Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Ekologija

Данијел Гарић/ТВЦГ

24. 10. 2022. 11:21   >>  11:26

GLOBALNI DOGOVOR MRTVO SLOVO NA PAPIRU

U 2022. globalno uništene šume veličine Hrvatske

Prošlogodišnja Glazgovska deklaracija sa COP-a 26 bila velika šansa, ali je ta šansa propuštena. Uništavanje globalnih šuma usporilo se 2021. godine, ali će globalni klimatski cilj okončanja krčenja šuma do 2030. godine i dalje biti nedostižan ukoliko se ne sprovede neka hitna globalna akcija, procjenjuju stručnjaci.

Područje uništeno 2021. palo je za 6,3 odsto nakon akcija zaštite i sadnje novih stabala, posebno u Indoneziji. Ali skoro sedam miliona hektara je izgubljeno, a uništavanje tropskih prašuma najbogatijih biodiverzitetom smanjeno je za samo tri odsto. Emisije CO2 koje su rezultat izgubljenih stabala bile su ekvivalentne emisijama cijele Evropske unije plus Japana.

Stručnjaci podvlače da globalno zagrijavanje ne može biti ograničeno na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa bez okončanja krčenja šuma. Na klimatskom samitu Ujedinjenih nacija COP 26 u Glazgovu prošle godine, 145 zemalja se obavezalo da će okončati sječu šuma do kraja decenije. Rušenje i degradacija šuma uzrokuje oko 10 odsto globalnih emisija ugljen-dioksida.

Na osnovu trenutnih trendova, deklaracija čelnika iz Glazgova je samo mrtvo slovo na papiru, a “šuplje” je i obećanje koje su zemlje dale 2014. da će okončati krčenje šuma do 2020. godine. Nejasni su napori vlada i netransparentne mjere koje su preduzimale za okončanje krčenja šuma, dok je prosječno obezbjeđivano samo jedan odsto potrebnih sredstava, uz hronični nedostatak političke volje.

Erin Matson iz organizacije “Climate Focus”, grupe za politiku i jedne od koalicija organizacija koje su sprovele procjenu, rekla je da je “Glazgovska deklaracija bila velika šansa, ali je ta šansa propuštena”.

“Prvi put da je neki zajednički cilj prihvaćen na nivou lidera od strane tolikog broja zemalja, pokrivajući 90 odsto globalnih šuma. Ali nismo na pravom putu. Došlo je do skromnog poboljšanja, ali čak i ovo može biti samo privremeno. Mnoge zemlje dovode postepeno i potpuno ukidanju mjere zaštite. Indonezija nije obnovila svoj moratorijum na palmino ulje nakon što je istekao u septembru 2021. godine, a nedavno usvojeni zakon o otvaranju radnih mjesta u ovom sektoru predstavlja ozbiljnu prijetnju prirodnim šumama”, naglašava Matson.

Najveća površina uništenih šuma 2021. godine bila je u Brazilu, gdje je krčenje šuma poraslo od kad je na vlast došao predsjednik Bolsonaro.

„Ne postoji put do ispunjenja cilja od 1,5 stepeni ili smanjenja gubitka biodiverziteta bez zaustavljanja krčenja šuma. Vrijeme je za hrabro vođstvo i odvažna rješenja”, rekla je Fran Prajs iz Svjetskog fonda za divlje životinje.

Četiri od prvih pet zemalja sa najvećim površinama krčenja šuma- Brazil, Bolivija, Demokratska Republika Kongo i Paragvaj povećale su uništavanje šuma u 2021. godini.

Ipak, naučnici se nadaju da je izuzetan napredak u nekim zemljama pokazao da je cilj do 2030. još uvijek moguć, a kao nabolji primjeri se navodi Indonezija, ali i Malezija, koja je smanjila uništavanje šuma za oko 25 odsto u 2021. godini. Kao rezultat toga, tropska Azija je jedini region na putu za nulto krčenje šuma do 2030. godine.

Dobri su primjeri i Obala Slonovače i Gana, gdje je krčenje šuma smanjeno za skoro 50 procenata. Trećina šuma je spašena u Gabonu, a tropska Latinska Amerika, Meksiko, Venecuela, Kolumbija i Gvatemala takođe su prijavile smanjenje krčenja šuma u 2021. godini.

Naučnici tvrde da je poznat model zaštite, te da samo fali politička volja.

„Znamo koje intervencije funkcionišu. Mjere uključuju vladine zabrane u kombinaciji sa efikasnim sprovođenjem, saradnju sa kompanijama za proizvodnju govedine, soje, drveta i druge robe čiji su proizvodi najviše povezani sa krčenjem šuma, a tu su mjere međunarodne trgovine i jačanje prava na zemljište starosjedelaca i drugog lokalnog stanovništva", rekla je Frensis Simor iz VRI.

Zemlje potpisnice deklaracije iz Glazgova obavezale su se da će četvorostruko povećati godišnja sredstva za borbu protiv krčenja šuma, ali još uvijek nisu bile dostupne informacije o tome kako će ta obećanja biti ispunjena. Samo četvrtina najvećih globalnih kompanija u sektoru poljoprivrede objavila je snažnu politiku za eliminisanje krčenja šuma iz svojih lanaca snabdijevanja, a samo 20 odsto njih je blizu ispunjavanja svojih obaveza.

Nova procjena Deklaracije iz Glazgova o šumama koristila je podatke o trajnom gubitku drveća širom svijeta da bi stvorila osnovnu sliku o trendovima od 2018. do 2020. godine.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније