RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija.html me https://rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija.html Predstavljen Agrobudžet za 2024. godinu https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537509/predstavljen-agrobudzet-za-2024-godinu.html Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, predstavili su danas mjere podrške iz Agrobudžeta za 2024. godinu poljoprivrednim proizvođačima u 12 crnogorskih opština, saopšteno je iz tog resora. Kako su kazali, proizvođači su pokazali značajno interesovanje u svim opštinama. Nakon prezentacija imali su priliku da postavljaju pitanja i da daju sugestije.

"Posebno su iskazali zainteresovanost za mjeru koja se tiče nabavke mehanizacije, bazena i bistijerni, za novi IPARD program - Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore, kao i za direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji, sa posebnim akcentom na preradu mlijeka na gazdinstvu. Takođe su iznijeli stav za jačom podrškom mladim farmerima i potrebom za osnivanjem garantnog fonda kako bi mogli doći do kredita. Više pitanja je bilo i u vezi rada veterinarske službe i registra životinja kao i pitanja koja se tiču seoske infrastrukture", navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. 

Kako navode, sredstva koja su Agrobudžetom opredijeljena za ovu godinu iznose 75.064.097,04 eura. Iz nacionalnog budžeta opredijeljeno je 51.354.861,97 eura, iz donacija 15.559.235,07 eura, a iz kreditnih sredstava 8.150.000,00 eura.

Ovogodišnjim Agrobudžetom, ističu iz resora poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, izdvajaju se sredstva za sistem direktnih plaćanja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje, intervencija na tržištu i za podršku mjerama ruralnog razvoja.

"Takođe, sredstva su obezbijeđena i za: podršku opštim servisima u poljoprivredi, socijalne transfere seoskom stanovništvu, tehničku i administrativnu podršku implementaciji programa, institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja. U okviru prezentacija predstavljen je i projekat "Digitalno preduzetničko gnijezdo" i "4.0 Industrija u Crnoj Gori - DigN€st", koji se finansira od strane ERASMUS+ programa (EU). Učešćem u ovom projektu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede se trudi da unaprijedi primjenu digitalizacije u oblasti poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori i pruži doprinos stimulisanju inovativnog pristupa u proizvodnji", kazali su iz tog resora.

Podsjećaju da će se prezentacije mjera podrške nastaviti i sjutra u Gusinju, Beranama, Bijelom Polju, Pljevljima, Budvi, Podgorici i na Cetinju.

]]>
28.03.2024T22:07:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537509/predstavljen-agrobudzet-za-2024-godinu.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/22/27/606/1666935/thumbs/2930673/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/22/27/606/1666935/thumbs/2930670/thumb3.jpg
Kompanija EPCG i norveškog partnera, koncesionar mHe "Slap Zete" https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537449/kompanija-epcg-i-norveskog-partnera-koncesionar-mhe-slap-zete.html Vlada je donijela odluku o davanja koncesije za korišćenje dijela vodotoka Zeta za proizvodnju električne energije u maloj hidroelektrani "Slap Zete" i prihvatila Ugovor sa privrednim društvom "Zeta Energy" DOO iz Danilovgrada. Kako navode u saopštenju sa sjednice Vlade, zahtjevom je zatraženo davanje koncesije za korišćenje vodnog potencijala dijela vodotoka Zeta za proizvodnju električne energije u mHE "Slap Zete“, instalisane snage 1672 kW i procijenjene godišnje proizvodnje 8,71 GWh.

"Uvidom u izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata konstatovano je da je DOO „Zeta Energy“ osnovano od strane društva „Elektroprivreda Crne Gore“ AD Nikšić i „NTE Montenegro AS“ iz Norveške, te da je udio društva „Elektroprivreda Crne Gore“ AD koje je u većinskom vlasništvu države, u privrednom društvu DOO „Zeta Energy“ na dan stupanja na snagu Zakona o koncesijama iznosio 51%. Ministarstvo energetike i rudarstva je izvršilo ocjenu dostavljene dokumentacije i konstatovalo da je podnosilac zahtjeva dostavio traženu dokumentaciju, kao i da je ispunio uslove za podobnost ponuđača propisane Zakonom o koncesijama, čime su se stekli uslovi da Vlada donese odluku o davanju koncesije, na osnovu koje će biti zaključen ugovor o koncesiji", navode u saopštenj.

Vlada je danas dala saglasnost da se raskine ugovor sa koncesionarem za eksploataciju mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta "Varišta - Velja glava" u opštini Herceg Novi.

Usvojena je i Informacija o pripremi javnog oglasa za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena lokaliteta "Kaludar" Opština Petnjica, sa Izvještajem sa javne rasprave.

"Tim povodom, usvojen je Koncesioni akt i zaduženo Ministarstvo energetike i rudarstva da sprovede neophodne aktivnosti za objavljivanje Javnog oglasa i da imenuje Tendersku komisiju koja će sprovesti postupak javnog nadmetanja", navode u saopštenju.

 

]]>
28.03.2024T20:51:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537449/kompanija-epcg-i-norveskog-partnera-koncesionar-mhe-slap-zete.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/19/16/856/1666769/thumbs/2929880/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/19/16/856/1666769/thumbs/2929877/thumb3.jpg
Javni dug na kraju prošle godine više od 4,1 milijardu https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537447/javni-dug-na-kraju-prosle-godine-vise-od-41-milijardu.html Ukupan javni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 4,12 milijardi eura, odnosno 60,24 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopšteno je iz Vlade.

“Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.477 unci zlata, a koji su, na kraju prošle godine, iznosili 152,41 miliona eura, neto javni dug Crne Gore, na kraju prošle godine, iznosi 3,97 milijardi eura, odnosno 58,04 odsto BDP-a”, navodi se u saopštenju Vlade koja je danas usvojila Izvještaj o javnom dugu.

Kako su objasnili, na kraju godine godine javni dug u apsolutnom iznosu se povećao za 24,6 miliona eura, u odnosu na isti period 2022. godine.

“Povećanje duga je rezultat zaduživanja države sa jedne strane i redovne otplate i kursnih razlika nastalih prilikom iskazivanja stanja duga po različitom kursu, sa druge strane”, rekli su iz Vlade.

Vlada je danas usvojila i Informaciju o stanju javnih finansija na lokalnom nivou na kraju prošle godine.

Ministarstvo finansija je izvršilo analizu javne potrošnje na lokalnom nivou, kao i svih relevantnih pokazatelja finansijskog stanja lokalne samouprave, upoređujući ih sa podacima i pokazateljima iz 2022. godine.

“Analizom je utvrđeno da su ukupno ostvareni primici jedinica lokalne samouprave u 2023. godini iznosili 486,26 miliona eura, što je za 65,24 miliona više u odnosu na ostvarene primitke u 2022. godini”, saopšteno je iz Vlade.

Navodi se da su izdaci budžeta svih jedinica lokalne samouprave u prošloj godini iznosili 358,67 miliona eura i da su u odnosu na 2022. godinu povećani za 18,26 miliona.

Prema podacima koje su jedinice lokalne samouprave dostavile Ministarstvu finansija, ukupne neizmirene obaveze lokalne samouprave na kraju prošle godine iznosile su 73,12 miliona eura i u odnosu na stanje neizmirenih obaveza na isti dan 2022. godine, smanjene su za 4,72 miliona.

To smanjenje se, kako se navodi u materijalu, uglavnom odnosi na obaveze po osnovu pozajmica i kredita.

Iz Vlade su kazali da je tim povodom Poreska uprava zadužena da pojedinačno sa svim jedinicama lokalne samouprave, kao i privrednim društvima i ustanovama čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, a koje imaju tekući poreski dug, zaključi protokol o izmirenju obaveza koji će sadržati dinamički plan otplate duga po tim osnovama.

