RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/rss.html me https://rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/rss.html Platni promet 1,55 milijardi eura https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373934/platni-promet-155-milijardi-eura.html Vrijednost realizovanog platnog prometa za 19 radnih dana u julu iznosila je 1,55 milijardi eura, što je 0,6 odsto manje nego u junu, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). Od toga je 93,49 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu.

U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.

“U julu je za 19 radnih dana realizovano 1,07 miliona naloga, od čega 37,67 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu”, navodi se u izvještaju CBCG.

Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 56,45 hiljada naloga, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 81,52 miliona eura.

U julu za 10,36 hiljada minuta produkcije nije bilo zastoja u radu sistema, pa je njegova raspoloživost bila 100 odsto.

]]>
13.08.2022T15:06:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373934/platni-promet-155-milijardi-eura.html
Od danas ograničene cijene peleta https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373895/od-danas-ogranicene-cijene-peleta.html Odluka Vlade kojom se ograničava cijena peleta stupila je na snagu danas. Na taj način je prodajna cijena peleta ograničena na maksimalno 269 eura po toni kod proizvođača i 320 eura u trgovini na malo.

Od proizvođača je traženo i da 15 odsto proizvodnje opredijele za crnogorsko tržište.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma objasnili je donošenje privremenih mjera, u cilju zaštite stndarda građana, prouzrokovano stanjem na tržištu peleta i značajnim rastom cijena tog proizvoda.

Oni su dodali da će Crna Gora dopunom odluke o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, postati najkonkurentnija u regionu po pitanju cijene peleta.

Godišnja proizvodnja, prema podacima Monstata, iznosi 80 do 90 hiljada tona, dok su domaće potrebe oko 20 hiljada tona.

]]>
13.08.2022T09:00:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373895/od-danas-ogranicene-cijene-peleta.html
Ograničenje cijene peleta od sjutra na snazi https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373849/ogranicenje-cijene-peleta-od-sjutra-na-snazi.html Odluka Vlade kojom se ograničava cijena peleta objavljena je u Službenom listu i sjutra stupa na snagu, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma. Iz tog resora podsjetili su da je na njihov predlog, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, prodajna cijena peleta ograničena na maksimalno 269 EUR po toni kod proizvođača i 320 EUR u trgovini na malo.

Od proizvođača je, kako su naveli, traženo i da 15 odsto proizvodnje opredijele za crnogorsko tržište.

„Dopunom Odluke o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, Crna Gora postaće najkonkurentnija zemlja u regionu po pitanju cijene peleta“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da godišnja proizvodnja, prema podacima Monstata, iznosi 80-90 hiljada tona, dok su domaće potrebe oko 20 hiljada tona.

“Stanje na tržištu peleta i značajan porast cijena tog proizvoda u odnosu na prethodnu godinu uslovili su potrebu za donošenjem privremene mjere od strane Vlade, kako bi se zaštitio životni standard građana, posebno u vrijeme pribavljanja neophodnih zaliha za predstojeću sezonu grijanja”, rekli su iz Ministarstva.

]]>
12.08.2022T20:05:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373849/ogranicenje-cijene-peleta-od-sjutra-na-snazi.html
Bez zainteresovanih za akcije EPCG https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373843/bez-zainteresovanih-za-akcije-epcg.html Na drugi javni poziv Elektroprivrede (EPCG) za prodaju sopstvenih akcija u blok transakciji nije se javio nijedan zainteresovani strateški partner. Iz kompanije je saopšteno da je to bio slučaj i sa prvim javnim pozivom.

“Ovim aktivnostima je okončan postupak prodaje sopstvenih akcija u blok transakciji”, navodi se u saopštenju.

S obzirom na to da je rok za otuđenje sopstvenih akcija 26. septembar tekuće godine, sljedeći korak, u zavisnosti od stava Vlade, koji bi trebalo iskazati u najkraćem mogućem roku, predstavlja proces prodaje sopstvenih akcija u skladu sa Pravilima Montenegroberze i to paket aukcijskom prodajom jednom ili više kupaca ili kontinuiranom prodajom na slobodnom tržištu ili poništenje sopstvenih akcija, što bi za EPCG značilo štetu od 52,8 miliona EUR (sticajna vrijednosti) i smanjenje kapitala preduzeća za 77 miliona EUR.

“Stav rukovodstva EPCG je nepromijenjen: u cilju izbjegavanja naznačene štete po kompaniju, poželjno je nastaviti proces prodaje sopstvenih akcija”, navodi se u saopštenju.

Budući da nije bilo prijavljenih po osnovu javnih poziva, proces prodaje bi se obavljao putem aukcijske prodaje jednom ili više kupaca ili kontinuiranom prodajom na slobodnom tržištu, a u skladu sa Pravilima Montenegroberze, i to uz uslov da cijena ne bude niža od 4,49 EUR po akciji (naznačena cijena je neznatno viša od sticajne), pa je na tom fonu i predlog Odluke Odbora direktora EPCG.

“Za precizno definisanje sljedećeg koraka je, dakle, neophodna hitna reakcija Vlade, kojoj je, s tim u vezi, danas upućen i dopis”, zaključuje se u saopštenju.

]]>
12.08.2022T17:06:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373843/bez-zainteresovanih-za-akcije-epcg.html
U ponedjeljak o mogućnosti da država i EPCG preuzmu Željezaru https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373776/u-ponedjeljak-o-mogucnosti-da-drzava-i-epcg-preuzmu-zeljezaru.html Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević saopštio je da je u ponedjeljak u osam sati zakazan sastanak u Vladi na kome će sa premijerom Dritanom Abazovićem i predsjednikom borda direktora EPCG Milutinom Đukanovićem razgovati o mogućnosti da država i EPCG preuzmu fabriku. Radnici su poručili da ostaju u fabrici i da će štrajk glađu trajati dok se ne potpiše ugovor o preuzimanju Željezare. Jednom od radnika Željezare pozlilo je jutros oko 10 sati. Intervenisala je hitna pomoć i zadržan je u bolnici.

"Dok se ne potpiše sve što treba ostajemo na istim pozicijama, štrajk glađu se ne prekida, kao ni blokada. Ostajemo do daljnjeg u krugu fabrike", kazao je predsjednik Sindikata Željezare Ivan Vujović.

