RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Region https://rtcg.me/vijesti/region/rss.html me https://rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Region https://rtcg.me/vijesti/region/rss.html Četiri slabija zemljotresa kod Hvara https://rtcg.me/vijesti/region/367961/cetiri-slabija-zemljotresa-kod-hvara.html Četiri slabija zemljotresa zabilježena su kod hrvatskog ostrva Hvar, saopštila je jutros Seizmološka služba Hrvatske. Sva četiri potresa imala su epicentar kod Hvara, dvadesetak kilometara od Makarske. Najjači je bio magnitude 2,9 po Rihteru.

Zemljotresi su zabilježeni sinoć, u periodu od 21.08 do 21.38.

]]>
26.06.2022T09:02:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367961/cetiri-slabija-zemljotresa-kod-hvara.html
Berlin spriječio kandidatski status BiH, a Šolc kaže da vjerujemo Njemačkoj https://rtcg.me/vijesti/region/367907/berlin-sprijecio-kandidatski-status-bih-a-solc-kaze-da-vjerujemo-njemackoj-.html Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Berlin spriječio kandidatski status BiH u Evropskoj uniji, a da je potom njemački kancelar Olaf Šolc izjavio da Bosna i Hercegovina može da vjeruje Njemačkoj. "Svašta smo se naslušali prethodnih dana. Njemačka je spriječila kandidatski status BiH glasajući protiv, a sada čujemo njemačkog kancelara Šolca da BiH može vjerovati Njemačkoj. Bože svašta", napisao je Dodik na Tviteru.

Protiv kandidature BiH za članstvo u Evropskoj uniji na Samitu EU – Balkan u Briselu bile su Njemačka, Holandija i Francuska.

Šolc je izjavio da će Njemačka nastaviti da podržava države Zapadnog Balkana u njihovom nastojanju da se pridruže Evropskoj uniji.

"Ovih šest država - Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija i Kosovo, mogu vjerovati Njemačkoj“, kazao je njemački kancelar.

]]>
25.06.2022T22:21:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367907/berlin-sprijecio-kandidatski-status-bih-a-solc-kaze-da-vjerujemo-njemackoj-.html
"Ubrzati debatu o proširenju EU na Zapadni Balkan" https://rtcg.me/vijesti/region/367934/ubrzati-debatu-o-prosirenju-eu-na-zapadni-balkan.html Debata o proširenju Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan treba da se ubrza, rekla je slovenačka ministarka spoljnih poslova Tanja Fajon. Fajon je, u intervjuu slovenačkoj agenciji STA, kazala da ako EU ne pokaže privrženost Zapadnom Balkanu jasno i iskreno, postoji zabrinutost da bi moglo doći do sljedećeg rata u neposrednom susjedstvu Slovenije.

Ona je rekla da je Zapadni Balkan postao poligon za različite geopolitičke interese i da postaje sve veći bezbjednosni rizik.

"U tom kontekstu, razumijem bijes, razočaranje i frustraciju ljudi na Zapadnom Balkanu, jer EU gubi kredibilitet u procesu proširenja", istakla je Fajon.

Ona je kazala da je sa francuskom koleginicom Katrin Kolonom u Luksemburgu razgovarala posebno o Zapadnom Balkanu, pokušavajući da je ubijedi zašto je toliko važno da se ubrza proces dodjele statusa kandidata za članstvo u EU Bosni i Hercegovini.

Prema riječima Fajon, Moldavija je dobila status kandidata za veoma kratko vrijeme i bez ispunjavanja bilo kakvih kriterijuma.

"To je teško razumjeti i opravdati, pa je razgovor sa liderima Zapadnog Balkana na samitu u Briselu bio veoma gorak", istakla je Fajon.

]]>
25.06.2022T22:12:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367934/ubrzati-debatu-o-prosirenju-eu-na-zapadni-balkan.html
Na samitu EU 16 članica tražilo da uvedemo sankcije Rusiji https://rtcg.me/vijesti/region/367911/na-samitu-eu-16-clanica-trazilo-da-uvedemo-sankcije-rusiji-.html Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je na samitu lidera EU i Zapadnog Balkana 16 od 27 članica Unije direktno ili indirektno govorilo o neophodnosti pridruživanja Srbije sankcijama protiv Rusije, ali da to ne znači da Beograd treba da napusti evropski put. Tokom obraćanja javnosti iz predsjedništva Srbije, Vučić je rekao da zbog pritisaka sa kojima se suočio na samitu u četvrtak, u vezi sa uvođenjem sankcija Rusiji, "ne treba ići u drugu krajnost".