“Ministarstvo finansija je dužno da pojedinačno sa svim jedinicama lokalne samouprave koje imaju neizmirene obaveze po osnovu transfernih zajmova, zaključi protokol o izmirenju obaveza koji će sadržati dinamički plan otplate duga po tom osnovu”, navodi se u saopštenju.

Vlada je dala i preporuka jedinicima lokalne samouprave da izvrše optimizaciju broj zaposlenih i ograniče nova zapošljavanja.

]]>
28.03.2024T19:34:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537447/javni-dug-na-kraju-prosle-godine-vise-od-41-milijardu.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/19/4/591/1666760/thumbs/2929847/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/19/4/591/1666760/thumbs/2929844/thumb3.jpg
Nikola Tripković novi direktor IRF-a https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537419/nikola-tripkovic-novi-direktor-irf-a.html Novi direktor Investiciono razvojnog fonda je Nikola Tripković. Ta informacija potvrđena je Portalu RTCG.

Vlada je prošle sedmice imenovala novi Odbor direktora Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore, u čijem sastavu su Predrag Drecun, Nina Vujošević, Mirjana Čizmović, Vladimir Vujović i Valentina Bjeletić.

Tripković je od 2015. godine bio direktor kompanije “Coca-Cola HBC Crna Gora”, a takođe je i u Bordu direktora Američke privredne komore. U julu 2021. godine bio jedan od kandidata za predsjednika Privredne komore Crne Gore. Iza njega je 13 godina iskustva u FMCG (*Fast Moving Consumer Goods*) industriji, kao i industriji robe široke potrošnje na različitim pozicijama unutar kompanije na tržistu Crne Gore, ali i regiona.

Prethodna direktorka IRFa Irena Radović krajem decembra imenovana je za guvernerku Centralne banke.

 

]]>
28.03.2024T18:21:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537419/nikola-tripkovic-novi-direktor-irf-a.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/18/17/646/1666673/thumbs/2929565/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/18/17/646/1666673/thumbs/2929562/thumb3.jpg
Rakčević spreman da državi proda akcije Instituta Igalo za pet miliona eura https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537389/rakcevic-spreman-da-drzavi-proda-akcije-instituta-igalo-za-pet-miliona-eura.html Privrednik Žarko Rakčević, koji je i jedan od manjinskih akcionara Instituta „Simo Milošević“, kazao je da sprema da proda svoj dio akcija po cijeni od pet miliona eura, ali i da kupi državni paket akcija za koji bi ponudio 20 odsto više novca. On je u emisiji „U četiri oka“ na RTHN kazao da je spreman prodati svoj dio akcija po cijeni od pet miliona ali i da kupi državni paket akcija za koji bi ponudio 20 odsto više novca. Po njegovom mišljenju, još nije izbjegnuta opasnost od uvođenja stečaja u Institut zbog duga prema beogradskoj Jugobanci kao ni gubitak dijela imovine, jer je Agencija za zaštitu depozita iz Srbije, kada je pokrenula prinudnu naplatu, stavila zabilježbu na objekat Prve faze.

Rakčević je podsjetio da je račun Instituta blokiran i da je pomoć od 10 miliona samo kap za ozbiljne probleme koje Institut ima.

"Postoji redosled koraka i prvo treba deblokirati račun. Tih 10 miliona je u suštini predviđeno da se riješi problem Jugobanke, 7,3 miliona, dio tužbi radnika u iznosu od 600 000 eura, dug prema Adiko banci 720 000 i prema dobavljačima 1, 38 miliona eura. To je ono urgentno 10, 3 miliona eura da bi se deblokirao račun a stalno stižu nove obaveze. Zato kažem da je Institut u ozbiljnim problemima i treba mu puno novca da bi se spasio. Mislim da populizam nije dobra mjera", kazao je Rakčević.

Premda nije dobio zvaničnu ponudu da proda svoj paket akcija od skoro 28 odsto, Rakčević je spreman da to uradi.

"Ne može država imati dvojne aršine. Mi smo prije šest godina ponudili 10 miliona za akcije i sve da otkupimo i to je bilo ispod svake cijene. Sada kada je obrnuto i kada sam je rekao dajte, vratite nam uloženo, dajte nam pet miliona jer znamo da je inflacija u ovih pet, šest godina preko 40 odsto, kažu da je to pretplaćeno", rekao je Rakčević.

Poručio je da je spreman da kupi državni paket akcija za 20 odsto više i uz garancije da će Institut zadržati osnovnu djelatnost, da će biti zadržani zaposleni i da će biti investirano u opremu i objekate. U svakoj varijanti, kako je rekao, mora ostati 100 000 noćenja za korisnike Fonda zdravstva.

Vladin plan za spašavanje Instituta, kako je rekao Rakčević, nije mu predstavljen, a tokom dva sastanka koje je imao sa potpredsjednikom Vlade Srđanom Pavićevićem iznio je modalitete za izlazak iz krize.

Neki od njih su da država kupi akcije od manjinskih akcionara ali po modelu reciproteta, zatim restrukturiranje, što podrazumijeva podijelu imovine ali i obaveza, privatno-javno partnerstvo u kojem bi manjinski akcionari bili ravnopravni partneri. Četvrti model je da se prema nekom strateškom investitoru zajednički nastupi, da se prodaju državne i akcije manjinskih akcionara ali uz očuvanje dosadašnje primarne djelatnosti Instituta i zaposlenih i obavezne rehabilitacije crnogorskih građana preko Fonda.

Rakčević je skeptičan da se za mjesec, koliko je Agencija za zaštitu depozita prolongirala prinudnu naplatu, može realizovati Vladin plan, te da postoji realna opasnost da Institut izgubi dio imovine jer je za dug prema Jugobanci stavljena zabilježba na Prvu fazu.

]]>
28.03.2024T16:51:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537389/rakcevic-spreman-da-drzavi-proda-akcije-instituta-igalo-za-pet-miliona-eura.html https://rtcg.me/upload//media/2024/1/5/14/3/809/1606457/thumbs/2929166/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/1/5/14/3/809/1606457/thumbs/2929163/thumb3.jpg
Radnici Košute: Radikalizacija protesta ako nam ne isplate potraživanja https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537377/radnici-kosute-radikalizacija-protesta-ako-nam-ne-isplate-potrazivanja.html Radnici nekadašnje fabrike obuće "Košuta" koji već sedmicama protestuju i blokiraju saobraćajnicu kod Cetinja, poručuju da će, ukoliko im ne budu isplaćena potraživanja, radikalizovati proteste. Ističu da ne bježe od dolaska ispred Vlade, kao ni štrajka glađu jer ne planiraju da odustanu dok neko ne riješi njihove probleme.

Radnici nekadašnje fabrike obuće "Košuta" štrajkuju zbog neisplaćenih zarada i zaostalog staža. Predstavnici radnika poručuju da traže devet zarada, što je dva miliona osam stotina hiljada eura. Najavljuju i radikalizaciju protesta..

"Definitivno smo sinoć napravili taj spisak za naše potraživanja, to su devet zarada koje smo na dan stečaja prijavili 96. godine, tada je otvoren stečaj, a završio se 2001. godine. Taj iznos za tih devet plata je definitivno dva miliona i 800 hiljada eura. U to ulaze i radnici koji su obeštećeni u stažu, koji nemaju punih 15 godina staža. Tu ima nekih 80 radnika kojima treba da se povežu taj radni staž, da bi ti ljudi mogli da pođu u penziju, jer su već u neke godine, a ne mogu da ostvare svoje pravo", kazala je predstavnica radnika Dijana Vujović.

Dodala je da će sigurno doći do radikalizacije.

"Bićemo prinuđeni da dođemo ispred vlade, ako ništa gladovaćemo, ali mi moramo da riješimo naše, jer mi smo ti radnici koji smo skroz oštećeni, znači mi ništa nismo dobili od ove države. Tako da se nadamo da neko mora da okrene glavu na nas", poručla je Vujović.

