Б.Ч.Ј.

DAMJANOVIĆ

Budžet do 15. novembra u parlamentu, veće zarade javnom sektoru

Ministar finansija Aleksandar Damjanović najavio je da će budžet za narednu godinu do 15. novembra biti dostavljen parlamentu i da će biti povećane zarade u javnom sektoru.

Damjanović je to kazao to kazao u svom izlaganju na prvom sastanku o ekonomiji koji je inicirao poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović.

On očekuje da Skupština usvoji budžet kako bi naredne godine imali stabilne finansije. Detalje budžeta nije iznosio.

Do povećanja zarada u javnom sektoru, kako je kazao, mora doći zbog inflacije.

"To mora da se desi, jer je inflacija učinila svoje, pogađa najranjivije, penzionere, zaposlene sa zaradama ispod prosječne i moraju se razumjeti opravdani zahtjevi zaposlenih i da se u mjeri mogućeg izađe u susret a da se ne dođe u zonu da se ugroze finasije", kazao je Damjanović.

On je kazao da se priprema set zakona koji će imati za cilj da učvrste poreski okvir za narednu godinu.

Damjanović je istakao da je Crnoj Gori potrebna nova ekonomska paradigma.

"Ona je sada neophodna kao nikad i jesmo na prekretnici koju determinišu i faktori spolja. Mi ne doprinosimo našim načinom rada već usložnjavamo probleme i dolazi se do neizvjesnog horizonta 2023. godine koji će biti proizvod dešavanja na koja se nije moglo uticati ali i svih promašaja u kreiranju ekonomske politike ranije godine i decenija", kazao je Damjanović.

On je poručio da će budžet do 15. novembra biti dostavljen parlamentu.

"Ja sam uvjeren da ćemo smirivanjem političkih tenzija doći do održivog horizionta 2023. ma kakva ona bila. Predviđanja su loša. Postoji mogućnost recesije na tržištima od SAD-a do Evrope a to reflektuje na Crnu Goru kao zavisnu ekonomiju", kazao je Damjanović.

Radulović: Biti je ili ne biti za Crnu Goru

Vrijeme je biti ili ne biti za Crnu Goru, kazao je poslanik Pokreta za promjene (PzP) koji je inicirao 4 tematska razgovora o ekonomiji.

"Bili mi nekada članica EU ili ne mislim da će napredak Crne Gore prije svega zavisiti od nas", kazao je Radulović.

On je kazao da su svoje odsustvo na sjednici opravdali Igor Lukšić, Vasilije Kostić, Marija Mirjačić, Zoran Leković i Radoje Žugić.

Radulović je dodao da na sjednici nijesu došli oni koji su nas na određeni način doveli u ovakvo stanje i tu naveo Milojka Spajića bivšeg ministra finansija, Jakova Milatovića ministra ekonomije, Dragana Vukčevića predsjednika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Vladimira Božovića rektora UCG, Goranu Đurović profesoricu Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i Veselina Vukotića rektora Univerziteta "Donja Gorica".

On je obraćajući se pristnima ocijenio da se Crna Gora nalazi u stanju svojevrsne anarhije i haosa.

"Sa okoštalim anahronim, autokratskim i partitokratskim koruptivnim sistemom i nedovoljno reformisanom vlašću, prethodnom i sadašnjom. U stanju smo integracione paralize sa malom otvorenom devastiranom i nekonkurentnom ekonomijom", kazao je Radulović.

Za izlazak iz trenutne situacije u oblasti ekonomije, Radulović je kazao da najprije treba usvojiti platformu srednjoročnog rasta i razvoja uz najširi društveni konsenzus, usvojiti novu ekonomsku i socijalnu politiku, osnovati institut za razvoj Crne Gore, usvojiti kvalitetan prostorni plan Crne Gore, strateška sektorska dokumenta..

U finsijskom sektru osnovatu razbvojnu banku, fond za razvoj, garantni fond, podstaći ulogu komercijalnih banaka.

On je kazao da minimalna zarada treba da bude 450 eura a prosječna neto zarada 750 eura.

"Kontinuirano usaglašavanje prosječne penzije i prosječne zarade u odnosu od 70%, puna socijalna podrška koja zadovoljava osnovne životne potrebe, smanjiti javnu potrošnju, redefinisanje poreske politike u cilju povećanja obuhvata...",

Poručio je i da treba reformirati javnu administraciju.

"Moramo 50% dolje", kazao je Radulović.

Popović: Crna Gora nije izgradila mehanizme da obuzda tržište

Poslanica Demokratske Crne Gore, Zdenka Popović, kazala je da Crna Gora nije izgradila mehanizme da obuzda tržište.

„Nijesmo ojačali institucije, čak smo radili sve da ih urušimo“, poručila je Popović.

Ona je podsjetila da je u svim državama poltika uvijek išla za petama ekonomiji.

„Jedino je u Crnoj Gori politika progutala ekonomiju i diktira tempo. Politika ne zna da pravi strategije i to je naš problem“, dodala je Popović i naglasila da bez realnog sektora nemamo kud naprijed.

Đurović: Inflacija direktno pogađa životni standard

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Dejan Đurović kazao je da su u Crnoj Gori goruće teme rastuće inflacija, kamate, državni dug i loša struktura stranih direktnih investicija (SDI).