"Vidim da u zemlji postoji velika histerija protiv EU, ali ne treba da pomislimo da možemo da imamo bolje partnere od onih iz EU ili da možemo da imamo neki drugi politički put. Nemojte da smetnete s uma da novac koji imamo imamo zahvaljujući ogromnom broju investicija, koje su u najvećem broju iz EU, i podršci koju imamo od Unije", kazao je Vučić.

Naveo je da to govori "zato što u politici mora da postoji racionalan pristup, i bar ponekad glas pragmatičnog pristupa koji vodi računa o interesima Srbije".

"Nama u stranim kompanijama radi 300.000, a indirektno 500.000 ljudi. Najveći dio tih kompanija, bar dvije trećine, su firme iz EU. Iako oni ne žele da čuju koliko je nama važno da sami odlučujemo o uvođenju sankcija i koliko su nam i Kinezi i Rusi značajni, mi nastavljamo evropski put", rekao je Vučić.

On je kazao da Srbija na evropskom putu "mora mnogo toga da uradi do decembra", prije svega u oblasti vladavine prava.

]]>
25.06.2022T16:27:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367911/na-samitu-eu-16-clanica-trazilo-da-uvedemo-sankcije-rusiji-.html
Hrvatska slavi Dan nezavisnosti https://rtcg.me/vijesti/region/367900/hrvatska-slavi-dan-nezavisnosti.html Hrvatska danas slavi Dan nezavisnosti, u znak sjećanja na 25. jun 1991. godine kada je Sabor donio istorijske odluke koje su omogućile samostalnost i suverenost Republike Hrvatske. Obilježavanje današnjeg spomendana novijeg je datuma jer se od 2001. do 2019. godine današnji dan u Hrvatskoj obilježavao kao Dan državnosti.

Čestitku povodom Dana nezavisnosti uputio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, koji je, između ostalog, rekao da se posebna zahvalnost duguje prvom hrvatskom predsjedniku Franju Tuđmanu i hrvatskim braniteljima, njihovim porodicama, te svima koji su učestvovali u odbrani Hrvatske, izgradnji institucija i međunarodnoj afirmaciji.

Naime, 8. oktobra 1991, dan poslije raketiranja Banskih dvora, Hrvatski je sabor u podrumu Inine zgrade donio odluku o samostalnosti i raskidu svih državno-pravnih veza s bivšom državom Jugoslavijom.

Sabor je pritom utvrdio da Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji, a na istoj je saborskoj sjednici izglasao i 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske.

Prethodno, ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Sabor je donio 25. juna 1991. godine, ali njeno stupanje na snagu odgođeno je za tri mjeseca na osnovi Brionske deklaracije od 7. jula, odnosno na podsticaj Evropske zajednice da se jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem.

Po isteku moratorijuma, 7. oktobra u 15.03 sati, avioni JNA raketirali su Zagreb i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vođstvo Hrvatske, s predsjednikom Franjom Tuđmanom na čelu, pri čemu je jedna osoba poginula, a četiri su povrijeđene.

Zbog sigurnosnih razloga i mogućih novih napada na Zagreb, Sabor je istorijsku odluku o nezavisnosti donio izvan sjedišta Sabora na Markovom trgu.

Zastupnici i novinari prevezeni su u podrum Inine zgrade, gdje se i održala sjednica sva tri saborska vijeća.

]]>
25.06.2022T11:25:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367900/hrvatska-slavi-dan-nezavisnosti.html
EU o statusu kandidata BIH u oktobru ili decembru https://rtcg.me/vijesti/region/367795/eu-o-statusu-kandidata-bih-u-oktobru-ili-decembru.html Evropska unija (EU) potvrdila je spremnost da Bosni i Hercegovini (BiH) dodijeli status kandidata za punopravno članstvo. Države članice su pozvale Evropsku komisiju (EK) da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u toj državi, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodeljivanja statusa kandidata, prenosi Slobodna Evropa.

"EU je spremna da BiH dodijeli status zemlje kandidata i u tom cilju poziva EK da bez odlaganja izvijesti Savjet EU o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju sa posebnom pažnjom na one koji predstavljaju značajan skup reformi kako bi se Evropski savjet vratio da odlučuje o tom pitanju", navodi se u zaključima šefova država i vlada EU.

Oni su se okupili u četvrtak u Briselu, a pitanje proširenja je centralno tokom tog samita.

Tokom samita donijeta je odluka o dodjeljivanju statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, dok iskorak u pitanju Sjeverne Makedonije i Albanije, nije postignut.