 

]]>
28.03.2024T16:28:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537377/radnici-kosute-radikalizacija-protesta-ako-nam-ne-isplate-potrazivanja.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/16/13/415/1666370/thumbs/2928539/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/16/13/415/1666370/thumbs/2928536/thumb3.jpg
Planiraju set mjera za više od 2.000 nezaposlenih https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537374/planiraju-set-mjera-za-vise-od-2000-nezaposlenih.html Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZCG) usvojio je Program rada za 2024. godinu. Kako se navodi u njihovom saopštenju, Zavod u ovoj godini, između ostalog, planira da sprovede set mjera i programa za više od 2.000 nezaposlenih. Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore usvojio je, na sjednici kojom je predsjedavao Dejan Vojvodić, Program rada za 2024. godinu. Tim dokumentom su utvrđene mjere i aktivnosti iz Akcionog plana zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa a pripremljen je i u skladu sa Zakonom o državnom Budžetu, za tekuću godinu.

Kako navode u saopštenju, Zavod je planirajući aktivnosti, vodio računa da se nezaposlenima i ostalim tražiocima zaposlenja, u skladu sa prepoznatim potrebama, obezbijedi adekvatna podrška definisana Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. U tom smislu poručuju da će i ove godine, posebna pažnja biti posvećena pripremi nezaposlenih za uključivanje u tržište rada i programe aktivne politike zapošljavanja.

"U cilju povećanja zapošljivosti i zaposlenosti na otvorenom tržištu kroz programe će podrška biti namijenjena: mladim licima, licima nedovoljnog i neodgovarajućeg obrazovanja, ženama, pripadnicima RE populacije, korisnicima materijalnog obezbjeđenja porodice, kao i licima koja su u evidenciji nezaposlenih duže od 12 mjeseci. U 2024. godini uveden je set novina u realizaciji programa aktivne politike zapošljavanja u cilju njihovog usaglašavanja sa evropskom praksom i kvalitativnim unapređenjem. Jedna od najznačajnijih novina je da će u programima 'Osposobljavanje za rad kod poslodavca', 'Osposobljavanje za samostalan rad' i 'Podsticaji za samozapošljavanje', pored finansiranja lica uključenih u programe od strane Zavoda biti obavezno i njihovo finansiranje od strane poslodavaca", navodi se u njihovom saopštenju.

Kako su kazali, program 'Obrazovanje i osposobljavanje' obuhvatiće se najmanje 320 nezaposlenih za šta će biti opredijeljeno 170.000,00 eura. 'Osposobljavanje za samostalan rad' uključiće najmanje 230 nezaposlenih a obim sredstava za finansiranje ovog programa iznosi 784.000,00 eura.

Zavod će, dodaju, finansijski podržati realizaciju programa za samostalno obavljanje poslova kod poslodavaca iz privatnog i javnog sektora, i to u visini od: 70 odsto ukupnih sredstava za finansiranje programa kod poslodavaca iz privatnog sektora i 30 odsto ukupnih sredstava za finansiranje programa kod poslodavaca iz javnog sektora.

Kroz program 'Osposobljavanje za rad kod poslodavca' biće angažovano najmanje 415 nezaposlenih za šta će biti opredijeljeno 946.000,00 eura. Zavod će finansijski podržati realizaciju programa kod poslodavaca iz privatnog i javnog sektora, i to u visini od: 80 odsto ukupnih sredstava za finansiranje programa kod poslodavaca iz privatnog sektora i 20 odsto ukupnih sredstava za finansiranje programa kod poslodavaca iz javnog sektora.

"Mjera 'Podsticaji za samozapošljavanje' biće realizovana dodjelom 500.000,00 eura bespovratnih sredstava za najmanje 50 nezaposlenih lica koja će osnovati jedan od oblika obavljanja privredne djelatnosti, u njemu zasnovati radni odnos i shodno poslovnoj viziji razvoja sopstvenih biznis ideja otvoriti najmanje 15 novih radnih mjesta. Bespovratna sredstava za samozapošljavanje koja se mogu dodijeliti jednom korisniku iznose od 4.000,00 eura do 10.000,00 eura. Istovremeno, za finansiranje specijalizovane radionice namijenjene korisnicima bespovratnih sredstava, radi unapređenja preduzetničkih znanja i kompetencija za započinjanje i upravljanje biznisom, opredjeljuju se sredstva u iznosu do 3.000,00 eura", ističu iz ZZCG.

Kako su kazali, kroz drugu mjeru 'Podsticaji za zapošljavanje' planirano je osmomjesečno subvencionirano zapošljavanje najmanje 20 nezaposlenih lica, na poslovima na otvorenom tržištu koji bi mogli biti održivi i nakon završetka trajanja subvencije. Dodaju da obim sredstava za finansiranje ove mjere iznosi 100.000,00 eura. Zavod će, navode, finansijski podržati realizaciju Programa osam mjeseci, za najviše dva učesnika kod jednog izvođača programa, u iznosu do 4.544,56 eura po učesniku, odnosno 568,07 eura mjesečno po učesniku programa.

"U okviru mjere 'Direktno otvaranje radnih mjesta' planirano je angažovanje najmanje 330 lica iz evidencije Zavoda, na privremenim netržišnim poslovima od javnog interesa, u saradnji sa poslodavcima. Za finansiranje ovog programa opredijeljen je milion eura, od kojih će se 70 odsto opredjeliti za finansiranje programa javnih radova socijalnih sadržaja i 30 odsto za finansiranje programa javnih radova humanitarnih, edukativnih, ekoloških, komunalnih, infrastrukturnih sadržaja, očuvanja kulturnih i istorijskih spomenika i drugih sadržaja u oblastima od javnog interesa. Planirano je da se u tekućoj godini u mjere profesionalne rehabilitacije uključi najmanje 550 nezaposlenih i zaposlenih lica sa invaliditetom, na osnovu rješenja Komisije za profesionalnu rehabilitaciju", istakli su iz Zavoda.

Takođe, naglašavaju da će najmanje 160 osoba sa invaliditetom biti angažovano na osnovu Javnog poziva za podnošenje predloga projekata za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, koji je objavljen krajem prošle godine. U trećem kvartalu ove godine Zavod planira raspisivanje javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom sa evidencije nezaposlenih.

"Po ustaljenoj praksi, Zavod će nastojati da sa poslodavcima ostvari što uspješniju saradnju, pružajući im brojne usluge. Prilikom besplatnog oglašavanja slobodnih radnih mjesta, a na osnovu zahtjeva poslodavca, Zavod se direktno uključuje u traženje kandidata za popunu slobodnog radnog mjesta. Na osnovu detaljnih informacija iz zahtjeva o vrsti radnog mjesta, uslovima rada i profilu kandidata, Zavod će pozivati nezaposlena lica i ostale tražioce zaposlenja, organizovati grupno informisanje, odnosno individualno savjetovanje i izvršiti prethodnu selekciju lica, odnosno izbor lica koja upućuje poslodavcu radi zapošljavanja. U tom smislu posebna pažnja, i ove godine, biće posvećena sezonskom zapošljavanju odnosno motivisanju poslodavaca da povećaju broj zahtjeva za posredovanjem kako bi priliku za rad na sezonskim poslovima dobio što veći broj lica sa evidencije nezaposlenih", kazali su iz ZZCG.

Naglašavaju da je u cilju unapređenja tehnologije rada u 2024. godini planirano uvođenje upitnika za novoprijavljena lica, te svojevrsne pripreme za izradu plana zapošljavanja.