Predsjednik Opštine Nikšić je ranije danas nakon razgovora sa Željezarcima koji štrajkuju glađu na krovu fabrike, predložio da Vlada kupi Željezaru od novca koji joj je prošle godine ustupila Elektroprivreda Crne Gore. Radnici su podržali ideju Kovačevića.

Radnici Željezare koji su proveli noć na krovu fabrike štrajkujući glađu, blokirali su sinoć kapiju transporta i poručili da u Željezaru može ući samo premijer Dritan Abazović. Traže od predsjednika Vlade da država preuzme Željezaru.

Kovačević je kazao da su mogućnosti lokalne samouprave ograničene.

“Mi smo uvijek bili uz radnike. Mogu reći da su i prethodna i sadašnja Vlada uložile određeni trud. Međutim, juče smo došli do situacije da prodaja nije izvjesna”, kazao je Kovačević.

Kazao je da je sinoć sa radnicima došao na ideju da država kupi fabriku. 

“Svi znaju da je prošle godine Elektroprivreda ustupila Vladi dobit od 30 miliona eura. Da vidimo da li postoji mogućnost država od tog novca može da kupi Željezaru pa da je ustupi Elektroprivredi ili sama vidi šta da se radi sa njom, da napravi od nje neki primamljviji proizvod za zdrave investitore”, kazao je Kovačević.

Istakao je da se dogovorio sa radnicima da će danas kontaktirati premijera i potencijalnog investitora Miodraga Daku Davidovića. O ovoj temi, kako kaže, nije razgovarao sa predsjednikom Upravnog odbora EPCG Milutinom Đukanovićem.

“Ovo će biti nepopularna izjava sa moje strane i prebacivanje vrućeg krompira, ali krompir je svakako vruć i izgorjeće nečije ruke, pa da pokušamo da ga svi zajedno ugasimo”, istakao je Kovačević.  

Dodao je da još sve zavisi i od vlasnika iz Tosijali grupe.

Predsjednik Sindikata Željezare Ivan Vujović, kazao je da im je da ideja predstavljena sinoć i da je radnici podržavaju.

“Mi se iskreno nadamo da je to pravi put za rješenje situacije u Željezari država i EPCG imaju kapacitet da preuzmu Željezaru. Iskreno se nadamo da je država spremna da ovu stvar završi do kraja”, poručio je Vujović, nakon sastanka sa Kovačevićem.

Blokirana fabrika, pustiće samo Abazovića

Oko stotinu radnika je provelo je noć štrajkujući glađu na krovu i u pogonima Željezare. 

"Blokirana je čitava Željezara, niko ne može da uđe u fabriku. Blokirana je kamionima glavna kapija Željezare i teretna kapija. Radnici očekuju samo premijera Abazovića da sa njim razgovaramo i tražimo od njega da država preuzme fabriku", kazao je za RTCG predsjednik Sindikata Ivan Vujović. 

Predsjednik predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević posjetio je sinoć radnike Željezare. Posjeta Kovačevića je najavljena i za danas kada će dati izjavu za medije sa radnicima.

Nakon što pregovori oko preuzimanja nikšićke Željezare između biznismena Miodraga Davidovića i predstavnika turskog "Toščelika" po svoj prilici nisu dali konkretne rezultate, radnici su ponovo na krovu fabrike počeli štrajk glađu. Saopštili su da su zauzeli fabriku i da su oni vlasnici Željezare. Pozivali su premijera Dritana Abazovića i nikšićkog biznismena Miodraga Davidovića da dođu u fabriku objasne radnicima ko govori istinu.

Predstavik radnika Ivan Vujović kazao je da očekuju dolazak premijera Dritana Abazovićeva, jer radnici traže da država preuzme fabriku.

Davidović je, kako navode, kazao i da su ga predstavnici Tosjali grupe obavijestili kako pregovore u kupovini Željezare mogu nastaviti 22. avgusta.

]]>
12.08.2022T16:14:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373776/u-ponedjeljak-o-mogucnosti-da-drzava-i-epcg-preuzmu-zeljezaru.html
Auto-putem za 10 dana prošlo više od 100.000 vozila https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373793/auto-putem-za-10-dana-proslo-vise-od-100000-vozila.html Dionicom auto-puta u prvih 10 dana avgusta prošlo 116.997 vozila, kazao je rukovodilac službe naplate putarine Bojan Rondović u emisiji "Ljeto uz Radio". Dešava se da se u određenim djelovima dana napravi kolona kaže Rondović, ali zadržavanja na naplatnim mjestima su minimalna i ne duža od sedam do osam minuta.

Podsjeća da na dva najfrekventnija naplatna mjesta, Smokovac i Mateševo, imaju pet, odnosno četiri izlaza, tako da su čekanja svedena na minimum.

Zbog smjene turista za dane vikenda očekuju pojačanu frekvenciju u saobraćaju i savjetuje vozače da voze oprezno i pridržavaju saobraćajnih propisa.

Gorica Vukićević, Radio CG

 

]]>
12.08.2022T11:23:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373793/auto-putem-za-10-dana-proslo-vise-od-100000-vozila.html
Crnogorska ekonomija najviše zavisna od turizma https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373742/crnogorska-ekonomija-najvise-zavisna-od-turizma.html Od svih zemalja Evrope crnogorska ekonomija je najviše zavisna od turizma, pokazuju podaci istraživanja "World Travel and Tourism Council". Kako je navedeno u tabeli, turizam čini 30,8 BDP-a Crne Gore. Odmah ispod Crne Gore, po učešću turističkog sektora u BDP-u, nalaze se Hrvatska sa 24,8 odsto, Island 21,4 odsto.

Najmanje od turizma zavise ekonomije Rusije pet odsto, Poljske 4,8 odsto, dok se na posljednjem mjestu nalazi Irska sa 4,2 odsto. 

 

]]>
12.08.2022T06:46:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373742/crnogorska-ekonomija-najvise-zavisna-od-turizma.html
Željezarci štrajkuju glađu, čekaju Abazovića i Davidovića https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373717/zeljezarci-strajkuju-gladju-cekaju-abazovica-i-davidovica.html Radnici nikšićke Željezare Tosčelik ponovo su na krovu fabrike počeli štrajk glađu. Za TVCG su saopštili da su od danas zauzeli fabriku i da su oni vlasnici Željezare. Pozivaju premijera Dritana Abazovića i nikšićkog biznismena Miodraga Davidovića da dođu u fabriku objasne radnicima ko, kako su naveli, govori istinu. Pregovori oko preuzimanja nikšićke Željezare između biznismena Miodraga Davidovića i predstavnika turskog "Toščelika" danas, izgleda, nisu dali konkretne rezultate.