]]>
24.06.2022T11:57:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367795/eu-o-statusu-kandidata-bih-u-oktobru-ili-decembru.html
Gradiće auto-put između Beograda i Temišvara https://rtcg.me/vijesti/region/367781/gradice-auto-put-izmedju-beograda-i-temisvara.html Vlade Srbije i Rumunije potpisale su sporazum o izgradnji autoputa Beograd-Temišvar, objavilo je danas Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije.
Sporazum o utvrđivanju detalja za povezivanje auto-puta Beograd-Vatin u Srbiji i auto-puta Temišvar–Moravica u Rumuniji potpisali su u Temišvaru ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Tomislav Momirović i ministar transporta Rumunije Sorin-Mihai Grindeanu, navedeno je u saopštenju.

Kako je precizirano, ugovorom je predviđeno uspostaviti vezu između dvije države direktnim povezivanjem auto-puta Beograd–Vatin (državna granica), koji će biti dužine 65 kilometara sa srpske strane i sa rumunske strane auto-put Temišvar–Moravica (državna granica), dužine oko 78 kilometara.

"Izgradnjom novog modernog auto-puta od Beograda do Temišvara, ova dva grada biće udaljeni na samo sat vremena vožnje", izjavio je Momirović nakon potpisivanja sporazuma.

On je istakao da od 2016. godine, "postoji snažna volja da Beograd, ali i Pančevo i Vršac povežemo sa Temišvarom".

Ministar transporta Rumunije Sorin-Mihai Grindeanu je rekao da je potpisivanje sporazuma bitno, jer je na početku bilo riječi o gradnji brze saobraćajnice, a sada je riječ o izgradnji najmodernijeg auto-puta.

"Znam da je 2016. godine postojala inicijativa za potpisivanje ovog Sporazum, ali rumunska strana tada ovaj projekat nije smatrala prioritetnim. Ponovo smo pokrenuli inicijativu i u ovom momentu se izvode studije izvodljivosti koje će biti završene na jesen. Vjerujem da će se tokom naredne godine odlučiti ko će graditi auto-put, a riječ je o evropskom finansiranju", izjavio je Grindeanu.

Momirović je zahvalio Rumuniji i na podršci koju pruža Srbiji na putu ka članstvu u EU, kao i na podršci kada je riječ o principima međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta Srbije.

]]>
24.06.2022T10:20:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367781/gradice-auto-put-izmedju-beograda-i-temisvara.html
Odbijen predlog da se visoki zvaničnici testiraju na droge https://rtcg.me/vijesti/region/367767/odbijen-predlog-da-se-visoki-zvanicnici-testiraju-na-droge.html Vlada Slovenije objavila je da ne podržava predlog zakona o obveznom testiranju na droge visokih zvaničnika, s obrazloženjem da predlog previše zadire u prava pojedinaca i da je ustavno upitan. Zakon po kome bi se najmanje jednom godišnje davanjem uzoraka krvi, kose ili mokraće na droge testirali članovi parlamenta, ministri i državni sekretari, kao i predsjednik države i Vlade početkom mjeseca je u parlamentarnu proceduru podnijela opoziciona SDS bivšeg premijera Janeza Janše.

U obrazloženju se navodi da zbog važnosti rada spomenutih javnih službenika i sve većeg i korištenja droga u populaciji postaje javni interes znati jesu li među konzumentima droga i istaknuti političari ili ne.

Prema tom predlogu, oni zvaničnici koji će se u nekom trenutku testirati odabirali bi se ždrebom, testiranje bi se obavljalo najkasnije u roku 48 sati nakon ždrebanja, a za one koji bi odbili testiranje računalo bi se da su na testu bili pozitivni.

Vlada novog premijera Roberta Goloba je na sjednici zaključila da bi takav način testiranja na droge bio ustavno sporan, posebno u slučajevima da pojedinac ne pristaje na testiranje.

Osim toga, vlada je ocijenila da se na taj način ne bi riješila problematika svih psihoaktivnih supstanci koje mogu da utiču i na savjesno, nepristrasno i kvalitetno obavljanje zadataka državnih zvaničnika, objavila je vladina kancelarija za komunikacije.

]]>
24.06.2022T08:18:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367767/odbijen-predlog-da-se-visoki-zvanicnici-testiraju-na-droge.html
U Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja https://rtcg.me/vijesti/region/367761/u-hrvatskoj-potvrdjen-prvi-slucaj-majmunskih-boginja.html U Hrvatskoj je potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja, javila je Hrvatska radio-televizija (HRT). Sumnja na bolest potvrđena je tokom prošle noći PCR testiranjem.

Riječ je o muškarcu koji je boravio u Italiji i Španiji. Ima blaži oblik majmunskih boginja i nije hospitalizovan, već se nalazi u kućnoj izolaciji.