"Naime, prije razgovora kod savjetodavca nezaposleno lice će imati mogućnost da popuni upitnik o svom iskustvu, karakteristikama, ciljevima zapošljavanja i očekivanoj pomoći Zavoda. Cilj kojim će se težiti je da tehnologija rada u Zavodu bude ujednačena kako bi svakom nezaposlenom licu bila pružena usluga istog kvaliteta bez obzira na biro rada u čijoj se evidenciji nalazi. Osim toga, planirano unapređenje informatičke podrške kroz digitalizaciju. Tokom 2024. godine u dijelu aplikativne infrastrukture informacionog sistema predviđena je izrada novog pouzdanog, fleksibilanog, sigurnog i modernog informacionog sistema kojim će biti unaprijeđeno pružanje usluga klijentima/korisnicima. Razvoj novog informacionog sistema će osigurati centralizaciju i bolje upravljanje podacima i omogućiti njihovu razmjenu između relevantih institucija, takođe će biti moderan informacioni sistem po uzoru na najsavremenije službe zapošljavanja članica Evropske unije", kazali su iz ZZCG.

Dodaju i da Zavod planira i sprovođenje aktivnosti u skladu sa obavezama na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. U tom smislu, objašnjavaju, i ove godine biće aktuelni brojne projekti koji se realizuju u saradnji sa EU i drugim međunarodnim institucijama među kojima su EU Twinning projekat “Jačanje kapaciteta Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u pogledu sprovođenja aktivnih mjera zapošljavanja, budućeg učešća u Evropskim socijalnim fondovima i olakšavanja mobilnosti radne snage”, Garancija za mlade, MoVET EU – Mobilnost za VET u Evropi.

Poručuju da će Zavod nastaviti da daje svoj doprinos u cilju uspješnog ispunjavanja obaveza koje se navode u pregovaračkim poglavljima 19. i 22.

]]>
28.03.2024T16:27:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537374/planiraju-set-mjera-za-vise-od-2000-nezaposlenih.html https://rtcg.me/upload//media/2023/2/20/20/40/27/1305380/thumbs/2928518/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2023/2/20/20/40/27/1305380/thumbs/2928515/thumb3.jpg
Uskoro podrška malim preduzećima kojima upravljaju žene https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537365/uskoro-podrska-malim-preduzecima-kojima-upravljaju-zene-.html Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radovićć sa saradnicima sastala se danas sa timom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koga je predvodio Francis Malige, direktor EBRD-a za finansijske institucije i član savjetodavnog tijela Izvršnog komiteta i predsjednice EBRD-a. Radović je istakla da je za CBCG saradnja sa EBRD-om posebno značajna sa aspekta unapređenja pristupa izvorima finansiranja, naročito za ranjive kategorije. Guvernerka Radovićć je ocijenila da je bankarski sektor stabilan, visoko likvidan i dobro kapitalizovan. „

"Rast kapitala banaka na kraju februara 2024. godine je 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Uz ostale pozitivne trendove ključnih bilansnih pozicija, potvrđuje se zdravlje i stabilnost bankarskog sektora", istakla je guvernerka.

U cilju nastavka pozitivnih trendova, CBCG fokusira svoje aktivnosti na praćenje primjene bankarske regulative i njeno dalje usaglašavanje sa relevantnim EU direktivama.

Kako navode u saopštenju, Radović je istakla da je za CBCG saradnja sa EBRD-om posebno značajna sa aspekta unapređenja pristupa izvorima finansiranja, naročito za ranjive kategorije. Ovom cilju će značajno doprinijeti predstojeće potpisivanje Memoranduma o saradnji izmeđuđu CBCG i EBRD-a na planu realizacije WE Finance Code projekta.

Riječčje o globalnoj inicijativi kroz koju se pružaoci finansijskih usluga, regulatori, razvojne banke i drugi akteri u finansijskom ekosistemu obavezuju da zajedno rade na povećanju finansiranja mikro, malih i srednjih preduzeća kojima upravljaju žene.

Na sastanku je bilo riječi i o potrebi sprovođenja reformi i realizacije investicija na planu pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Direktor Malige je naglasio spremnost EBRD-a da podržeži Crnu Goru na tom putu u skladu sa strateškim prioritetima ove institucije.

"Dogovorena je intenzivnija saradnja na polju daljeg unapređenja regulative za pružaoce finansijskih usluga, kao i na planu jačanja uloge CBCG u procesu zelene tranzicije i implementacije ESG standarda u finansijski sistem. Na sastanku je bilo riječi i o konkretnim inicijativama čijom bi se realizacijom otključale nove mogućnosti za održivo finansiranje i zeleniju, otporniju budućnost", navode u saopštenju.

Sastanku su, ispred EBRD-a, prisustvovali i direktorica za finansijske institucije na Zapadnom Balkanu i Istočnoj Evropi Aleksandra Vukosavljević, ššef Sektora za finansijske institucije za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Srbiju Miloš Kosić, šef EBRD Kancelarije u Crnoj Gori Remon Zakaria i bankarka u EBRD Kancelariji u Crnoj Gori Selma Demirović.

 

]]>
28.03.2024T16:04:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537365/uskoro-podrska-malim-preduzecima-kojima-upravljaju-zene-.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/16/38/457/1666292/thumbs/2928287/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/16/38/457/1666292/thumbs/2928284/thumb3.jpg
Preko milion za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537358/preko-milion-za-podsticanje-pluralizma-i-raznovrsnosti-medija-.html Agencija za elektronske medije (AEM) raspisala je javni konkurs za raspodjelu sredstava za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima za 2023. godinu. Kako je saopšteno iz AEM-a biće raspodijeljeno preko milion eura.

Na jučerašnjoj 378. sjednici, Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM) donio je Odluku o raspisivanju javnog konkursa za raspodjelu sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima za 2023. godinu, kao i Odluku o kriterijumima i metodologiji bodovanja prijava.

"Ovim konkursom će se izvršiti raspodjela sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima za 2023. godinu, u ukupnom iznosu od 1.139.774,48 eura od čega: 1.050.220,33 eura se raspodjeluje putem grantova za povećanje obima, strukture i raznovrsnosti ponude programskih sadržaja iz sopstvene produkcije posvećenih tematskim oblastima od javnog interesa; 89.554,15 eura se raspodjeljuje putem grantova za pokriće operativnih troškova samoregulatornih tijela", navodi se u soapštenju.

Prijave na konkurs se dostavljaju svakog radnog dana od devet do 14 sati, zaključno sa 07. majem do 15 sati, neposredno predajom na arhivi ili poštom na adresu Agencije za elektronske medije (AEM).

Tekst javnog konkursa i obrasci za prijavu dostupni su na veb stranici Agencije.

]]>
28.03.2024T15:40:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537358/preko-milion-za-podsticanje-pluralizma-i-raznovrsnosti-medija-.html https://rtcg.me/upload//media/2022/7/30/15/44/379/1218031/thumbs/2928115/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2022/7/30/15/44/379/1218031/thumbs/2928112/thumb3.jpg
"Budućem rukovodstvu ostavljamo preko 24 miliona eura na računu" https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537343/buducem-rukovodstvu-ostavljamo-preko-24-miliona-eura-na-racunu.html Uoči imenovanja novog Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, d.osadašnje rukovodstvo, predsjednik, Eldin Dobardžić i član, Nebojša Đoković saopštili su da na dan kad su imenovani, Aerodromi nijesu imali novca ni za plate, a sada budućem rukovodstvu ostaje preko 24 miliona eura na računu.

Oni su predočili rezultate koji su ostvareni u prethodne tri godine, zaposlenima zahvalili na uspješnoj saradnji, a novim članovima poželjeli uspješan rad.

“Na dan imenovanja u OD ACG, 11. marta 2021. godine, na računu smo zatekli oko 700 hiljada eura i imali smo novac samo za isplatu neto plata, dok su ACG početkom marta 2024. godine na računu imali preko 24 miliona eura. Dugovi, koji su 2021. godine iznosili preko 11 miliona eura do sada su smanjeni na oko pet i po miliona uz redovno izmirivanje obaveza”, objasnio je Dobardžić.