Predstavik radnika Ivan Vujović kazao je za TVCG da očekuju dolazak premijera Dritana Abazovićeva, jer radnici kako dodaje, traže da država preuzme fabriku.

“Ako Davidović nije u stanju da preuzme fabriku neka to onda učini država”, naveo je Vujović.

Kaže i da danas nijesu dobili informacije od Davidovića, samo su iz medija čuli da nikšićki biznismen od nadležnih ministarstava nije dobio odgovore o njegovom zahtjevu da mu se omogući izgradnja solarnih i vjetro elektrana za budući rad Željezare, kao ni za pitanje vode i korišćenja kamenoloma.

Davidović je, kako navode, kazao i da su ga predstavnici Tosjali grupe obavijestili kako pregovore u kupovini Željezare mogu nastaviti 22. avgusta.

Vujović kaže i da su čuli izjavu premijera Dritana Abazovića koji je rekao da je što se tiče Vlade sve obezbijeđeno Davidoviću.

“Mi smo zatražili od premijera i Davidovića da dođu u Željezaru i da objasne radnicima ko govori istinu ko ne. Mi više nećemo čekati, donijeli smo odluku da počnemo štrajk glađu na krovu fabrike i od danas smo zauzeli fabriku i mi smo vlasnici ove fabrike i turski vlasnik više ne može da uđe u fabriku. Od sada oni koji budu željeli da pregovaraju mogu samo da razgovaraju sa radnicima Željezare”, zaključio je Vujović.

Davidović je ranije saoštio da rok od 72 časa, koliko su tražili turski investitori, ističe danas poslijepodne. Na sastanku sa radnicima, prije dva dana, kazao je da od Vlade očekuje odgovore na tri zahtjeva.

Traži da se Željezari u vlasništvo vrate kamenolom Budoš, jezero Liverovići, kao i da mu se omogući da za potrebe fabrike sam proizvodi struju.

Abazović: Sačuvati radna mjesta u Željezari

Premijer Dritan Abazović kazao je da Vlada želi da sačuva radna mjesta u Željezari.

Kazao je, da ako pregovori između Miodraga Davidovića i turske kompanije budu iziskivali posredovanje Vlade, Vlada je kako dodaje, spremna na to.

“Ali mi ne možemo da dogovor između dvije kompanija dovedemo do kraja ako oni ne pronađu zajednički jezik”, poručio je premijer.

]]>
11.08.2022T19:47:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373717/zeljezarci-strajkuju-gladju-cekaju-abazovica-i-davidovica.html
CGES revitalizuje 110 kV dalekovod HE Perućica https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373709/cges-revitalizuje-110-kv-dalekovod-he-perucica.html Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je u procesu realizacije projekta revitalizacije dalekovoda 2x110 kV Hidroelektrane (HE) Perućica – Podgorica I, vodovi II i III. Iz CGES-a su rekli da je revitalizacija od izuzetnog značaja za pouzdanost ne samo tog dalekovoda, već i za stabilnost cijelog elektroenergetskog sistema.

„S tim u vezi, u cilju stvaranja uslova za bezbjedno izvođenje predmetnih radova, neophodno je beznaponsko stanje pojedinih elemenata mreže koja je u vlasništvu Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), odnosno niskonaponska linija Glava Zete i Dobro Polje koje napajaju seoska područja u tom rejonu", rekli su iz CGES-a.

To će za posljedicu imati kontinuirano isključenje potrošača sela Glava Zete, Pločice, Dobro Polje i Požari i to od sjutra do 27. avgusta. Potrošači navedenih sela biće bez napajanja od osam do 18 sati.

„Isključenje 110 kV dalekovoda HE Perućica – Podgorica I bilo je jedino moguće u periodu kada se remontuje naša najstarija hidroelektrana“, navodi se u saopštenju.

Svjesni činjenice da beznaponska stanja donose sa sobom neugodnost potrošačima, CGES upravo sve svoje aktivnosti izvodi u cilju što stabilnijeg i sigurnijeg napajanja svih korisnika.

]]>
11.08.2022T15:22:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373709/cges-revitalizuje-110-kv-dalekovod-he-perucica.html
Likvidna sredstva u maju 1,46 milijardi eura https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373688/likvidna-sredstva-u-maju-146-milijardi-eura.html Prosječna likvidna sredstva banaka u maju su iznosila 1,46 milijardi eura, što je 0,71 odsto manje nego u aprilu. Prosječna likvidna sredstva u maju su u odnosu na isti mjesec prošle godine bila veća 31,65 odsto.

Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.

Bilansna suma banaka na kraju maja iznosila je 5,59 milijardi eura i zabilježila je rast od 0,35 odsto u odnosu na april, dok je u odnosu na maj prošle godine porasla 17,61 odsto.

U strukturi aktive banaka, u maju su dominantno učešće od 63,71 odsto ostvarili ukupni krediti, nakon kojih slijede novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 21,88 odsto, hartije od vrijednosti sa 13,68 odsto, dok se 0,73 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.

U strukturi pasive, dominantno učešće od 78,6 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 11,07 odsto, pozajmice sa 6,96 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,37 odsto ukupne pasive.

Ukupan kapital banaka na kraju maja iznosio je 618,64 miliona eura i bilježi rast od 0,54 odsto na mjesečnom nivou, a na godišnjem nivou 2,06 odsto.

]]>
11.08.2022T13:22:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373688/likvidna-sredstva-u-maju-146-milijardi-eura.html
Više prevezenih putnika u drugom kvartalu https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373682/vise-prevezenih-putnika-u-drugom-kvartalu.html Prevoz putnika u drugom kvartalu, u odnosu na isti prošlogodišnji period, bilježi rast u željezničkom, drumskom, lokalnom drumskom i aerodromskom saobraćaju. Podaci Monstata pokazuju da rast prevezenih putnika u željezničkom saobraćaju iznosi 58,5 odsto, drumskom 89,7 odsto, lokalnom drumskom 7,3 odsto i prevozu putnika na aerodromima 129,6 odsto.