]]>
24.06.2022T07:10:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367761/u-hrvatskoj-potvrdjen-prvi-slucaj-majmunskih-boginja.html
"Ukrajina da bude kandidat za EU, ali ne gajite iluzije, proces je dug" https://rtcg.me/vijesti/region/367682/ukrajina-da-bude-kandidat-za-eu-ali-ne-gajite-iluzije-proces-je-dug.html Albanski premijer Edi Rama izjavio je danas da je dobro da Ukrajina dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ali je savjetovao Ukrajince i da "ne gaje iluzije", jer će proces pristupanja biti veoma dug. "Sjeverna Makedonija je, koliko se ne varam, kandidat već 17 godina, a Albanija osam godina, tako da Ukrajino dobro došla. Dobra je stvar dati status kandidata Ukrajini. Ali se nadam se da ukrajinski narod neće gajiti velike iluzije", rekao je Rama po dolasku u Brisel na sastanak sa liderima EU.

Evropska komisija preporučila je da se Ukrajini odobri status kandidata kao prvi korak na dugom putu ka članstvu u EU.

Komisija je preporučila da se taj status dodijeli i Moldaviji.

Ukrajina je za članstvo u EU aplicirala 28. februara, četiri dana poslije početka ruske agresije, a Moldavija i Gruzija su to učinile 3. marta. Evropska komisija je za Gruziju ocijenila da treba status kandidata da dobije nakon što ispuni određene obaveze.

Pokretanje pristupnih pregovora sa nekom zemljom zahtijeva saglasnost svih 27 zemalja članica EU, a stavovi evropskih lidera o tome se veoma razilaze.

]]>
23.06.2022T12:12:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367682/ukrajina-da-bude-kandidat-za-eu-ali-ne-gajite-iluzije-proces-je-dug.html
Kosovo u aprilu izvezlo više struje nego što je uvezlo https://rtcg.me/vijesti/region/367595/kosovo-u-aprilu-izvezlo-vise-struje-nego-sto-je-uvezlo-.html Agencija statistika Kosova (ASK) objavila je danas da je tokom aprila Kosovo izvezlo više struje nego što je uvezlo. Kosovo je tokom aprila izvezlo 245 gigavata električne energije, a uvezlo 206 gigavata, navodi se u saopštenju ASK.

U aprilu je bruto proizvodnja iz elektrana iznosila 563,94 gigavatsati, iz hidroelektrana 13,13 i iz vjetra i sunca 34,58.

Bruto električna energija u ovom mjesecu iznosila je 572,05, a potrošnja 459,69 gigavatsati, odnosno 9,48 odsto manje nego u istom mjesecu prethodne godine.

Kosovo je u decembru 2021. objavilo vanredno stanje u snabdijevanju električnom energijom.

Krizu je, prema ocjeni Vlade, izazvala svjetska energetska kriza i preopterećenost energetske mreže.

]]>
22.06.2022T18:52:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367595/kosovo-u-aprilu-izvezlo-vise-struje-nego-sto-je-uvezlo-.html
Hrvati razumiju Ukrajinu, i mi smo bili žrtva agresije https://rtcg.me/vijesti/region/367588/hrvati-razumiju-ukrajinu-i-mi-smo-bili-zrtva-agresije.html Evropski put Hrvatske je priča o uspjehu, ocijenili su predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola i predsjednik Evropske narodne partije Manfred Veber. Oni su se oglasili povodom posjete premijera Andreja Plenkovića Evropskom parlamentu u Briselu, gdje se na plenarnoj sjednici obratio poslanicima.

Metsola je naglasila da će EP podržati ne samo ulazak Hrvatske u zonu eura, već i Šengen, za šta je Hrvatska, naglasila je, potpuno spremna. Ovo je važna poruka jer EP najčešće kritikuje spremnost Hrvatske da poštuje osnovna ljudska prava čuvajući spoljnu granicu EU.

Premijer Plenković je u svom govoru rekao da Hrvati razumiju Ukrajinu jer:

"I Hrvatska je bila žrtva agresije, u to vrijeme velikosrpske politike Miloševićevog režima", rekao je Plenković i dodao da postoje paralele u ruskom negiranju identiteta Ukrajine i Ukrajinaca kao naroda, i u "skoro nevjerovatnom narativu, denacifikacije Ukrajine".

"Slično agresiji na Hrvatsku, kada je u pitanju identitet i denacifikacija", zaključio je premijer.

