[ Danijel Garić, TVCG ]

UGROŽENA POZICIJA PREDSJEDNIKU SB

Bijela kuća osudila Malpasa

Predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas suočava sa neizvjesnom budućnošću na toj poziciji, nakon što se danas Bijela kuća pridružila horu uticajnih ličnosti u osudi njegovog očiglednog poricanja postojanja klimatskih promjena.

Malpas za sada ostaje na funkciji, ali i pod teškim pritiskom, uprkos tome što se izvinio i pokušao da objasni svoje odbijanje prošle sedmice da javno prizna ljudsku ulogu u klimatskoj krizi.

Bajdenova administracija zvanično je preko predsjednikovog sekretara za štampu saopštila da se ne slaže sa komentarima predsjednika Malpasa i da osuđuje njegov komentar, kao i to da očekuje da Svjetska banka bude globalni lider klimatskih ambicija i mobilizacije i znatno više finansira zemlje u razvoju.

Ovako oštre riječi iz Bijele kuće predstavljaju veliki udarac Malpasu, kojeg je Donald Tramp imenovao na tu ulogu 2019. godine, prema dugogodišnjoj praksi po kojoj šefa Svjetske banke bira predsjednik SAD- a. Bajdenov portparol je ostavio otvorenu mogućnost da Malpas može biti smijenjen ako se druge zemlje slože.

Predsjednik Fondacije za otvoreno društvo, bivši administrator Programa UNDP- a i zamjenik generalnog sekretara UN- a Mark Maloh-Braun, rekao je za Observer da mu je “drago što vidi da se Malpas izvinjava zbog svojih izjava, ali bi pravo izvinjenje bila mnogo veća akcija Svjetske banke u borbi protiv klimatskih promjena”

“Banka je previše konzervativna u svom pristupu finansiranju i previše neambiciozna u svom liderstvu u rješavanju ove egzistencijalne krize”, kazao je Braun.

Svjetska banka održava godišnje sastanke za tri sedmice, na kojima Malpas može da očekuje dalju salvu kritika, ako i dalje ostane na funkciji.

Godinama se nagađalo da je Malpas, kao i mnoge Trampove pristalice, odbacio stav nauke u pitanju klimatskih promjena, zbog čega je već izgubio povjerenje mnogih ključnih ličnosti u klimatskoj diplomatiji. Ovo nepovjerenje pojačano je zbog neuspjeha Svjetske banke u posljednjih nekoliko godina da mobiliše milijarde dolara potrebnih da pomogne zemljama u razvoju da smanje emisije gasova staklene bašte i prilagode se uticajima globalnog zagrijavanja.

Otvorena rasprava počela je prošlog utorka, kada se bivši američki potpredsjednik Al Gor javno požalio na događaju u Njujork tajmsu na rubu Generalne skupštine UN- a u Njujorku da je „smiješno imati poricatelja klimatskih promjena na čelu Svjetske banke”. Kasnije tog dana, Malpas se suočio sa novinarom Njujork tajmsa Dejvidom Gelesom, koji ga je pitao da li prihvata nauku o klimi. Malpas je pokušao da odbaci Gelesova pitanja, ali je na kraju odgovorio: „Ja nisam naučnik i to nije pitanje”.

Svakodnevno se čuju sa svih krajeva planete komentari zabrinutosti funkcionisanja i usmjerenja Svjetske banke i njenog igrnorisanja UN-ovih i mnogih drugih poziva i molbi da predvodi u finansiranju programa u sprječavanju klimatskih promjena.

Stotine milijardi dolara ulaganja su potrebne da bi se svijet suočio sa izazovom izbacivanja fosilnih goriva, a većina ekonomista vidi Svjetsku banku kao glavnu instituciju za vođenje takvih investicija.