"Kod prevoza robe u drugom kvartalu u odnosu na isti kvartal prošle godine rast se bilježi u željezničkom 97,3 odsto i ukupnom prometu robe u lukama 40,9 odsto, a pad kod prevoza robe na aerodromima 21,8 odsto", navodi se u saopštenju.

Broj pretovarenih tona u lukama u drugom kvartalu je, u odnosu na uporedni period, porastao 38,9 odsto, a izmanipulisanih 58,4 odsto.

Statističari su kazali da broj registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u drugom kvartalu iznosi 71,77 hiljada što je 7,3 odsto više nego u istom kvartalu prošle godine.

"Broj prvi put registrovnih drumskih motornih i priključnih vozila u drugom kvartalu iznosi 6,65 hiljada što je 46,6 odsto više nego u istom kvartalu prošle godine", navodi se u saopštenju.

U drugom kvartalu drumskim teretnim motornim vozilima prevezeno je 238 hiljada tona robe.

U strukturi prevezene robe unutašnji prevoz učestvuje sa 91,6 odsto ili 218 hiljada tona prevezene robe, a međunarodni sa 8,4 odsto ili 20 hiljada tona prevezene robe.

]]>
11.08.2022T12:57:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373682/vise-prevezenih-putnika-u-drugom-kvartalu.html
Evidentirane 54 prijave https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373574/evidentirane-54-prijave.html U okviru kampanje Budi odgovoran prošle sedmice su evidentirane 54 pritužbe, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna. Najveći broj pritužbi odnosio se na neizdavanje fiskalnih računa. Građani su se žalili da fiskalne račune ne izdaju pekara As i Orex, poslastičarnica Delicia i neimenovana kafana u Podgorici, pekara Cani 2 u Budvi, kafić Radio 2B u Herceg Novom, restoran Kontakt na Žanjicama, Vela beach, Bova beach bar, Top dom, Grill picerija, restoran Cvijo i Malibu, apartmani Lara, poslastičarnica Slatki, Karuba, frizerski salon Unicut, cvjećara Iris, apartmani Royal Azura Dena i štandovi u Baru, Barbosa beach bar, plaža Liman 1, prodavnica kolača Minjon i restoran Mili u Ulcinju.

Fiskalne račune, kako je navedeno, ne izdaju ni plaža Waikiki u Tivtu, restoran Nex u Čanju, plažni bar Sutomore, poslastičarnica Iskra u Danilovgradu, lokal Oktobarfest u Nikšiću, Gradska pivnica i Chill bar u Mojkovcu, restoran Ognjište u Rožajama, prodavnica zdrave hrane u Kolašinu, Vinska kuća na Cetinju i autoprevoznik Stanišić iz Pljevalja.

Evidentirane su i pritužbe da Opština Berane daje ugovore o djelu za sistematizovana radna mjesta, Pansion za pse u Podgorici nelegalno obavlja djelatnost, a aparati za igranje u Herceg Novom rade na crno.

Građani su se žalili i da hotel Budva u istoimenom gradu radi na crno, zaposleni u taksiju Maestro iz Herceg Novog primaju zarade na ruke, cijene proizvoda u prodavnici Idea u Pljevljima nijesu iste na policama i kasi, dok u Herceg Novom nijesu dobro navedene.

Evidentirane su i pritužbe da prevoznik Lalatović travel iz Budve ne poštuje epidemiološke mjere, plaža Utjeha nelegalno naplaćuje parking, roba u kineskim buticima u Baru nema deklaraciju, dok su u restoranu 100 manira u Podgorici cijene različite u meniju i na računu.

Građani su se žalili na nepropisno parkiranje, ostavljanje različitih prevoznih sredstava u ulazu zgrade, nehigijenske uslove na plaži Trsteno, kao i da Naš diskont i HDL Laković u Podgorici rade prekovremeno.

Kampanju Budi odgovoran su krajem decembra 2013. godine pokrenuli Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, sa ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

 

]]>
10.08.2022T13:37:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373574/evidentirane-54-prijave.html
"Građani i javna uprava da racionalno troše energiju" https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373529/gradjani-i-javna-uprava-da-racionalno-trose-energiju.html Dok vlade širom Evrope već nekoliko mjeseci uvode konkretne mjere kod nas je sve još na nivou apela za štednju električne energije. Iz Ministarstva kapitalnih investicija nijesmo uspjeli saznati da li će i kada po uzoru na evropske države nedavno formirani Nacionalni savjet za energetiku predložiti smjernice za racionalizaciju potrošnje u javnim ustanovama. 

Procjene da od jeseni slijedi energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini alarmirala je vlade širom evrope, pa mjesecima unazad uvode mjere štednje energije kako bi sačuvale rezerve gasa za zimu.

Po uzoru na ostale i Španija je nedavno preporučila da se nakon 22 sata isključuje rasvjeta u prodavnicama, kao i na spomenicima dok u javnim i privatnim ustanovama, restoranima i prodavnicama temperatura na klima uređajima ljeti ne smije biti ispod 27, a zimi iznad 19 stepeni celzijusa.

Kao i u ostatku Evrope, ove mjere izazvale su i u Španiji negodovanje građana.  

Za razliku od evropskih država u Crnoj Gori još nema konkretnih smjernica za štednju u javnim ustanovama.

Krajem jula pri Ministarstvu kapitalnih investicija formiran je Nacionalni savjet koji će pratiti sigurnost snabdijevanja tržišta energijom, a da li će i kada predložiti neke mjere danas iz tog resora nijesmo uspjeli da saznamo.

Preporuke savjeta čekaju i u nacionalnoj energetskoj kompaniji iz koje opet apeluju na racionalnu potoršnju.

Kako kaže Tomaš Damjanović iz EPCG, nijesu pribjegli ni povećanju cijena ni restrikcijama, popusti ostaju na snazi i svedeni su na kupce koji troše manje od 500 kilovat sati.

"Ta mjera je sugreisana namjerom da sugerišemo štednju kao preduslov za uspješno suočavanje sa krizom", naveo je Damjanović.

Uspješno suočavanje sa krizom na jesen, kako kažu u Elektroprivredi, zavisiće od cijena na tržištu, domaće proizvodnje ali i svih potrošača. 