Operativna dobit prije oporezivanja (EBITDA) za 2023. godinu je, kako navode, 13 miliona eura, što je 96 odsto u odnosu na 2019. godinu sa svim izgledima da će 2024. godina, po svim relevantnim parametrima, biti rekordna.

Đoković, koji je u prethodnom sazivu bio i predsjednik Odbora direktora, objasnio je da  je broj putnika 2023. godine porastao 31 odsto u odnosu na 2022. godinu dok je broj rotacija u uporednom periodu povećan 15 odsto.

“Konkretno, ako detaljno poredimo 2023. godinu sa 2022. godinom, zaključujemo da smo ostvarili: rast avijacijskih prihoda od 34%; rast neavijacijskih prihoda 45%; rast ukupnih poslovnih prihoda 33%; rast EBITDA – preko dva puta veća ili za 109%; rast neto rezutata prije oporezivanja - 331% ili za osam miliona eura”, kazao je Đoković.

Tokom prošle ljetnje sezone, podsjetio je Đoković, Podgorica i Tivat su bili povezani sa po oko 40 destinacija, a, prema preliminarnim najavama, ovoga ljeta imaćemo i više aktivnih ruta.

“Naglasiću da smo u februaru, značajno prije ljetnje sezone, u Podgorici otvorili dvije nove rute. Prvi put smo povezani sa Ankarom i Izmirom. Kada je riječ o novim rutama tokom ljetnje sezone u Podgorici, u najavi su Minhen, Radom, Košice, Ostrava i Paradubice. U Tivtu bi, prema najavama aviokompanija, nove rute trebalo da budu Bristol, Birmigam i Izmir. Usaglašavanje operacija tokom predstojeće ljetnje sezone sa aviokompanijama je u toku”, precizirao je Đoković.

O rezultatima dosadašnjeg OD ACG, kaže Dobardžić, govori i činjenica da su za tri godine održali 90 sjednica.

“Naši rezultati nijesu pali s neba”, naglasio je on.

Dobardžić i Đoković zahvalili su svim zaposlenima na uloženom trudu i uspješnoj saradnji, što se posebno odnosi na kolege iz operative koji i ljeti i zimi u teškim uslovima omogućavaju da sve naše operacije budu bezbjedne i sigurne.

“Budućim članovima OD ACG želimo uspjeh u daljem radu uz uvjerenje da će nastaviti našim putem”, zaključili su Dobardžić i Đoković.

]]>
28.03.2024T15:15:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537343/buducem-rukovodstvu-ostavljamo-preko-24-miliona-eura-na-racunu.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/15/23/5/1666201/thumbs/2927983/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/15/23/5/1666201/thumbs/2927980/thumb3.jpg
U 2023. pozitivno poslovali, uredno izmiren kredit kod Exim banke https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537328/u-2023-pozitivno-poslovali-uredno-izmiren-kredit-kod-exim-banke.html Odbor direktora "Barske plovidbe" Bar na današnjoj sjednici usvojio je finansijski Izvještaj o poslovanju društva za 2023. godinu i konstatovao da je ostvaren pozitivan poslovni i finansijski rezultat od 1.871.023 eura, a ukupni rezultat poslovanja na nivou cijele 2023. godine je takođe pozitivan, u iznosu od 2.472.055 eura. Obaveze po osnovu kredita uzetog od Exim banke uredno su izmirene i to rate na dan 21.01.2023. godine u iznosu od 1.878.684 dolara i 21.07.2023. godine od 1.857.718.

"Treba istaći da su rezultati poslovanja u poslovnim knjigama morali biti umanjeni za iznos amortizacije, koja ne predstavlja konkretan odliv novčanih sredstava u iznosu od 1.600.916 eura, što samo ukazuje na odličan ostvaren rezultat poslovanja. Potrebno je posebno napomenuti da su ukupni ostvareni prihodi umanjeni, zbog pada vozarina, u odnosu na prethodnu godinu, u visini od 36,96 odsto. Ističe se i umanjenje rashoda u poslovanju, u odnosu na prethodnu godinu, za 35,09 odsto, sve kao rezultat dobre poslovne politike. Zanačajno je istaći je da su povećane zarade pomoraca za 10,68 % kao i da je izvršeno usklađenje tj. uvećanje, shodno Kolektivnom ugovoru, zarada zaposlenih u upravi društva za 11%, a da su sve zarade, kao i poreske i druge obaveze, prema državi i svim dobavljačima, uredno izmirene. Saglasno navedenim rezultatima poslovanja, redovnim tokom stvari, društvo bi akomuliralo dovoljno sredstava za izmirenje rate kredita Exim banci, koja dospijeva za plaćanje dana 21.07.2024. godine", navode u saopštenju.

Kako napominju u ovoj kompaniji, imperativna obaveza u ovoj godini je obavljanje remonta oba broda, radi produžetka važenja klase koja im ove godine ističe. Projektovani iznos troškova za remont za oba broda je oko dva i po miliona eura.

"Na stanovištu smo da je prioritet da se prevashodno obezbijede novčana sredstava za završetak remonta brodova, jer u krajnjem, predmetni remonti brodova su primarni uslov za nastavak daljeg privređivanja i poslovanja naše kompanije. Na sastanku sa ministrom saobraćaja i pomorstva Filipom Radulovićem i direktoricom Direktorata za pomorstvo polovinom decembra prošle godine, prilikom njihove posjete kompaniji, upoznati su sa svim bitnim stvarima iz domena rada i poslovanja našeg društva.
Jasno je i decidno zatražena reakcija države kao većinskog vlasnika, u dijelu hitnog imenovanja novog saziva odbora direktora i eventualno dijela menadžmenta, a sve radi pronalaženja idealnih rješenje za obezbjeđenje kompletnih novčanih sredstva za završetak remonta brodova, kada je i predloženo da se sredstva obezbjede putem eventualne prodaje dijela nepokretne imovine u vlasništvu našeg društva ili na neki drugi način. Povodom predmetnog zahtjeva, država nije reagovala, kao ni na ponovljeni identičan zahtjev, iz polovine januara ove godine. Jedina reakcija države je bila data sugestija da odbor direktora ne donosi nikakve bitne i važne odluke, do imenovanja novog saziva", napominju u "Barskoj plovidbi".

Ističu da je "Barska plovidba" sigurno jedino društvo u Crnoj Gori čiji je vlasnik država, a koje u posljednih više od sedam godina, nije zaposlilo niti jedno lice, a čak se i broj zaposlenih značajno smanjio. Samo u prošloj godini broj zaposlenih umanjen je za 10 odsto.

"Pozitivan poslovni rezultat postignut je zahvaljujući predanom i odgovornom radu Odbora direktora i dijela zaposlenih u Barskoj plovidbi AD", napominju u saopštenju.

]]>
28.03.2024T14:47:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537328/u-2023-pozitivno-poslovali-uredno-izmiren-kredit-kod-exim-banke.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/17/184/1666138/thumbs/2927752/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/17/184/1666138/thumbs/2927749/thumb3.jpg
Za godinu u opštinama 1.000 novozaposlenih https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537317/za-godinu-u-opstinama-1000-novozaposlenih.html Na kraju prošle godine poreska dugovanja crnogorskih opština, njihovih javnih ustanova i privrednih društava iznosila su 81,3 miliona, dok za kredite opštine duguju još 107 miliona eura, saopštio je ministar finansija Novica Vuković. Ministar je kazao i da je na kraju prošle godine u opštinama i njihovim preduzećima bilo skoro 16.000 zaposlenih, oko 1.000 više nego 2022. godine. Kako je pojasnio od iznosa ukupnog poreskog duga opština, oko 44 miliona eura se odnosi na reprogramirani dug dok je ostatak tekući poreski dug.

