- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
12. 10. 2020. 09:48 >> 09:48
NA VLASTI JE OD 1992.
Tadžikistan ponovo izabrao istog predsjednika
Tadžikistanski predsjednik Emomali Rahmon ponovo je izabran na tu dužnost sa preko 90 odsto glasova prema preliminarnim rezultatima izbora objavljenim danas.
Na juče održanim izborima nije učestvovala nikakva stvarna opozicija, a predsjednik je imao četiri protivkandidata smatranim kao figure koje učestvuju da bi mu dali privid takmičenja.
Centralna izborna komisija saopštila je da je 90,9 odsto glasača glasalo za Rahmona, koji je na vlasti od 1992. i kome je tako obezbijeđen novi sedmogodišnji mandat na čelu te bivše sovjetske republike u centralnoj Aziji gdje je opozicija isključena iz političke igre.
Izlaznost je bila 85 odsto.
Sa ovom pobjedom Rahmon će moći da pređe 30 godina na vlasti i postane vladar koji je najduže vladao u nekoj bivšoj sovjetskoj republici, čime će preći rekord bivšeg predsjednika Kazahstana Nursultana Nazarbajeva.
Jedina partija koja se smatra opozicijom u zemlji, socijaldemokratska partija, bojkotovala je izbore.
Tadžikistan je najsiromašnija zemlja centralne Azije i bivšeg Sovjetskog Saveza i zvanično ima devet miliona stanovnika.
Stotine hiljada Tadžikitanaca rade u Rusiji ili u Kazahstanu, na gradilištima uglavnom i šalju novac svojim porodicama.
Ni jedni izbori nijesu nikad priznati kao pošteni od strane posmatrača Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, uključujući parlamentarne izbore održane proljetos.
U zemlji koja se graniči sa Avganistanom vođen je građanski rat između prokomunističkih vlasti i muslimanskih pobunjenika u kome je poginulo preko 100.000 ljudi između 1992. i 1997. godine.
Коментари0
Остави коментар