Милица Капа, ТВЦГ

POLICIJA SAOPŠTILA

Na informativni razgovor pozvano sedam radnika "Cijevne komerc" i "Bemaxa"

Policija i inspekcija konstanto snimaju korito Morače, a kažu i da su pojedine kompanije uklonile postrojenja za eksploataciju šljunka. Iako je koritu Morače pričinjena višemilionska šteta, ekološki aktivisti ukazuju na niske kazne za kompanije.

Nakon što je Vlada objavila spisak firmi i pojedinaca koji su, kako navode, nelegalno ekspolatisali šljunak iz riječnih korita, uslijedila je zajednička akcija policijskih timova i urbanističko - građevinske inspekcije.

"Mislim da je Cijevna komerc dobrovoljno nakon naše intervencije uklonila postrojenja, a sledeći će biti Montenegro petrol. Biće snimanje dan noć svih postrojenja, sve je umreženo u sistemu policije koja je u stalnom kontaktu s inspekcijom. Ne bih očekivao da će se neko usuditi da proba upaliti postrojenje", kazao je koordinator urbanističko-građevinske inspekcije Novak Lakušić.

No, kako kažu iz policije, njihovi timovi su i juče bili na terenu. Obilaskom svih postrojenja, na informativni razgovor u Odjeljenje bezbjednosti privedeno je sedam osoba. Iz firme „Cijevna komerc“ tri, a iz "Bemaxa" četiri lica.

"Iz obje firme zatečeni su radnici, to jest, putnička motorno vozila koja su prevozila šljunak konkretno Cijevna komerc imala je utovar od 18 kubika šljunka, dok je kod Bemaksa bila tri kamiona sa 20 kubika šljunka, nelegalna eksploatacija šljunka nije primarna djelatnost Uprave policije već spada u nadležnost inspekcijskih službi", kazao je glavni policijski savjetnik Marko Vukićević.

Nakon prikupljanja obavještenja od radnika Cijevna komerc, tužilac se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela. No, pravdi se nada ekološki aktivista Vuk Vujisić, koji godinama ukazuje na nelegalnu eksploataciju šljunka.

"Ukoliko ne bude Osnovno državno tužilaštvo radilo kako treba nadam se da će SDT preispitati rad ODT-a, i da ćemo ovome stati na kraj", kazao je Vujisić.

Iako je koritu rijeke Morače pričinjena višemilionska šteta, kada je u pitanju zaprijećena zatvorska kazna, prema riječima struke, obično se radi o krivičnim djelima blaže prirode.

"Ako se radi o izvršiocima za koje se utvrdi da su krivi, ako su prvi put pred sudom oni neće biti drastično kažnjeni. U konkretnom slučaju ako ste više puta osuđivani eventualno biste tada mogli da dobijete neku kaznu 6,7 ili 8 mjeseci", istakao je advokat Damir Lakić.

Takve kazne, ali i trenutni napori nadležnih, za aktivistkinju Azru Vuković, nijesu najbolje rješenje.

"Moramo kreirati sistem u kom možemo normalno i održivo funcionisati, kazne ako se primjenjuju na pravi način one daju efekta, ali mi smo imali situacije u prethodnom periodu da kazne nisu primjenjivane na pravi način", kazala je Azra Vuković iz NVO Grin Houm. 

Podsjetimo, iz Vlade su najavili i mogućnost angažovanja vojske u zaštiti riječnih korita.