“Evidentno je da pojedinačne jedinice lokalne samouprave imaju veliki iznos neizmirenih obaveza po osnovu transfernih zajmova, poreskog duga tekućih i reprogramiranog duga kada je za godinu dana povećan broj zaposlenih kako u opštinama tako i u lokalnim preduzećima i javnim ustanovama”, kazao je ministar Novović.

Potrebno je, kako kaže, napraviti dinamiku izmirenja tih dugova i to, kako dodaje, treba uraditi u saradnji sa Poreskom upravom.

Među opštinama koje su najviše dužne naveo je Berane, Bijelo Polje, Rožaje, Ulcinj i Prijestonicu Cetinje.

Pored dugovanja za poreze opštine imaju i kreditna dugovanja koja, kako kaže ministar, ukupno iznose 107 miliona eura.

Ministar je saopštio i da u opštinama i njihovim preduzećima imamo skoro 16.000 zaposlenih, što je u odnosu na godinu ranije više za 1.064 radnika. U kontekstu povećanja broja zaposlenih naveo je opštine Budvu i Podgoricu.

]]>
28.03.2024T14:29:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537317/za-godinu-u-opstinama-1000-novozaposlenih.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/32/267/1666171/thumbs/2927890/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/32/267/1666171/thumbs/2927887/thumb3.jpg
Crna Gora interesantna stranim investitorima u oblasti energetike https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537311/crna-gora-interesantna-stranim-investitorima-u-oblasti-energetike.html Crna Gora je interesantna stranim investitorima u oblasti energetike, a napredak na planu evropske integracije je pozitivan signal u pravcu sigurnosti uloženog kapitala, poruka je nakon susreta ministra energetike i rudarstva Saše Mujovića sa pomoćnikom ministra vanjskih poslova Republike Grčke Konstantinosom Fragkogianisom koji boravi u posjeti Crnoj Gori. Kako navode u saopštenju, Mujović je iskazao zadovoljstvo povodom mogućnosti za razmjenu iskustva u ovoj oblasti, te informisao o prilikama u energetskom sektoru Crne Gore, kao i planovima na dinamiziranju aktivnosti kroz adekvatniju valorizaciju prirodnih potencijala, a u skladu sa najvišim standardima.

On je istakao da je Grčka kredibilan partner Crne Gore i podsjetio na saradnju kompanija Jugopetrol i Hellenic petrol koji su doprinjeli ekonomskom razvoju naše države.

Ministar je ukazao na postojeće proizvođače energije, kao i na potrebu izrade plana koji će energetski sistem učiniti stabilnijim.

Fragkogianis je pohvalio postignute rezultate Vlade Crne Gore na planu evropske integracije, koji su, kako je istakao “znatno vidljiviji nego u prošlosti”.

“Kroz dobre međudržavne odnose Grčka je spremna da doprinese evropskoj orijentaciji Crne Gore", istakao je on.

Govoreći o energetskom sektoru i budućim izvorima energije Fragkogianis, naglasio je da je bitno shvatiti da proizvodnja energije iz prirodnih izvora jeste cilj svake države, ali da je taj proces jako dug, zahtijeva mnogobrojne reforme i pripremne radove, kao i strategije ka efikasnoj energetskoj tranziciji.

Na sastanku je ocijenjeno da je Crna Gora zahvaljujući svojim potencijalima primamljiva za investitore u ovom sektoru, te da na najbolji način može iskoristiti iskustva Grčke u ovoj oblasti.

“Saradnja je ključ uspješne energetske tranzicije” poručili su sagovornici.

 

]]>
28.03.2024T14:17:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537311/crna-gora-interesantna-stranim-investitorima-u-oblasti-energetike.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/29/921/1666090/thumbs/2927554/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/29/921/1666090/thumbs/2927551/thumb3.jpg
Izabran novi Odbor direktora Aerodroma Crne Gore https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537308/izabran-novi-odbor-direktora-aerodroma-crne-gore.html Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da je izabran novi Odbor direktora Aerodroma Crne Gore. Na pitanje ko će činiti novi bord, Đeljošaj nije odgovorio.

Upitan hoće li novi odbor direktora Aerodroma Crne Gore preispitivati odluku o smjeni bivšeg izvršnog direktora Vladana Draškovića, Đeljošaj je kazao da će biti analizirane sve odluke iz prethodnog perioda. 

"Svugdje gdje dolazi nova uprava, vidjećemo koje su neke odluke iz prethodnog perioda koje treba preispitivati i analizirati i mijenjati. tako očekujem i da će novi odbor direktora uraditi", kazao je Đeljošaj. 

Odbor direktora Aerodroma Crne Gore smijenio je juče Vladana Draškovića sa pozicije izvršnog direktora.

 

 
 
 
]]>
28.03.2024T14:11:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537308/izabran-novi-odbor-direktora-aerodroma-crne-gore.html https://rtcg.me/upload//media/2022/5/24/7/14/180/1196559/thumbs/2927512/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2022/5/24/7/14/180/1196559/thumbs/2927509/thumb3.jpg
"Umjesto za kupovinu opreme pola miliona otišlo na pogrešan račun" https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537278/umjesto-za-kupovinu-opreme-pola-miliona-otislo-na-pogresan-racun.html Interna revizija Aerodroma Crne Gore je u Izvještaju o okolnostima koje su prouzrokovale ili mogu prouzrokovati finansijsku ili drugu štetu većeg obima konstatovala niz nepravilnosti u slučaju isplate 551 hiljade eura koje su bile namijenjene za kupovinu aerodromske opreme, a uplaćene su na pogrešan račun, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.

Tim povodom,  Aerodromi Crne Gore će danas, kako navode, pokrenuti odgovarajuće interne postupke kako bi se utvrdila eventualna odgovornost bilo koga od zaposlenih.

"Novac u iznosu od 551 hiljade eura je, prema informacijama kojima trenutno raspolažemo, “zamrznut”. Aerodromi Crne Gore nemaju pristup tom novcu niti imaju preciznu informaciju da li će i kada biti vraćen. Istovremeno, za sada, nemamo potvrdu da je u pitanju hakerski napad", istakli su iz Aerodroma Crne Gore. 

Slučaj je, poručuju, prijavljen policiji 20. marta 2024. godine kao sumnja na pokušaj prevare. ACG, kako napominju, sarađuju sa svim nadležnim organima kako bi se utvrdili svi detalji ovog slučaja i spriječila finansijska i druga šteta većeg obima.

Odbor direktora Aerodroma Crne Gore smatra da je u ovom predmetu prekršen Statut, član 22 u kom se navodi da “Izvršni direktor raspolaže sredstvima Društva do 100.000,00 eura.

"Sredstvima Društva preko 100.000,00 eura Izvršni direktor raspolaže uz saglasnost Odbora direktora”. Navedenom odredbom taksativno su propisani izuzeci, među kojima se ne nalaze isplate po osnovu sprovedenih javnih nabavki. U konkretnom slučaju, saglasnost Odbora direktora postoji samo za postupak sprovođenja javne nabavke, ali njihova saglasnost ne postoji za isplatu 551 hiljade eura", saopšteno je iz ACG. 

Prema važećim propisima, postupak javne nabavke, kako su istakli iz ACG, okončava se donošenjem odluke o izboru ponuđača, nakon čega se zaključuje ugovor i nastaje obligaciono pravni odnos između ugovornih strana koji uključuje obavezu isplate navedenog novčanog iznosa.

"Imajući u vidu da Zakon o javnim nabavkama uopšte ne tretira isplatu kao segment postupka javne nabavke, izvršni direktor nije mogao crpiti ovlašćenje za isplatu iz tog Zakona, već je bio u obavezi da poštuje odredbu Statuta kojom je propisana prethodna saglasnost Odbora direktora", zaključuju iz Aerodroma Crne Gore. 

