- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
27. 06. 2022.
16:36 >> 16:57
STOLTENBERG NAJAVIO
NATO povećava snage za brzo reagovanje sa 40.000 na 300.000 vojnika
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas da će taj vojni savez gotovo osam puta povećati broj pripadnika snaga za brzo reagovanje, sa 40.000 na 300.000 vojnika, u sklopu odgovora na "eru strateškog nadmetanja".
Stoltenberg je rekao da je taj potez dio "najveće reforme kolektivne odbrane i odvraćanja od Hladnog rata", u kombinaciji sa drugim mjerama koje uključuju razmiještanje snaga za odbranu određenih saveznika.
Na konferenciji za novinare uoči predstojećeg samita NATO-a u Madridu, Stoltenberg je kazao da očekuje da saveznici jasno pokažu da Rusiju smatraju "najznačajnijom i direktnom prijetnjom bezbjednosti" članica alijanse.
Uoči trodnevnog samita, na kojem se očekuje dogovor 30 članica NATO-a o daljoj podršci Ukrajini u ratu protiv Rusije, Stoltenberg je najavio da će saveznici usvojiti "ojačan sveobuhvatni paket pomoći", koji uključuje isporuku sistema za sigurne komunikacije i sistema protiv bespilotnih letjelica.
Stoltenberg je rekao i da saveznici dugoročno imaju za cilj da pomognu tranziciju Ukrajine sa naoružanja iz sovjetskog doba na modernu opremu NATO-a.
On je takođe izrazio očekivanje da će se saveznici prvi put pozabaviti bezbjednosnim izazovima koje donosi djelovanje Kine i dodao da će članice NATO-a u Madridu razgovarati o tome kako da odgovore na rastući uticaj Rusije i Kine u njihovom "južnom susjedstvu".
Druga centralna tema samita NATO-a, koji počinje sjutra, biće mogućnost članstva Finske i Švedske u alijansi, poslije ruske invazije na Ukrajinu.
Turska, članica NATO-a, do sada se blokirala ulasku Finske i Švedske, tvrdeći da dvije zemlje imaju tolerantan stav prema organizacijama koje Ankara, ali i EU, smatra terorističkim, poput Radničke partije Kurdistana (PKK).
Turska zahtjeva da Švedska i Finska odobre zahtjeve za izručenje osoba koje Ankara traži, članova PKK i osoba za koje turske vlasti tvrde da su povezane sa neuspjelim državnim udarom 2016. godine.
Stoltenberg je rekao da su se turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, finski predsjednik Sauli Ninisto i švedska premijerka Magdalena Anderson dogovorili da se sastanu na marginama samita.
"Naporno smo radili otkako su Finska i Švedska podnijele zahtjeve za članstvo kako bismo osigurali da se što pre pridruže alijansi. Neću davati nikakva obećanja, ali mogu da vas uverim da aktivno radimo na tome da osiguramo napredak jer su zahtjevi Finske i Švedske za ulazak u NATO istorijski", kazao je Stoltenberg.
Коментари0
Остави коментар