"Ako nam se okolnosti poklope, ako privreda, građani i javna uprava na jedan racionalan način budu trošili energiju, iako se na kraju krajeva i sama izvršna vlast prvenstveno resorna ministarstva aktivnije uključe u rješavanje ovog problema, onda vjerujem da ćemo biti u poziciji da za ovu godinu možemo reći da smo uspješno riješili ovaj problem", naglasio je Damjanović. 

Da bi se ublažio energetski problem koji na jesen izvjesno čeka cijeli svijet iz Međunarodnog monetarnog fonda su nedavno sugerisali i da se visoke cijene struje prenesu na potrošače kako bi se podstakli na štednju.

Tu opciju, kako poručuju iz Elektroprivrede, zasad nijesu razmatrali jer su, kako kažu, svjesni da uvećane račune ne bi mogle da izmiruju ni redovne platiše.  

 

]]>
10.08.2022T06:55:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373529/gradjani-i-javna-uprava-da-racionalno-trose-energiju.html
Raspisan tender za toplifikaciju Pljevalja https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373530/raspisan-tender-za-toplifikaciju-pljevalja.html "Nakon više od godinu dana napornog i predanog rada da se decenijama obećavani projekat konačno pokrene, nakon brojnih administrativnih barijera objektivnih ali i sa namjerom kreiranih, nakon aktivnosti za obezbijeđenjem finansijskih sredstava, danas je raspisan javni poziv za odabir izvođača radova za I fazu toplifikacije Pljevalja i izradu glavnog projekta po sistemu 'projektuj-izgradi'", kazao je Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Nikola Rovčanin. On je na svojoj Fejsbuk stranici naveo da Pljevlja nakon tri decenije čekanja dobijaju toplovod.

"Neću sada o tome zašto do sada ova ključna investicija nije realizovana, to manje više svi građani znaju, ali želim da posebno priznanje odam projektnom timu sačinjenom od predstavnika EPCG, Uprave javnih radova i Opštine Pljevlja na čelu sa Veselinom Sekulićem. Posebnu zahvalnost dugujemo prvom menadžeru ovog projekta počivšem direktoru Termoelektrane Pljevlja Dobrilu Gačeviću, koji je svojim znanjem, iskustvom i predanim radom bio jedan od pokretača nastavka realizacije ovog nepravedno zapostavljenog projekta", naveo0 je Rovčanin.

On je iskazao uvjerenje da će  9. septembra, kada je otvaranje ponuda, dobiti kvalitetnog izvođača radova i da će Pljevlja ove jeseni na radost svih građana Pljevalja ugledati prve metre toplovoda od Termoelektrane Pljevlja prema gradu.

"Podsjećam da se u sklopu Eko-rekonstrukcije TEP realizuju radovi na infrastrukturi za toplifikaciju grada vrijedni oko 5 miliona eura, a da će I faza toplifikacije koštati više od 2,5 miliona eura. Ovim projektom nema gubitnika. Svi su pobjednici, i EPCG i Opština i građani i privreda. EPCG, zato što dobija na efikasnosti postrojenja, postaje proizvođač i isporučilac toplotne energije i ulaže kao odgovorna kompanija u zaštitu životne sredine", kazao je on.

Kako je objasnio, opština jer u djelatnosti od javnog interesa eliminiše zastarjele metode proizvodnje toplotne energije, prevashodno mislim na kotlarnicu u Skerlićevoj, a dobija stabilniji, kvalitetniji, čistiji i jeftiniji način zagrijevanja potrošača.

"Građani dobijaju pored urednog i kvalitetnog snabdijevanja toplotnom energijom čistiju i zdraviju životnu sredinu, eliminaciju ložišta na ugalj i drva, jeftiniju uslugu. Privreda ovom investicijom ima novu šansu, smanjenje troškova i planiranje proizvodnje, a ukupni privredni ambijent dobijajući novu vrijednost dobija i novi investicioni potencijal", zaključio je Rovčanin.

]]>
09.08.2022T22:16:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373530/raspisan-tender-za-toplifikaciju-pljevalja.html
"Uvođenje socijalnih penzija da bude prioritet" https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373517/uvodjenje-socijalnih-penzija-da-bude-prioritet.html Potpredsjednik i poslanik SD-a Boris Mugoša poručio je da povećanje iznosa materijalnih davanja i uvodjenje socijalnih penzija uz neophodnu reformu sistema socijalne zaštite mora biti prioritet. Međunarodni dan siromašnih obilježava se danas, 9. avgusta.

Mugoša je podsjetio na studiju UNDP-a koja pokazuje da stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori iznosi 22,6 odsto.

"Posmatrano prema starosti, lica mlađa od 18 godina, najviše su bila izložena riziku od siromaštva (32,6%), kao i lica starosti od 18 do 24 godine (25,2%)", naveo je Mugoša na Tviteru.

Studija UNDP-a, kako je naveo, pokazala je da svega oko 10 odsto novca iz sadašnjeg sistema crnogorske socijalne zaštite dobiju materijalno ugroženi – siromašni građani.

"Povećanje iznosa materijalnih davanja i uvodjenje socijalnih penzija uz neophodnu reformu sistema socijalne zaštite, za što se zalažem, mora biti prioritet", poručio je poslanik SD-a.

]]>
09.08.2022T20:36:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373517/uvodjenje-socijalnih-penzija-da-bude-prioritet.html
Sproveli aktivnosti saglasno odluci o likvidaciji Montenegro Works-a https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373463/sproveli-aktivnosti-saglasno-odluci-o-likvidaciji-montenegro-works-a.html Ministarstvo finansija je u ime Vlade sprovelo potrebne aktivnosti i definisana postupanja saglasno odluci izvršne vlasti o dobrovoljnoj likvidaciji preduzeća Montenegro Works (MW). „Do kraja tekućeg mjeseca, a nakon godišnjih odmora u državnoj upravi, u Vladi se priprema informacija oko zaokruženih aktivnosti skraćenog postupka doborovoljne likvidacije, a slijedeći podatak da su se u račun Državnog trezora, nakon brisanja društva iz registra privrednih subjekata, prenijela novčana sredstva u iznosu neznatno većem od 325 hiljada EUR“, navodi se u saopštenju.