]]>
22.06.2022T17:22:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367588/hrvati-razumiju-ukrajinu-i-mi-smo-bili-zrtva-agresije.html
Kosovo i CG formiraju komisiju za preispitivanje granice https://rtcg.me/vijesti/region/367566/kosovo-i-cg-formiraju-komisiju-za-preispitivanje-granice.html Premijer Kosova Aljbin Kurti rekao je da će biti formirana komisija za preispitivanje granične linije s Crnom Gorom.  Odgovarajući na poslaničko pitanje da li Vlada Kosova ima plan da formira komisiju stručnjaka za reviziju granične linije s Crnom Gorom, Kurti je rekao da će zajedno s Vladom Crne Gore biti formirana zajednička komisija koju će činiti stručnjaci iz te oblasti, objavili su prištinski mediji. 

"Za kosovsku stranu dokumenti su jasni. Za nas je važno da je predsjednik Đukanović (Milo) izrazio spremnost za ispravku. Spremni smo, ali i čekamo da Vlada Crne Gore formira tim“, rekao je Kurti. 

Od ukupno 79 kilometara granice, sporno je oko 900 hektara za koje i Crna Gora i Kosovo tvrde da su njihovi. 

Zbog sporenja oko granice, put Peć-Čakor-Murino još nije otvoren za saobraćaj. 

]]>
22.06.2022T14:33:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367566/kosovo-i-cg-formiraju-komisiju-za-preispitivanje-granice.html
Vučić, Rama i Kovačevski na samitu EU-Zapadni Balkan https://rtcg.me/vijesti/region/367549/vucic-rama-i-kovacevski-na-samitu-eu-zapadni-balkan.html Lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, Aleksandar Vučić, Edi Rama i Dimitar Kovačevski donijeli su odluku da će učestvovati na sjutrašnjem samitu EU-Zapadni Balkan, saopšteno je danas iz Predsjedništva Srbije. Sastanak se održava u Briselu tokom samita Evropskog savjeta.

U saopštenju se navodi da su nakon detaljnih i sveobuhvatnih konsultacija sa saradnicima i članovima vlada, lideri tri zemlje donijeli odluku o zajedničkom odlasku na samit, pri čemu su usaglašeni i principi koji će predstavljati glavnu okosnicu razgovora sa brojnim zvaničnicima Evropske unije.

"Imajući u vidu da Republika Srbija, Republika Albanija i Republika Sjeverna Makedonija dosljedno zastupaju interese svojih građana i cijelog regiona Zapadnog Balkana na svim relevantnim međunarodnim forumima, odluka o učešću i zajedničkom pristupu na samitu u Briselu predstavlja još jedan korak u borbi za napredak naših zemalja, ali i jasan signal da i pored brojnih prepreka, nastavljamo da dajemo konstruktivan doprinos na putu ka evrointegracijama", navedeno je iz kabineta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Dodaje se da su lideri svesni da teme razgovora neće biti lake, ali da će učešćem još jednom potvrditi posvećenost evropskom putu tri zemlje.

]]>
22.06.2022T12:40:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367549/vucic-rama-i-kovacevski-na-samitu-eu-zapadni-balkan.html
Pendarovski: Kosovo treba da uđe u Otvoreni Balkan https://rtcg.me/vijesti/region/367493/pendarovski-kosovo-treba-da-udje-u-otvoreni-balkan-.html Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski izjavio je sinoć da Kosovo svakako treba da uđe u "Otvoreni Balkan", ali da misli da je trenutno najdalje od te incijative od svih zemalja Zapadnog Balkana.

On je u intervjuu kablovskoj Televiziji 24, na pitanje da li misli da Kosovo treba da uđe u "Otvoreni Balkan", odgovorio: "Apsolutno, ali iz mojih posljednjih razgovora sa predsjednicom Kosova (Vjosom Osmani) i ranije sa njihovim premijerom (Albinom Kurtijem) mislim da su oni u ovom trenutku od cijelog Zapadnog Balkana najdalje od 'Otvorenog Balkana'".

Pendarovski je rekao da je ranije imao neke rezerve za "Otvoreni Balkan", koje je javno iznosio, ali da do sada ne vidi da ta incijativa dobija neke političke komponente i da se jača njegovo uvjerenje da će se ići samo ko čistoj trgovinskoj i ekonomskoj incijativi.

"To što ojačava moje uvjerenje da će se ići ka čistoj trgovinskoj i ekonomskoj inicijativi je to što se posljednji put, samo kao posmatrači, priključili crnogorski premijer Dritan Abazović i bosanski premijer Zoran Tegeltija. To je dobro", izjavio je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski.

