[ TVCG Bojana Baranin ]

PRAVNICI O ZAKONU O PREDSJEDNIKU

"Konačnu riječ daje parlament, a onda Ustavni sud"

U susret najavljenom glasanju o izmjenama Zakona o predsjedniku, provjeravali smo mišljenja i očekivanja struke. Pojedini pravnici kažu da se izmjenama razrađuju ustavne nadležnosti predsjednika, te da u njima nema ništa sporno, dok drugi tvrde da su neustavne.  Venecijanska komisija preporučila je poslanicima  da ne usvajaju to zakonsko rješenje a iz Evropske komisije pozvali su političare da u potpunosti ispoštuju te preporuke.

Izmjene Zakona o predsjedniku, prema riječima advokata Mitra Šušića, pokušaj su da se preciznije definišu nadležnosti šefa države.

"Potreba za izmjenama se javila zbog ponašanja predsjednika u prethodnom periodu kada je bez opravdanog razloga, na osnovu ličnog uvjerenja, odbio da da mandat osobi koja je imala očiglednu podršku parlamentarne većine. Tako da s tog aspekta ovo predstavlja jedan potpuno adekvatan odgovor političke većine na aktuelnu situaciju", kaže Šušić. 

Da donošenje ovakvog zakona ipak nije adekvatan odgovor na aktuelnu situaciju, smatra advokat Miloš Vukčević.

"Ne može se iz ovakvih institucionalnih i ustavnih kriza izlaziti povlačenjem neustavnih poteza, odnosno donošenjem neustavnih zakona", smatra Vukčević.   

Konačnu riječ o tome da li je zakon u skladu s Ustavom trebalo bi da da Ustavni sud koji već tri mjeseca nema kvorum za odlučivanje. A prije Ustavnog suda, o zakonu bi trebalo da odlučuju poslanici.

Vukčević kaže da poslanici nemaju samo pravnu već i političku i moralnu obavezu da ne usvajaju neustavne zakone.

"Čuli smo izjave pojedinih poslanika koji kažu da je zakon neustavan, ali da je neophodan. Nema većeg javnog interesa od poštovanja Ustava i zakona", smatra Vukčević.

Šušić ističe da ako uopšte postoji većina koja je u stanju da sastavi vladu onda će taj zakon sigurno dobiti podršku, kao što je dobio prije mjesec.

"U slučaju da se ovaj zakon ne izglasa, onda će to biti jasan znak da ne postoji ni parlamentarna većina i da se mora ići na vanredne parlamentarne izbore", rekao je Šušić. 

Da će, ukoliko većina ne bude za izglasavanje izmjena zakona, pokrenuti inicijativu za skraćenje mandata Skupštini i raspisivanje vanrednih izbora, najavio je jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević.

A da poslanici ne bi trebalo da usvije predložene izmjene poručili su iz Venecijanske komisije, navodeći da bi to podrazumijevalo i promjenu Ustava za šta nije dovoljan 41 već su potrebna 54 glasa.

Šušić smatra da mišljenje Venecijanske komisije može biti značajno kao jedan konsultativni savjet, odnosno smjernica. 

"Ali konačnu riječ o svemu daje prije svega Parlament svojom političkom voljom da se zakon donese ili ne donese, a onda Ustavni sud"; naglasio je Šušić.  

Vukčević poručuje da  mišljenje Venecijanske komisije u formalno-pravnom smislu nije obavezujuće. 

"Ali s obzirom na to da je Crna Gora članica Savjeta Evrope i da potiče od tako važnog tijela iz oblasti ustavnog prava i da smo u procesu evropskih integracija, onda je svakako obaveza Crne Gore da ispoštuje mišljenje Venecijanske komisije", kazao je Vukčević.  

Izmjenama zakona predviđeno je da ukoliko predsjednik ne predloži mandatara u roku od 30 dana od izglasavanja nepovjerenja vladi, mandatarom će se smatrati onaj kandidat koji ima podršku većine ukupnog broja poslanika.