[ Biljana Radosavović, Radio CG ]

ANALIZA STRUČNJAKA

Pad cijena na berzi, ali ne i u prodavnicama

Na berzama već tri mjeseca padaju cijene žitarica, kukuruza, biljnog ulja, šećera. Te povoljnost treba iskoristiti za formiranje robnih rezervi, kako bi obezbijedili stabilno snabdijevanje i ne bi zavisili od eventualnih zabrana izvoza kojem pribjegavaju pojedine zemlje pod pritiskom krize. To su za Radio CG ocijenili Lidija Rmuš iz Privredne komore i analitičar Mirza Mulešković.

Konstatuju da se u ovom trenutku i pored pada na berzama neće smanjiti cijene osnovnih životnih namirnica u trgovinama, jer su zalihe obezbjeđene za minimum dva mjeseca po cijenama koje su u trenutku uvoza bile na maksimumu.

Na berzama sedmicama unazad padaju cijene. Svjetska organizacija za hranu bilježi blagi pad prethodnog mjeseca, pa su cijene prehrambenih proizvoda prosječno deset odsto niže nego u martu ove godine, ali 23 procenta više nego u uporednom periodu 2021.

Konkretno, pale su cijene žitarica, biljnog ulja, šećera, a skočile mesa i mlijeka. Podatke o kretanjima za Radio Crne Gore saopštila je sekretarka Odbora za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Privrednoj komori Lidija Rmuš.

„Cijene pšenice na berzi smanjene su za 5,7 odsto u junu ove u odnosu na maj, ali su porasle u odnosu na jun lani skoro 50 procenata. Cijene ulja smanjene su 7,6, a šećera za tri i po procenta. Međutim, bilježi se rast cijena mesa za nepuna dva procenta. Najviše je poskupjela piletina koja se najviše traži, a tržištu nedostaje zbog ptičijeg gripa. Preko četiri odsto poskupjeli su mliječni proizvodi, odnosno ako se posmatra jun prošle godine 25 procenata“, navela je Rmuš.

Pad cijena prehrambenih prizvoda povoljan je trenutak za nabaku tih roba, pa je i pravo vrijeme da se kod nas ubrzaju procedure formiranja rezervi.

„Mi robne rezerve moramo što prije da formiramo. Ne smijemo gubiti ni jedan trenutak, kada imamo globalnu neizvjesnost na tržištu kako bi imali sigurnost snabdijevanja. Ne moramo da zavisimo od toga da li će neka država zabraniti izvoz ili ne, da li će biti proizvoda ili ne. Dakle, ono što se pokazalo kao nepohodno prethodnih mjeseci jeste formiranje robnih robnih rezervi. Obzirom na sadašnje povoljnosti kada su u pitanju cijene na berzama treba se što prije pripremiti institucionalno, te izdvojiti sredstva za robne rezerve“, konstatovala je Rmuš.

I ekonomski analitičar Mirza Mulešković u komentaru za Radio Crne Gore kaže da sadašnja kretanja na tržištu treba iskoristiti za nabavku dodatnih količina proizvoda, kako bi imali stabilnost uoči jeseni koja će prema sadašnjim procjena biti neizvjesna.

„Negdje ova kretanja mogu biti dobra stvar za državu koja planira da ukoliko nađe model sa trgovinskim lancima, da u ovom trenutku kada je došlo do pada cijene ovih namirnica obezbijedi robne rezerve koje ćemo koristiti u narednom periodu“, konstatovao je Mulešković.

I Rmuš i Mulešković su konstatovali da sada nije realno očekivati pad cijena prehrambenih proizvoda u maloprodaji, jer su se trgovine, kako kažu, snabdjele u ranijem periodu kada su cijene na berzama bile visoke.

„I dok se ne potroše količine koje su nabavljene ne očekujem da će doći do pojeftinjenja, ali ako se nastavi ovakav trend pada cijena na svjetskim berzama očekujem korekcije i kod nas“, ocijenio je Mulešković.

„Za očekivati je da će se tromjesečna pozitivna kretanja na tržištu odraziti na smanjenje cijena i kod nas. Naravno, ako i dalje na berzama bude bilježen pad cijena prehrambenih proizvoda, jer je riječ o berzanskim robama koje mi uvozimo, a ne proizvodimo“, kazala je Rmuš.

Za sada pod globalnim uticajem u Crnoj Gori samo su smanjene cijene goriva i to 11 centi za litar svih vrsta.