]]>
22.06.2022T06:45:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367493/pendarovski-kosovo-treba-da-udje-u-otvoreni-balkan-.html
BiH pozvana na madridski samit NATO-a https://rtcg.me/vijesti/region/367453/bih-pozvana-na-madridski-samit-nato-a.html Bosna i Hercegovina (BiH), kao država partner, pozvana je na predstojeći NATO samit koji će biti održan u Madridu 29. i 30. juna, saznaje portal Klix.ba. Delegaciju BiH će predvoditi ministar odbrane Sifet Podžić, a samit će okupiti lidere NATO-a koji će u glavnom gradu Španije razgovarati o važnim pitanjima sa kojima se Alijansa suočava.

Dvodnevni skup u Madridu odrediće strateški smjer NATO-a za sljedeću deceniju i više, osiguravajući da Alijansa nastavi sa prilagođavanjem svijetu koji se mijenja i da milijardu ljudi, koliko stanovnika broje članice, čuva na sigurnom.

Samit je sazvan sa ciljem da se osigura da NATO nastavi ispunjavati svoju ključnu svrhu i najveću odgovornost, a to je osiguravanje kolektivne odbrane za svoje članice.

Iako BiH nije članica NATO-a, Sjevernoatlantski savez je tu državu odavno prepoznao kao ključnog partnera na Balkanu, a naročito u vrijeme ruske agresije u Ukrajini, prenosi Klix.ba.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, na sastanku sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem u maju, kazao je da je BiH cijenjen partner za NATO.

"Podržavamo vaš suverenitet i integritet i ostajemo posvećeni euroatlantskim aspiracijama. NATO podržava mir i stabilnost u BiH. Naš dijalog i kooperacija važnija je nego ikada zbog ruskog rata u Ukrajini i malignog utjecaja u regiji", rekao je Stoltenberg.

Uoči samita u Madridu, Stoltenberg je kazao da će NATO proglasiti da Rusija više nije partner, nego prijetnja po sigurnost, mir i stabilnost.

]]>
21.06.2022T15:58:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367453/bih-pozvana-na-madridski-samit-nato-a.html
Dilema oko statusa kandidata za EU, šta Zapadni Balkan da očekuje od samita? https://rtcg.me/vijesti/region/367421/dilema-oko-statusa-kandidata-za-eu-sta-zapadni-balkan-da-ocekuje-od-samita.html Šta zapadni Balkan može da očekuje na samitu EU koji se održava krajem ove sedmice? Da li će te zemlje na putu ka EU prestići Ukrajina i Moldavija? Evo nekih izvoda iz njemačke štampe. "Ukrajina bi trebalo da uđe, ali i zapadni Balkan – ovim zahtjevom, nekoliko zemalja, prije svega Austrija, povećalo je pritisak pred ključni samit EU o politici proširenja u četvrtak u Briselu“, piše berlinski “taz” i citira austrijskog ministra spoljnih poslova Aleksandera Šalenberga, koji je rekao da „ne smijemo da ostavljamo utisak da postoji društvo dvije klase“, prenosi Dojče vele.
Njegova vlada na samitu EU očekuje jasan signal istoku, ali i jugoistoku.

"Ne treba ostavljati utisak da su Ukrajina i Moldavija u brzoj traci", istakao je.

Za približavanje zapadnom Balkanu izjasnila se i Analena Berbok, ministarka spoljnih poslova Njemačke, piše Erik Bonze za Taz.

"EU se suočava sa istorijskim trenutkom. Ne pozvati u EU Ukrajinu ili Moldaviju bila bi fatalna odluka, ali ne treba zaboraviti ni zemlje poput Albanije i Sjeverne Makedonije, koje godinama čekaju pristupne pregovore", prenosi riječi njemačke ministarke ovaj list.

Ona je na Tviteru napisala da "moramo konačno preduzeti sledeće korake i na zapadnom Balkanu, inače će to učiniti Rusija".

Predsjednik Savjeta EU Šarl Mišel je neposredno prije samita EU u četvrtak sazvao samit o zapadnom Balkanu.

Taz se pita šta će desiti ako tamošnje države ne budu mogle da se dogovore o konkretnim koracima.

"Hoće li tada biti blokiran i status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju? Niko se u Briselu ne usuđuje da prognozira, čak ni Komisija EU nije sigurna u ishod", navode.

Briselske vlasti su u petak preporučile da se Ukrajini i Moldaviji dodjeli željeni status kandidata. Predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen obrazložila je odluku rekavši da je Ukrajina već usvojila 70 odsto pravila EU.

"Ukrajinci su spremni da ginu za evropsku perspektivu", rekla je Fon der Lajen i dodala da u toj zemlji ima još mnogo toga da se uradi kada je u pitanju borba protiv korupcije i osnovnih prava.