Vlada uz resorno Ministarstvo je, kako su kazali, odgovorna da pokrene snažni reformsko-administrativni ciklus izmjena i unaprjeđenja poslovnih procesa unutar resorne uprave, s ciljem jačanja jednoobraznog i neselektivnog pristupa poreskim obveznicima, uz puni razvoj neophodnih modela saradnje kao i objektivnog razvoja IT sistema.

„Takođe, Vlada je odlučna da zaokruži okvir dosljednog, zakonski-utemeljenog praćenja i analize fiskalnih rizika privrednih društava u državnom vlasništvu“, rekli su iz Ministarstva.

U tom resoru smatraju da je cilj umanjenja pozadinskih i ostalih političkih netransparentnosti u i oko imenovanja organa upravljanja privrednih društava u većinskom vlasništvu države potrebno realizovati u korist pažljivog upravljanja državnom imovinom, kao i zbog benefita ukupnom ekonomskom razvoju u Crnoj Gori.

]]>
09.08.2022T15:58:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373463/sproveli-aktivnosti-saglasno-odluci-o-likvidaciji-montenegro-works-a.html
Izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru pristupiti sistemski https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373455/izmjenama-zakona-o-zaradama-zaposlenih-u-javnom-sektoru-pristupiti-sistemski.html Izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru treba pristupiti sistemski i kroz socijalni dijalog, a ne kroz ad hoc rješenja, poručili su iz Unije slobodnih sindikata (USSCG). Iz USSCG dopisom su se obratili premijeru Dritanu Abazović povodom saznanja da je Vlada na sjednici održanoj 28. jula ove godine razmatrala i dala pozitivno mišljenje na Predlog izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Kako su naveli, Predlog izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru je kao takav ušao u skupštinsku proceduru i biće razmatran na plenumu zakazanom za 16. avgust tekuće godine.

„Ovo je još jedna u nizu ad hoc izmjena i dopuna tog zakonskog rješenja, koja se dešava uprkos tome što postoji saglasnost socijalnih partnera o nužnosti revizije cjelokupnog zakonskog teksta“, kaže se u saopštenju.

Iz USSCG rekli su da godinama unazad ukazuju na potrebu cjelovite revizije Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Oni su podsjetili da su prošle godine inicirali formiranje radne grupe za izradu izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i dodali da je ta inicijativa dobila podršku Socijalnog savjeta.

Iz USSCG kazali su da je početkom aprila ove godine formirana mješovita radna grupa sa zadatkom da do kraja drugog kvartala ove godine sačini Predlog izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Kako su rekli, zbog ukupnih dešavanja na političkoj sceni, radna grupa je održala svega dva radna sastanka.

“Cijenimo da ćete nakon ovog obraćanja, u nizu prethodnih koje su uputili naši granski sindikati iz javnog sektora, preduzeti mjere iz svoje nadležnosti kako bi inicirali nastavak rada radne grupe za izradu izmjena i dopuna Zakona, i kako bi se predlog zakona našao u skupštinskoj proceduri najkasnije do kraja četvrtog kvartala”, piše u dopisu.

Navodi se da su USSCG i njeni granski sindikati koji zastupaju interese zaposlenih u javnom sektoru i 43. Vladi izrazili zabrinutost povodom prethodnih izmjena i dopuna zakona, koje su u potpunosti poremetile odnose, posebno zarada u javnom sektoru.

Iz USSCG rekli su da su, imajući to u vidu, očekivali da će Vlada doprinijeti prevazilaženju problema i shvatiti značaj potrebe da se izmjenama Zakona pristupi sistemski i kroz socijalni dijalog, a ne kroz ad-hoc rješenja.

 

]]>
09.08.2022T14:51:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373455/izmjenama-zakona-o-zaradama-zaposlenih-u-javnom-sektoru-pristupiti-sistemski.html
PKCG pokrenula kampanju “Snaga je u nama” https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373451/pkcg-pokrenula-kampanju-snaga-je-u-nama.html Privredna komora Crne Gore (PKCG) pokrenula je kampanju pod sloganom “Snaga je u nama“, usmjerenu na širenje svijesti o veličini, snazi i značaju crnogorske privrede za ukupan razvoj države. Cilj kampanje je povećanje povjerenja u kvalitet domaćih proizvoda i usluga, čime se u kontinuitetu stimuliše razvoj privrede, te afirmišu potencijali kojima Crna Gora raspolaže. Crna Gora ima kvalitetne i kompetentne stručnjake u različitim oblastima, a upravo oni prave konkurentne proizvode i nude usluge visokog kvaliteta.

Baš zbog toga je, kako navode, slogan kampanje „Snaga je u nama“.

Privredna komora je u periodu pandemije koronavirusa, koja je uzdrmala i najsnažnije ekonomske sisteme, predano radila na oživljavanju narušene privredne aktivnosti. Kako se ekonomija Crne Gore u značajnoj mjeri oslanja na strane investicije, posebna pažnja posvećena je segmentu kampanje kojim se crnogorska privreda ističe kao partner međunarodnim i domaćim investitorima, što će dodatno unaprijediti cjelokupni poslovni ambijent u Crnoj Gori i doprinijeti jačanju razvoja.

Jedan od prioriteta ovog projekta fokusiran je i na motivaciju mladih ljudi da promovišu i razvijaju svoje inovativne ideje, kako bismo pokazali da se možemo osloniti na domaću proizvodnju i djelatnosti.

Svjesni izazova sa kojima se privrednici susrijeću, PKCG želi ukazati na mogućnosti i podršku koju pruža preduzetnicima i kompanijama, kao odgovorna poslovna asocijacija crnogorske privrede. U sklopu kampanje koja će trajati do kraja decembra ove godine, realizuje se niz promotivnih aktivnosti, a u toku je prijava svih registrovanih preduzetnika/privrednika koji žele da ispričaju svoje iskustvo u izgradnji biznisa.

Zainteresovani privrednici mogu slati prijave do 1. decembra 2022. godine putem linka, čime stiču mogućnost da besplatno promovišu svoje usluge na web sajtu kampanje www.snagajeunama.me.

