[ R.B. ]

"EVROPA SAD"

"Rebalans nerealan, Crna Gora uštedjela 150 miliona od hedžinga"

Rebalans budžeta, koji je Skupština usvojila krajem septembra, nije realno planiran, odnosno nije u skladu sa ekonomskim kretanjima za prvih osam mjeseci ove godine, poručio je na današnjoj konferenciji za novinare član predsjedništva Pokreta Evropa sad! Branko Krvavac. Podsjećaju da Crna Gora drugu godinu zaredom bilježi najveću stopu ekonomskog rasta i da je ovogodišnja prognoza MMF-a 7,2 %.

"Prihodi za četvrti kvartal 2022. prema rebalansu moraju biti manji za oko 95 miliona u odnosu na 4. kvartal 2021. što je nemoguće", poručuje Krvavac.

Predsjednik Pokreta Milojko Spajić poručuje da je to nemoguće čak i da nema tolikog ekonomskog rasta.

"Čak i da nemate toliki ekonomski rast, koji mi već imamo samo od inflacije, prihodi bi bili veći tako da je ovo teoretski nemoguće da se izvrši", poručio je Spajić.

Kao primjer navode naplatu PDV-a.

"Iznos naplate PDV-a za oktobar, novembar i decembar mora da bude na nivou oko 49 miliona eura mjesečno, a prosjek prvih devet mjeseci je 74 miliona eura. A u najgorem mjesecu po naplati PDV-a, u januaru, bilo je preko 50 miliona eura. Što znači da aspolutno nije moguće da naplata PDV-a u tim mjesecima bude 49 miliona eura, ona će sigurno biti preko 70 miliona eura", poručio je Krvavac.

To, kaže, dovoljno pokazuje koliko je realno planiran rebalans budžeta, kada je prihodna strana u pitanju.

Kada je rashodna strana u pitanju, ista je situacija - ne uzimaju se, dodaje, uopšte uštede za osam mjeseci, nego su samo dodati određeni rashodi na pređašnji plan koji je napravljen u decembru.

Spajić poručuje da je Crna Gora u ovom trenutku uštedjela 150 miliona eura samo od hedžinga.

"Tih 150 miliona eura vam je kao jedan godišnji budžet grada Podgorice ili čak i veći, ili je veći od čitavog budžeta Ministarstva odbrane ili MUP-a. U MUP-u oko 5 000 ljudi prima platu sa tim budžetom ", kaže Spajić.

Podsjeća da smo se na kraju 2020. godine zadužili po kamatnoj stopi od 2,87 %, odnosno o prinosu od 2,95%

"Crna Gora bi trenutno mogla da se zaduži sa oko 10, 11 ili 12 % na slobodnom tržištu, to nije opcija za Crnu Goru. Zbog globalne krize, drugi razlog je zbog percepcije nesposobne vlade koja nema političku podršku, investitori su zbunjeni", poručuje on.

Privremeno finansiranje je, objašnjava, bio prvi korak ka prvom programskom budžetu u Crnoj Gori.

"Devet godina su prethodne vlade pripremale taj programski budžet. Spasili smo 200 miliona eura građana, koje su pomogle da deficit na kraju godine bude najmanji u Evropi. Mi nismo htjeli da idemo sa budžetom koji nam je ostavio DPS jer je bio jako loš, i uništio bi javne finansije još više", kazao je Spajić.

Odbacuju ocjene DRI-a i poručuju da je to jedna politička igra.

"Politički atak DPS vojnika iz DRI-a koji su poznati po raznim aferama i koji pokušavaju da spasu DPS na svaki način, ali i da spasu neke druge na svaki način", kaže Spajić.

Predstavili su i plan infrastrukture do 2030. godine, prema kojem se nastavlja auto-put od Kolašina, ide na Andrijevici, Beranama i do Boljara.

"Takođe imamo put od Čapljine do Tuzi, 183 km, Jadransko-Jonski, koji će nas spojiti sa zapadnom Evropom, za definitivno manje godina od onog koliko se gradio auto-put od Smokovca do Mateševa. To je auto-put koji će da otvori Crnu Goru kao turističku destinaciju kojoj će se prilaziti drumskim saobraćajem, pomoći će pri diversifikaciji ekonomije, jer će preradni i proizvodni kapaciteti krenuti da se sele u Crnu Goru kada imamo direktnu poveznicu sa bazar ekonomijom Centralne Evrope. Jer je Centralna Evropa ta koja puno uvozi i izvozi - tu mislimo na Južnu Njemačku, na Austriju, Švajcarsku, sjevernu Italiju, južnu Francusku", poručio je Spajić.

Treći veliki projekat je povezivanje Sarajeva sa Pljevljima, Bijelim Poljem i dalje do Beograda, a četvrti brza cesta od Ulcinja do Herceg Novog. Takođe, od Podgorice do Nikšića pa prema Šavniku ići će brza cesta, od Šavnika do Žabljaka tri trake, od Nikšića do Cetinja završiće put preko Čeva.

Najavili su i pomoć poljoprivredncima: dvije grupe zakona - za male proizvođače - zadruga koja će da otkupljuje sve što mali proizvođači proizvedu. Drugo je, za srednje i velike proizvođače takozvana kooperativa.

Osim toga, najavili su više programa za nezaposlene i one koji žele da rade nešto drugo.

Spajić je, odgovarajući na pitanja novinara, kazao da kod Montenegro airlines-a nisu htjeli da krše zakon i isplate državnu pomoć, te da je jedini način da se očuva avio povezanost u kovid godini u kojoj aviokompanije nisu htjele da obnavljaju avio-linije prema Crnoj Gori, bilo osnivanje nove kompanije. Navodi da su se za to konusltovali sa Briselom, koji je rekao da država može jednom da da pomoć - i to za osnivački kapital.