Taz podsjeća da je Ukrajina u ponedeljak potvrdila zabranu najveće opozicione stranke, jer je “previše bliska Rusiji”. Pored toga, ograničila je pristup ruskim knjigama i ruskoj muzici.

"Na sastanku ministara spoljnih poslova EU, međutim, to nije igralo nikakvu ulogu. Pored pristupanja EU, glavna briga je bila prehrambena kriza, koju je izazvala blokada ukrajinskog izvoza žitarica u Crnom moru", konstatovali su.

Frankfurter rundšau (FR), baveći se takođe ovom temom, piše da su "uoči samita EU makar samoproglašeni advokati zemalja kandidata za članstvo u EU na zapadnom Balkanu zabrinuti zbog posebnog tretmana Ukrajine".

Ovaj list navodi kao takvog slovenačkog premijera Roberta Goloba, koji je rekao da "zapadni Balkan zaslužuje isti poseban tretman kao Ukrajina, Moldavija ili Gruzija", pozivajući na brži proces integracije za sve zemlje kandidate za članstvo u EU u tom regionu.

"Ljubljana će se na samitu EU založiti da se BiH da status kandidata zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom", rekao je Golob.

Međutim, Frankfurter rundšau piše i da je "s jedne strane, interesovanje za proširenje u staroj EU potpuno splaslo, dok s druge strane kandidate za članstvo u EU, kao što je Sjeverna Makedonija, iz sve snage blokiraju njihovi direktni susjedi u EU".

Pominje i da "u čekaonici EU se povećavaju autoritarne tendencije - na primjer, čini se da se Srbija više udaljava od vladavine prava nego što se približava vrijednostima EU".

"Dok je pristupni maraton od momenta podnošenja zahtjeva do ulaska u EU za Sloveniju trajao šest godina i deset godina za Hrvatsku, ako se zadrži dosadašnja procedura, neki od današnjih kandidata mogli bi da ostanu kandidati decenijama – sa neizvjesnim izgledima na uspjeh", piše takođe Tomas Rozer i navodi "rezignirani naslov najnovijeg broja beogradskog političkog magazina NIN - EU je za Srbiju nedostižna".

Čitavu priču o Zapadnom Balkanu uoči samita, ovaj list kao da zaokružuje prenoseći riječi albanskog premijera Edija Rame, koji kaže – "Mislim da se ništa neće desiti".

]]>
21.06.2022T12:47:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367421/dilema-oko-statusa-kandidata-za-eu-sta-zapadni-balkan-da-ocekuje-od-samita.html
Na “Maršu mira“ očekuje se oko 5.000 učesnika https://rtcg.me/vijesti/region/367389/na-marsu-mira-ocekuje-se-oko-5000-ucesnika.html Pripreme za obilježavanje 27. godišnjice genocida u Srebrenici teku prema predviđenom planu, a na ovogodišnjem “Maršu mira“ očekuje se učešće oko 5.000 ljudi, javila je Anadolija. Hamdija Fejzić, zamjenik načelnika Opštine Srebrenica i predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 27. godišnjice genocida u Srebrenici kazao je kako pripreme teku planiranom dinamikom.

“Imamo nekih dvadesetak dana do same dženaze, odnosno do 11. jula. S tim da tu imamo aktivnosti koje kreću 7. jula i mi se nadamo da ćemo pripremiti sve što je zadatak nas iz Organizacionog odbora“, rekao je Fejzić.

Ono na šta se ne može uticati svakako su vremenske prilike koje mogu negativno uticati na učesnike “Marša mira“, koji kreće 8. jula iz Nezuka, no Fejzić kaže kako će biti spremni da brzo reaguju i u tom slučaju.

Prema trenutno dostupnim podacima koji su izneseni na posljednjoj sjednici Organizacionog odbora, konačni smiraj ove godine u mezarju u Potočarima naći će najmanje 46 žrtava genocida.

“To je informacija kojom mi trenutno raspolažemo. Sljedeći sastanak Organizacionog odbora zakazan je za 27. jun, kada ćemo usvojiti konačan program obilježavanja, a tada ćemo imati približniji broj žrtava koje će biti ukopane 11. jula. Taj broj se konstantno mijenja jer porodice daju saglasnost za ukop svojih najmilijih i tako ćemo neki konačan broj imati tek oko 4. jula“, dodao je Fejzić.

Sekretar Organizacionog odbora Nermin Alivuković podsjetio je kako je od 25. godišnjice genocida u Srebrenici obilježavanje svojim sadržajem podignuto na vrlo visok nivo.

Tako je i ove godine, osim standardnih aktivnosti “Marša mira“, biciklističkog i ultra maratona, program obilježavanja u značajnoj mjeri obogaćen pozorišnim predstavama, izložbama fotografija i drugim sadržajima.