]]>
09.08.2022T14:35:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373451/pkcg-pokrenula-kampanju-snaga-je-u-nama.html
Sigurna isplata zarada, penzija i socijalnih davanja https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373435/sigurna-isplata-zarada-penzija-i-socijalnih-davanja.html Građani Crne Gore mogu biti bezbrižni, jer je sigurna isplata zarada, penzija i socijalnih davanja, a posebno je važno to što će država teret krize iznijeti bez dodatnih poreskih opterećenja, saopštio je ministar finansija Aleksandar Damjanović.

On je u intervjuu Politici kazao da će Ministarstvo finansija obezbijediti stabilne i održive javne finansije, uz sve izazove na domaćem terenu i sve teškoće spolja koje su posljedica rata u Ukrajini.

“Obaveza Vlade je da građane sačuva od inflatornih šokova u najvećoj mogućoj mjeri, odgovornim upravljanjem i mjerama koje se sprovode, unapređuju i dodaju u skladu sa potrebama građana i privrede i mogućnostima državne kase”, rekao je Damjanović.

On je naveo da mnogo veće i finansijski jače države trpe posljedice i pripremaju se za moguće jesenje dodatne šokove.

“Pojedine mjere, poput prepolovljenih akciza na gorivo i smanjenje poreza na dodatu vrijednost (PDV), već daju rezultate. Djelovaćemo proaktivno i država će uraditi sve što može da zaštiti i građane i privredu”, poručio je Damjanović.

On je najavio da će pojačati, između ostalog, podršku penzionerima, jednoj od najugroženijih kategorija stanovništva, nepravedno zapostavljanoj i zakidanoj godinama.

“Primanja najvećeg broja penzionera debelo kaskaju za minimalnom zaradom i podnose najveći teret nove poreske politike, što je nedopustivo. Radimo na tome da minimalna penzija bude 60 odsto minimalne zarade. Uz postojeće mjere, plan je da se penzionerima obezbijedi jednokratna podrška”, rekao je Damjanović.

Minimalna penzija biće povećana u septembru, pa u januaru, da bi dostigla 270 eura. Već nakon ta dva koraka, granica minimalne penzije bi iznosila 60 odsto minimalne plate.

Damjanović je kazao da je Vlada spremna ukoliko bude najava nestašica ili dodatnih cjenovnih šokova.

"Posebno je važno to što ćemo teret krize iznijeti bez povećanja opšte stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto ili drugih, dodatnih poreskih opterećenja”, dodao je Damjanović.

On je, odgovarajući na pitanje kada se može očekivati suštinski rebalns budžeta, saopštio da je on planiran u septembru.

“Tehnički je spreman, a jedini razlog zašto nije usvojen krajem jula je procjena da treba sačekati efekte ljetnje turističke sezone. Nije tačno planiran budžet za ovu godinu, imamo novonastale obaveze kao posljedica konstituisanih obaveza. Deficit za ovu godinu nije dobro predviđen, jer su projektovani fiktivni prihodi, koji nemaju zakonskog pokrića”, objasnio je Damjanović.

On smatra da se moraju naći nove mjere fiskalne konsolidacije. Ova Vlada, prema njegovim riječima, želi da bude i podrška privredi, da odmrzne strateške projekte, uz prioritet da očuva i unaprijedi standard građana.

“Moramo biti realni i ponašati se u skladu sa guberom - da se pružimo koliko je realno, jer od bajke se ne živi. Sve što se radi mora da bude održivo u budžetu i da to korespondira sa rastom ekonomske aktivnosti i produktivnosti”, rekao je Damjanović.

On je, govoreći o iznosu koji fali crnogorskom budžetu i potencijalnom zaduživanju kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), naveo da je utvrđeno da crnogorskom budžetu fali oko 170 miliona eura za ovu godinu.

“Projekcija da će u ovoj godini za to i stvaranje fiskalne rezerve na početku naredne godine biti neophodno do 270 miliona. Potrebno je obezbijediti i nedostajući novac za narednu godinu koja je puna neizvjesnosti. Ministarstvu finansija je najvažnije da obezbijedi najpovoljniju moguću pozajmicu”, rekao je Damjanović.

On je kazao da su fokusirani na saradnju sa međunarodnim institucijama poput Svjetske banke, Evropske investicione banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i sa domaćim likvidnim bankama.

“Obveznice nećemo emitovati, jer kamata nije povoljna”, dodao je Damjanović.

Crna Gora sada, kako je rekao, ne pregovara sa MMF-om o zaduženju, a u razgovorima sa tim značajnim partnerom bili su otvoreni da čuju sve mogućnosti koje bi država kao članica MMF-a mogla da koristi usljed eventualne potrebe.

“Vidjećemo da li će i kada eventualno biti finansijskog aranžmana i po kojim uslovima. Ono što je sigurno, ni u jednoj opciji ne bismo pristali na smanjenje plata i penzija”, rekao je Damjanović.

On je, na pitanje šta namjerava da uradi da u budžet “kaplje” novac, s obzirom na to da država gubi ozbiljan dio prihoda na tržištu prometa naftnim derivatima i igara na sreću zbog neadekvatnog zakonskog okvira, odgovorio da državni budžet gubi, ali da je to istovremeno uspješna mjera, s obzirom na to da Crna Gora predvodi države sa najnižim cijenama goriva u regionu.

“Do polovine jula budžet je uskraćen za deset miliona EUR akciznih prihoda od goriva, ali je tih deset miliona direktna podrška građanima i privredi da bi normalno funkcionisali. Bez obzira na smanjenje cijena goriva na berzi koje smo imali nakon dužeg niza poskupljenja i povećanja cijene, ostao sam i ostali smo pri namjeri da do 30. avgusta, do kraja sezone imamo umanjenje polovine akcizne obaveze, što je oko 22 centa i direktni je interes potrošača”, naveo je Damjanović.

On smatra da je to dobra poruka i kao jedna vrsta dodatne 'turističke ponude', da Crna Gora budemo cjenovno konkurentna i da to osjete i turisti.

Damjanović je, govoreći o poreskom dugu, kazao da je on značajno uvećan od momenta kada je prekinut njegov šestomjesečni mandat u Upravi prihoda i carina do izbora direktora na javnom konkursu.

“On iznosi oko 600 miliona, a kad sam bio u Upravi bio je oko 440 miliona EUR. Porastao je dijelom zbog metodologije obračuna zarada”, objasnio je Damjanović.