 

]]>
28.03.2024T13:13:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537278/umjesto-za-kupovinu-opreme-pola-miliona-otislo-na-pogresan-racun.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/17/942/1666111/thumbs/2927668/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/17/942/1666111/thumbs/2927665/thumb3.jpg
"Upitan je ekonomski razvoj koji nosi samo povećanje zarada" https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537259/upitan-je-ekonomski-razvoj-koji-nosi-samo-povecanje-zarada.html Povećanje životnog standarda, beskompromisna borba protiv kriminala i korupcije, ulaganje u ljudski kapital, sredine, neki su od prioriteta mog političkog djelovanja, kazao je za Dan predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Milatović kaže da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija, upitan.

"Sve ostalo predstavlja politički marketing i ekonomski populizam koji bi kao rezultat mogao imati smanjenje konkurentnosti naše privrede, uz povećanje javnog duga, što nažalost vidimo da se dešava i što zahtijeva dodatnu pozornost", kaže Milatović u intervjuu za “Dan” i naglašava da je pokretanje investicionog ciklusa u infrastrukturu neophodno.

"Realizacija velikih infrastrukturnih projekata mora pratiti najbolje evropske standarde, posebno u dijelu transparentnosti tenderskih procedura i zaštite životne sredine, a kako bi se pored održivog razvoja osigurala i podrška bespovratnih EU fondova, uz jeftine kredite od evropskih finansijskih institucija", kazao je Milatović za Dan.

On je kazao da, što se tiče njegovog političkog djelovanja, jasno je da pripada umjerenim političarima koji afirmaciju ideje građanskog i evropskog centra vide kao ključnu u novoj konstalaciji političkih odnosa u Crnoj Gori. Čvrsto stojim da antifašizam i tekovine narodnooslobodilačke borbe moraju ostati jedan od najvažnijih temelja našeg društva.

Izvjesno dobijanje IBAR-a

"Dobijanje IBAR-a je važna etapa na našem evropskom putu, ali ne i presudna. Veliki je korak napravljen imenovanjima u pravosuđu. Fokus u narednom periodu mora biti na izmjenama zakona u oblasti pravosuđa, na izradi seta medijskih zakona, kao i vidljivim rezultatima u dijelu sveobuhvatne izborne reforme. Sve su ovo važni aspekti neophodni u dijelu unapređenja vladavine prava i zatvaranja poglavlja 23 i 24. Optimista sam. Štaviše, smatram da je dobijanje IBAR-a sasvim izvjesno, između ostalog i zbog pozitivne atmosfere koja postoji u zemljama EU u vezi sa našim budućim članstvom", očekuje Milatović.

]]>
28.03.2024T13:05:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537259/upitan-je-ekonomski-razvoj-koji-nosi-samo-povecanje-zarada.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/12/15/41/150/1645114/thumbs/2927067/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/12/15/41/150/1645114/thumbs/2927064/thumb3.jpg
Drašković: Pola miliona nije nestalo, na blokiranom su računu u Londonu https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537244/draskovic-pola-miliona-nije-nestalo-na-blokiranom-su-racunu-u-londonu.html Novac nije nestao. Prema informacijama iz CKB, cjelokupan iznos nalazi se u National Westminster Bank London, na blokiranom racunu. Biće vraćen nakon postupka koji je u toku, saopštio je bivi izvršn direktor Aerodroma Crne Gore, Vladan Drašković. Njegovo saopštenje prenosimo u cjelosti:

"Novac nije nestao. Prema informacijama iz CKB, cjelokupan iznos nalazi se u National Westminster Bank London, na blokiranom racunu. Biće vraćen nakon postupka koji je u toku.

Važeći Statut je na snazi od 04.09.2021. godine. Dobardžić I Đoković su bili članovi odbora direktora tada kao i danas, pri čemu je za cio period ukupno bilo 12 postupaka javnih nabavki vrijednosti iznad 100 hiljada EUR, od čega je realizovano 8. Za sve postupke pribavljana je jedna saglasnost.

Ovo je prvi put da se traži dodatna saglasnost.

Nema govora o samoinicijativnom odobrenju isplate od 551.000 eura. Saglasnost Odbora direktora za raspolaganje sredstvima preko 100 hiljada eura je pribavljena.

“Aerodromi Crne Gore” AD su u godišnjem planu javnih nabavki za 2022. godinu predvidjeli nabavku 10 putničkih stepenica ukupne vrijednosti 700.000,00 eura (Stavka 69 po PJN za 2022)  godinu.  

Navedeni Plan je usvojen odlukom Odbora direktora ACG br. 001-844 na sjednici održanoj dana 02.02.2022. godine. Povodom navedene nabavke Odbor direktora je na sjednici održanoj dana 28.08.2022. donio Zaključak br. 001-6940 kojim daje saglasnost za sprovođenje postupka javnih nabavki -stavka 69 Plana javnih nabavki za 2022. godinu koja se odnosi na nabavku 4 putničkih stepenica za potrebe Aerodroma Podgorica i 4 putničkih stepenica za potrebe Aerodroma Tivat procijenjene vrijednosti 560.000,00 eura bez PDV-a.

Navedenim Zaključkom Odbor direktora ACG je ovlastio Izvršnog direktora da sprovede postupak javne nabavke putničkih stepenica. Zakonom o javnim nabavkama jasno je definisano što znači sprovođenje javne nabavke, počev od formiranja komisije koja će u cjelosti sprovesti postupak, objavljivanja javnog poziva, sastavljanja tenderske dokumentacije, vrednovanja ponuda, sastavljanja rang liste koja će u konačnom dovesti do donošenja Odluke o izboru, i na kraju do potpisivanja Ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem.

Po osnovu Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača br. 01/4-1887  od 09.03.2023. godine  zaključen je Ugovor o javnoj nabavci putničkih stepenica  između “Aerodromi Crne Gore” AD kao Naručioca i “TBD (OWEN HOLLAND) LTD” kao Dobavljača kojim je predviđena nabavka 8 putničkih stepenica za potrebe Aerodroma Podgorica i Tivat ukupne vrijednosti 551.000 eura.

Samim potpisivanjem ugovora proističe obligacioni odnos između ugovornih strana, kao i obaveza našeg Društva da nakon isporuke robe, odnosno potpisivanja zapisnika o kvalitativnom i kvantitativnom prijemu robe, te prijemu fakture izvrši virmansko plaćanje u roku od 30 kalendarskih dana od dana prijema iste.

Član 22 stav stav 3 Statuta Aerodromi Crne Gore AD predviđa da sredstvima Društva preko 100.000 eura Izvršni direktor raspolaže uz saglasnost Odbora direktora.

Prethodno navedenim Zaključkom Odbora direktora Izvršni direktor je ovlašćen da sprovede postupak, te je ovlašćen i za samu realizaciju postupka gdje se kao posljednja faza uzima isplata predmetne fakture.

Navedeno postupanje kako Izvršnog direktora, tako i Odbora direktora je u potpunosti u skladu sa Statutom ACG, Zakonom o privrednim društvima, kao i sa Zakonom o javnim nabavkama".

]]>
28.03.2024T12:14:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537244/draskovic-pola-miliona-nije-nestalo-na-blokiranom-su-racunu-u-londonu.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/12/7/839/1665912/thumbs/2926884/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/12/7/839/1665912/thumbs/2926881/thumb3.jpg
"Sistem zakasnio, nadali smo se da će se neko okrenuti" https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537134/sistem-zakasnio-nadali-smo-se-da-ce-se-neko-okrenuti.html Predstavnica radnika nekadašnjeg cetinjskog preduzeća "Košuta" Dijana Vujović kazala je da se nadaju da će neko imati sluha da im poslije 28 godina isplati devet zarada. Za jutarnji program Televizije Crne Gore (TVCG) istakla je da oni protestuju sve vrijeme, te da zbog određenih obećanja protesti nijesu bili aktivni kao danas.