Za 10. jul planirana je i međunarodna konferencija “Heroine Srebrenice-Majčina marama", koju organizuju Udruženje Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa, Centar za postkonfliktna istraživanja i Memorijalni centar Srebrenica.

Prema riječima Alivukovića, konferencija i umjetnička instalacija ilustruju borbu majke za istinu i pravdu, ali isto tako i borbu majke za prava žena u cijelom svijetu.

"Očekuje se veliki broj visokih zvanica. Čuli smo da bi se na konferenciji trebale pojaviti američka glumica Angelina Jolie i (op.a. jordanska) kraljica Noor. Osim njih, vjerujemo da će biti prisutan veliki broj žena iz svijeta politike, umjetnosti", kazao je Alivuković.

 

]]>
21.06.2022T10:18:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367389/na-marsu-mira-ocekuje-se-oko-5000-ucesnika.html
"Ja sam Vučićev brat" https://rtcg.me/vijesti/region/367368/ja-sam-vucicev-brat.html Premijer Albanije Edi Rama rekao je, povodom medijskih natpisa koji su se pojavili nakon objave zamjenika kosovskog premijera Besnika Bisljimija u kojoj ga je označio kao "prosrpskog političara", da je mnogo više od toga, prenosi Albanija post. "Što se tiče mog prosrpstva, ja sam više od toga. Ja sam Vučićev brat, ali moj stav je da nam radikalizovana Srbija nije potrebna, posebno u današnjem kontekstu. A ako vidite količinu smijeha i samoironije kada smo Kurti i ja zajedno reći ćete, ne on nije Vučićev već Aljbinov brat. Dozvolite da budem brat i jednima i drugima", rekao je Rama.

Rama je poručio da sve stranke na Kosovu treba da pojačaju napore da se ovaj dio Evrope integriše, budući da je najzaostaliji.

"Konačno rješenje je priznanje Kosova od strane Srbije i pravičan mir koji pripada kosovskim Albancima", poručio je Rama.

]]>
20.06.2022T22:29:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367368/ja-sam-vucicev-brat.html
Novinari RTV Slovenije protestuju zbog političkih pritisaka https://rtcg.me/vijesti/region/367364/novinari-rtv-slovenije-protestuju-zbog-politickih-pritisaka.html Dio novinara i zaposlenih u Radio-televiziji Slovenije, protestovao je večeras u centru Ljubljane, tražeći da se taj javni servis oslobodi političkog uticaja i da im se obezbijedi autonomija i nezavisnost u radu. Štrajk upozorenja održan je 23. maja, a od tada traju pregovori sa rukovodstvom, koje je, kako kaže, veliki dio zaposlenih, postavila prethodna Vlada Janesa Janšine. Učesnici protesta kažu i da pregovori ne daju rezultate zbog čega su se i odlučili na novi protest i štrajk.

"Novinarska i urednička autonomija i nezavisnost naši su osnovni zahtjevi", poručila je sa protesta Helena Milinković, predstavnica zaposlenih i Sindikata.

Ona je saopštila da cenzura mora što prije da prestane te da su profesionalno i etično novinarstvo ono za šta se zalažu.

Novinari koji protestuju tvrde da u Programskog savjetu, organu koji upravljanja RTV Slovenije, većinu čine namještenici Janše i drugih stranaka prethodne vlade. Ističu i da je taj Programski savjet izabrao i postavio "nestručno, politički dirigovano rukovodstvo" .

"Pored ukidanja kvalitetnih emisija informativnog programa, imenovanja nestručnih i politički pristrasnih urednika u informativnom programu TV Slovenije i na online izdanju MMC, i mnogih drugih strašnih poteza, novo rukovodstvo u saradnji s Programskim savjetom i Nadzornim savjetom promijenilo je statut tako da su uveli i drugi informativni program na Drugom programu gdje su zaposlili i postavili ljude bliske Janši koji prave svoje informativne emisije na jadnom, amaterskom nivou", poručili su učesnici protesta.

Janša je izgubio na izborima krajem aprila, a nova slovenačka Vlada, premijera Roberta Golobe, izabrana je 1.juna.

Ipak, novinari Javnog servisa Slovenije kažu da je nova vlada za sada nemoćna, jer da bi smijenila Upravni organ i rukovodstvo Javnog servisa, te urednike, mora promijeniti zakon, a za to je potrebno još vremena.

]]>
20.06.2022T21:23:00 +0100 Region https://rtcg.me/vijesti/region/367364/novinari-rtv-slovenije-protestuju-zbog-politickih-pritisaka.html