On je ocijenio da je apsolutno neophodna veća odgovornost, posebno javnih funkcionera, i da rad konstantno bude usmjeren u javnom interesu. Evidentno je da je bilo privilegovanih u dugogodišnjem periodu, jer im je "moglo biti" da gomilaju dugovanja.

“Najvažnije je da se pokušaji zloupotrebe sprečavaju na vrijeme, a svi će najbolje pokazati patriotizam tako što će zaštita budžeta svih poreskih obveznika i plaćanje obaveza biti iznad svega. Nadam se da će vladavina prava zaživjeti, posebno uz promjene u tužilaštvu i potrebnu političku zrelost da se dođe do najboljih, najkompetentijih, nezavisnih rješenja za nosioce najodgovornijih funkcija u pravosuđu”, rekao je Damjanović.

On je, govoreći o radu kompanije Montenegro Work (MW), kazao da je Vlada donijela nedavno odluku o dobrovoljnoj likvidaciji tog preduzeća iz više razloga, a prije svega zbog činjenice da skoro godinu funkcioniše neodrživo, ali i nezakonito.

“Model rada MW-a bio je premnogo novca za čitanje već dostupnih revizija. Nema opravdanog razloga da ta firma na ovaj način nastavi da posluje, uz korišćenje i trošenje državnih resursa”, smatra Damjanović.

Vlada će, u saradnji s međunarodnim partnerima, napraviti mehanizam za nadzor nad upravljanjem državnim kompanijama koji je održiv i zakonom zasnovan.

“Do kraja godine je planirano formiranje fiskalnog savjeta kroz sistemski Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i odgovarajuće direkcije u Ministarstvu finansija koja će se baviti fiskalnim rizicima državnih preduzeća, što je i imperativni zahtjev naših evropskih partnera. Time ne da ćemo nadomjestiti ovo što je ova firma do sada uradila, nego ćemo mnogo više uraditi i prevazići njihov angažman u smislu onoga što država može da radi”, rekao je Damjanović.

On je, govoreći o nezadovoljstvu lokalnih samouprava načinom ubiranja sredstava za budžet, kazao da je nova poreska politika uticala negativno na lokalne samouprave, posebno one siromašnije.

“Potrebno je sistemsko rješenje za taj problem, umjesto što je ostavljen "otprilike iznos" za pokrivanje razlike koju trpe crnogorske opštine”, naveo je Damjanović.

Opštine su za tri mjeseca ove godine izgubile 2,67 miliona eura prihoda, zbog čega je Vlada taj novac nadoknadila iz tekuće budžetske rezerve.

“Za pokriće gubitaka opština po osnovu manje prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica, prireza na dohodak fizičkih lica i Egalizacionog fonda, planirano je 15 miliona eura iz budžetske rezerve, koja nema toliko novca za ovu namjenu, uzmimajući u obzir potrošeno i predviđena plaćanja iz rezerve. I u julu je odlučeno da im se nadomjesti 3,44 miliona eura za april i maj”, precizirao je Damjanović.

On je, na pitanje da li se ukidanjem doprinosa za zdravstvo marginalizovao Fond za zdravstveno osiguranje, kojem u ovom trenutku treba blizu 70 miliona  eura, odgovorio da je na taj način stvorena jedna vrsta neizvjesnost u njegovom finansiranju.

“Značajna i krupna odluka je donijeta bez analiza, a čime se dovelo u pitanje finansiranje zdravstvenih usluga i otvorio put za privatne zdravstvene ustanove”, rekao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, u ozbiljnom dvomjesečnom radu da skeniraju stanje i dođu do pravih bilansa, ispostavilo se i da fali oko 65 miliona eura za funkcionisanje Fonda.

“To ćemo obezbijediti i, u saradnji sa Fondom i resornim ministarstvom, doći do održivih rješenja za funkcionisanje državnog zdravstvenog Sistema”, zaključio je Damjanović.

]]>
09.08.2022T13:00:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373435/sigurna-isplata-zarada-penzija-i-socijalnih-davanja.html
Željezari vratiti oteto, Turcima rok od 72 sata https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373430/zeljezari-vratiti-oteto-turcima-rok-od-72-sata.html Nikšićki biznisme Miodrag Daka Davidović sastao se danas sa radnicima nikšićke Željezare. Poručio je da mu je cilj da Željeraza radi, kao i da je turskom vlasniku dao rok od 72 sata da odgovore na njegovu ponudu. Kaže i kako pokušava da dođe do realne cijene, koju treba ponuditi za kupovinu fabrike. Davidović je saopštio da od države ne traži novac za kupovinu fabrike, ali da zahtijeva da mu insitutcije omoguće proizvodnju struje, kao i da vrate Željezari Liverovićko jezero i kamenolom na Budošu.

"Tražimo samo ono što je Željezarino, ono što je oteto da nam se vrati. Do današnjeg dana nijesmo dobili odgovore i mi više nemamo šta da čekamo”, rekao je Davidović.

Davidović je poručio da je cilj da naprave fabriku od čije bi proizvodnje ljudi mogli dobro da žive i imaju veće plate, ali da je na tom putu potrebno da se obezbijede dva nova agregata.

"Ja sam rekao neću preko 15,1 miliona, ali počelo je natezanje konopa i tu mora da se popušta i mi smo golemo preko toga popustili", naveo je Davidović. 

Juče je imao sastanak sa turskim vlasnikom, koji je kako kaže, upravo zbog toga, trajao duže. 

"Ja očekujem da će i oni da shvate da je ovo što ja nudim više nego dovoljno. Oni su zatražili 72 sata do četvrtka da se ponovo čujemo", poručio je Davidović. 

Kaže i kako će cio posao državu koštati nula eura i poručio da Željezara mora da živi.

"Ako neće da daju da Daka to radi, neka država kupi Željezaru", poručio je Davidović i dodao kako je nesporno da Brisel ne dozvoljava dodjelu državne pomoći.

"I zbog toga sam ja prihvatio dalje pregovore preko 15,1 milion eura", poručio je Davidović i zamolio radnike za strpljenje.  

"Da je iko htio za 20 mjeseci da kupi Željezaru ne bi to nas čekalo", naveo je Davidović i dodao da država mora da kaže da li želi da Željezara radi.  

 

 

 

 

 

 

 

]]>
09.08.2022T12:18:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/373430/zeljezari-vratiti-oteto-turcima-rok-od-72-sata.html