„Inflacija je ozbiljan problem koj direktno pogađa životni standard građana čime se moramo ozbiljno baviti. Osjećamo posljedice pogubne politike Demokratske partije socijalista (DPS), pri čemu se globalna inflacija prelila u našu eknomiju jer nemamo domaću proizvodnju koja bi mogla da supstituiše te proizvode“, rekao je Đurović.

On je pozvao Vladu da ubrza pregovore sa trgovinskim lancem Lidl kako bi se pospješila konkurencija na domaćem tržištu.

„Takođe, moramo biti iskreni prema građanima. Država je u teškoj situaciji. DPS je ostavio opustošenu ekonomiju, kartelsko tržište, korumpiranu CBCG i uvoznički lobi“, dodao je Đurović.

Zarubica: Od početka godine zabilježen pad kupove moći 

Generalni sekretar Saveza sindikata (SSCG) Duško Zarubica kazao je od početka ove godine zabilježen pad kupove moći građana zbog stalnog rasta inflacije.

On je podsjetio da su potrošačke cijene u septembru, prema podacima Monstata, porasle 16 odsto na godišnjem nivou.

„To je šesti uzastopni mjesec da je regostrovanja galopirajuća inflacija“, rekao je Zarubica, podsjetivši i na vrijednost minimalne potrošačke korpe.

On smatra da Crna Gora ima ptoencijal da bude izvoznik hrane i energije i da u cilju toga treba graditi nove energetske objekte i ulagati u sektor poljoprivrede.

Mihajlović: Uvesti sistem odgovornosti na svim nivoima

Predstavnica Unije slobodnih sindikata (USSCG) Ivana Mihajlović kazala je da ta sindikalna organizacija godinama unazad insistira na novom društvenom ugovoru gdje ćemo svi zajedno da se založimo za pravedan oporavak.

„USSCG insistira na uvođenju sistema odgovornosti na svim nivoima. Svjedoci smo da na desetine miliona eura odlazi na pogrešne odluke državnih organa i sudske odluke jer zakoni nijesu dobro primjenjivani ali niko ne snosi odgovornost za to“, rekla je Mihajlović.

Ona je navela da su sve one mjere koje godinama unazad USSCG predlaže usmjeren ka onima koji imaju više i koji su sve ove godine tranzicije bili pošteđeni i usmjerene na one koji imaju manje.

„Potrebno je da Crna Gora više pažnje posveti razvoju poljoprivrede i izvozu. Apelujem da ozbiljno počne da se rješava problem sive ekonomije, a višestruke koristi su od toga i za radnike koji rade u tom domenu i za društveno-odgovorne poslodavce“, rekla je Mihajlović.

Jocović: Vjerovati institucijama, jedino nas ove mogu izvući iz krize

Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) Mijat Jocović smatra da se više mora vjerovati institucijama, jer nas jedino one, a ne pojedinci, mogu izvući iz krize u kojoj se trenutno nalazimo.

„Kreatori politka treba više da konsultuju institucije prije kreiranja politika. To je u prethodnom periodu izostalo, posebno prilikom koncipiranja programa Evropa sad. Izostalo je i u prethodnoh 30 godina“, rekao je Jocović.

Drecun: Potrebna nova strategija razvoja Crne Gore

Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da je državi potrebna nova strategija razvoja Crne Gore, koja mora da se odnosi na zatvaranje bilansa hrane i energije.

„Prioritet su poljoprivreda i energija, a da to prati infrastruktura. Na to može da se nasloni turizam. Ako to koncipiramo sa četiri prioriteta doćiće do razvoja malih usluga“, naveo je Drecun.

On smatra da su Crnoj Gori potrebne banke, sa mogućnošću da budemo centar za privlačenje investicija.

„Spoljnotrgovinski deficit raste i to je rak rana crnogorskog društva, a mene brine i Centralna banka (CBCG) kao institucija jer imamo guvernera koji nije guverner odnosno kome je prestao mandat“, rekao je Drecun.

On je naveo da se guverner hvali svojim rezultatima, a u praksi to izgleda da sektorska struktura depozita nerezidentata raste, a padaju depoziti rezidenata.

„Solventnost banaka u septembru iznosi 10,05, što je jedva iznad propisa. Učešće kredita u privredi pada, što znači da banke nijesu u funkciji privrede“, dodao je Drecun.

On je dodao da je najveća greška što nemamo svoju banku.

Mitrović: Ušli smo u zonu fenomenologije

Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Predrag Mitrović kazao je da je obaveza svih aktera da vide kako mogu da naprave elementarni društveni konsenzus kako bi društvo moglo da funkcioniše.

„Ministar finansija je rekao da će vjerovatno povećavati plate, a da bi se to ostvarilo postoje dvije ili tri postavke od čega je jedna ekonomska aktivnost što podrazumijeva otvaranje novih preduzća. To nemamo, već imamo preko 50 hiljada nezaposlenih, a mi poslodavci ne možemo da nađemo radnike. Ušli smo u zonu fenomenologije“, rekao je Mitrović.

On je naveo da je druga stvar eliminisanje sive ekonomije o čemu je postalo neozbiljno pričati.

„Imate preko milijardu eura nenaplaćeno od preduzeća. Kako je to moguće ljudi? Zašto inspekcije ne rade sovj posao“, pitao je Mitrović i dodao da je to vrlo jednostavno uraditi za šta treba samo volja.
On je dodao da je treća stvar upravljanje resursima.

„Mi smo bogata država pametnih pojedinaca, mi jedino nemamo institucije a to opet ljudi rade“, dodao je Mitrović.