"Bili smo mirni, nismo se čujali, ali bila su tu neka obećanja, pa smo čekali, zato ti protesti nijesu bili aktivni kao što su danas. Više od 20 godina smo mi u štrajku. Kada je bila prva vlast DPS-a koja nas i ostavila ovako kao što se nalazimo danas, nažalost, mi smo tražili naša prava koja su nas sljedovala po zakonu", kazala je ona.

Ističe da je na dan stečaja zarade potraživalo 1.200 radnika, dok je taj broj danas 700.

Vujović je podsjetila da je stečaj u "Košutu" uveden 1996. godine, a da je završen 2001.

Radnicima se za devet plata, kako je rekla, duguje dva miliona i 800 hiljada eura.

"Javljali smo se i za vrijeme vlasti DPS-a i vlasti kad je bio Krivokapić i Abazović. Pokušavali smo na sve načine. Nema institucije u koju mi nismo ušli. Sve je to bilo lijepo, ali kad izađemo, od toga nema ništa", ističe sagovornica TVCG.

Poručuje da je sistem zakasnio.

"Mi smo to zaradili i treba neko da nas isplati. U svemu tome je sistem zakasnio. Sistem koji je prije bio u državi i sad normalno, jer to se sve prebacalo s jedne na druge vlasti. Ipak smo se nadali da će neko okrenuti... Mi nijesmo dobili ni otpremnine, ni socijalni program, ni dionice, ni za stambeni fond", kaže Vujović.

]]>
28.03.2024T09:03:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537134/sistem-zakasnio-nadali-smo-se-da-ce-se-neko-okrenuti.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/9/47/171/1665597/thumbs/2925627/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/9/47/171/1665597/thumbs/2925624/thumb3.jpg
Nakon rasta minimalca penzioneri pohrlili da se zaduže https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/536780/nakon-rasta-minimalca-penzioneri-pohrlili-da-se-zaduze.html Loš standard penzionera u Crnoj Gori u jednoj mjeri je poboljšan početkom ove godine kada je minimalna penzija povećana na 450 eura. To povećanje mnogi su iskoristili da podignu kredit ili se dodatno zaduže. "Zbog loših primanja u prethodnom periodu imao sam velike dugove i kredit je bio jedini način da pokrijem dugove", kazao je za Portal RTCG jedan od članova Saveza penzionera Crne Gore. 

Iz tog najstarijeg i najbrojnijeg udruženja kazali su nam da je prema njihovim nezvaničnim informacijama porastao broj penzionera zainteresovanih za kredite.

"Poznato nam je da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju koji se mogu odnositi na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, zimnice koji je obezbijeđen kroz socijalni program na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera na rate i slično", kazao je Branko Vešović, predsjednik Saveza penzionera.

Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) saopštili su da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju.

"Obustave se mogu odnositi kako na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, plaćanje zimnice obezbijeđene kroz socijalni program - na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera - na rate, i slično", kazao je direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić.

Podatak koliko penzionera je kreditno zaduženo nemaju ni Fond ni bankarski sektor. Iz Fonda PIO napominju da po zakonu nijesu dužni da vode statistiku o zaduženjima korisnika prava. U Centralnoj banci i u Udruženju banaka su nam takođe kazali da ne raspolažu takvim podacima.

"Kreditni registar ne raspolaže podacima koji se odnose na odobravanje kredita penzionerima, jer oni nijesu izvještajna kategorija u podacima koji se dostavljaju", kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.

Kako su penzioneri nakon povećanja minimalne penzije pohrlili da se zaduže u Fondu su zbog gužvi posebno organizovali rad kako bi izašli u susret svim zainteresivanima.

"Kako je nakon povećanja iznosa najniže penzije na 450 eura došlo do značajnog povećanja zahtjeva penzionera za ovjeru zabrane na penziju, Fond je organizovao rad na način da izađe u susret svim zahtjevima stranaka", kazali su iz Fonda PIO.

Prema podacima Fonda PIO minimalnu penziju prima skoro 72 hiljade penzionera.

"Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na penziju za februar 2024. godine, isplaćenu u martu tekuće godine, najnižu penziju u iznosu od 450 eura isplaćujemo za 44.078 korisnika ovog prava po rješenju i 27.739 penzionera koji taj iznos primaju kroz razliku penzije, što ukupno čini 71.817 penzionera u Crnoj Gori", kazao je Aligrudić.

Rast zaduženja nakon rasta primanja nije iznenađenje za bankare već svim zainteresovanima nude sve bolje uslove zaduženja.

"Povećanje primanja generalno omogućava solidniju osnovu za apliciranje kod kreditnog zaduženja. Predsjednik Udruženja banaka Crne Gore je istakao da su sve banke podržale inicijativu CBCG, želeći da osnaže povjerenje svojih klijenata i potvrde svoju društvenu odgovornost, to znači povoljnije kamatne stope za nove kredite za građane", kazao je Pejaković. 

Najavljuje da će kamatne stope za novoodobrene kredite građanima biti niže od 1 do 2% u odnosu na postojeće.

"Više banaka ne insistira na prenošenje primanja i otvaranje novog računa. Rokovi otplate su vrlo konkuretni ako kažemo da su do 10 godina, a iznosi preko 10.000 eura. Godina starosti se pomjerila pa ima banaka koje daju kredite do 78 godine starosti, što u ranijem periodu nije bilo moguće. Naknada za obradu kredita za online zahtjeve iznosi 0%, a ima banaka gdje ne insistiraju na zdrastvenom kartonu", kazao je Pejaković. 

]]>
28.03.2024T08:08:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/536780/nakon-rasta-minimalca-penzioneri-pohrlili-da-se-zaduze.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/13/11/547/1664551/thumbs/2921761/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/13/11/547/1664551/thumbs/2921758/thumb3.jpg
Održan sastanak o nacrtu Partnerskog okvira za Crnu Goru https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/536996/odrzan-sastanak-o-nacrtu-partnerskog-okvira-za-crnu-goru.html Podrška Svjetske banke Crnoj Gori u njenim naporima da poveća ekonomsku otpornost i inkluzivni rast, i unaprijedi ekološku održivost izuzetno je važna, poručio je šef kancelarije Svjetske banke Kristofer Šeldon tokom sastanka sa državnim sekretarom Ministarstva ekonomskog razvoja Goranom Jovetićem i generalnom direktoricom Ivonom Savićević. Predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja razgovarali su sa Šeldonom i Denisom Mesihovićem, službenikom za operacije Svjetske banke o nacrtu Partnerskog okvira za Crnu Goru za period od 2024-2028. godine, kazali su iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

Takođe, razgovarano je o aktivnostima u okviru Projekta olakšica u trgovini i transportu, s posebnim naglaskom na trgovinske komponente.

Jovetić je, kako navode, izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom s Svjetskom bankom i istakao važnost predloženih inicijativa za dalji razvoj Crne Gore. Savićević je takođe podržala napore Svjetske banke i izrazila spremnost za dalju saradnju u realizaciji planiranih aktivnosti.

"Sastanak je protekao u konstruktivnoj atmosferi, a učesnici su razmijenili korisne informacije i stavove o budućoj saradnji. Na kraju, dogovoreno je da će se nastaviti razgovori o konkretnim koracima za implementaciju predloženih aktivnosti iz Partnerskog okvira. Ovaj susret predstavlja važan korak u jačanju partnerstva između Crne Gore i Svjetske banke, te se očekuje dalja uspješna saradnja u ostvarenju zajedničkih ciljeva", saopšteno je iz tog resora. 

]]>
27.03.2024T19:37:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/536996/odrzan-sastanak-o-nacrtu-partnerskog-okvira-za-crnu-goru.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/19/18/3/1665228/thumbs/2924214/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/19/18/3/1665228/thumbs/2924211/thumb3.jpg