađe. Uskoković je bio iznenađen, ali još tada sam mu rekao da ću, kada do toga dođe, i tada biti uz njega. Tako je i bilo", ispričao je prije nekoliko godina Nikolić.

Zoran Nikolić Pegla tvrdio je da su u ubistvu učestvovali Dobrosav Gavrić Duki (43), Dragan Nikolić Gagi (49) i Milan Đuričić Miki (48), dok je on čuvao stražu. Kasnije je promijenio iskaz, ali suđenje nije dočekao jer je preminuo u zatvoru pod misterioznim okolnostima.

Kada je ubijen, Arkan je imao 48 godina. Bio je jedan od najpoznatijih svjetskih paravojnih komandanata i jedan od najmoćnijih ljudi u regionu.

Arkan je prvi put priveden kao tinejdžer, a 1972. godine otišao je u inostranstvo. U tom periodu je, kako se danas navodi, pljačkao zlatare, najprije po Italiji, a potom po Švedskoj, Belgiji, Holandiji... Uhapšen je dvije godine kasnije, 1974. godine nakon pljačke jedne banke. Bio je osuđen na deset godina robije, ali 1979. godine pobjegao je iz zatvora. Isti scenario dogodio se i u Amsterdamu, pa u Njemačkoj, pa u Švajcarskoj. A onda se, 1983. godine vratio u Beograd.

Krajem osamdesetih Arkan je preuzeo navijače na Marakani.  Devedesetih je pokrenuo Srpsku dobrovoljačku gardu koja će ubrzo dobiti novi naziv "Arkanovi tigrovi".

Poslije ubistva Ražnatovića, podzemlje je preuzela banda Legije, Ljubiše Buhe Čumeta, Dušana Spasojevića, koja je pod izgovorom osvete pobila sve konkurente u podzemlju. Kada se Čume odvojio i odlučio da svjedoči protiv dojučerašnjih ortaka, Legija i Spasojević su organizovali ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića koji je namjeravao da ih uhapsi.

Arkanova garda je na kraju imala oko 300 pripadnika i za vrijeme rata bila je stacionirana u Erdutu. Učestvovali su u borbama u istočnoj Slavoniji u Laslovu, Ernestinovu, Vukovaru i drugim mjestima.

Učešće u ratnim operacijama donijeće Ražnatoviću i optužnicu za ratne zločine koja će biti otpečaćena u Hagu tek poslije njegove smrti.

Пратите нас на

Коментари1

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније