- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekologija
20. 09. 2022. 11:13 >> 11:11
GLOBALNI POREZ?
Bogati da plate štetu siromašnima
Gubici i šteta koju trpe siromašne zemlje biće jedan od najspornijih detalja u susret Konferenciji o klimatskim promjenama koja se održava u novembru ove godine u Šarm el Šeiku
Siromašne zemlje pozvale su Ujedinjene nacije da razmotre uvođenje tzv. “poreza za klimu, zasnovanog na pravdi“ velikim ekonomijama, najvaćim koproracijama fosilnih goriva i avio industriji.
Najugroženije zemlje svijeta spremaju se da za borbu sa najbogatijim ekonomijama sa potražnjom za hitnim finansijama, koji se odnose na uključivanje novih poreza za nepovratne gubitke koje trpe zbog klimatske krize, pokazuju dokumenti koji su procurjeli.
Ekstremne vremenske prilike već snažno pogađaju mnoge zemlje u razvoju, a predviđanja su da će izazvati dalju katastrofu. Gubici i šteta koju trpe siromašne zemlje koje pate od najekstremnijih klimatskih uticaja klimatskog, biće jedan od najspornijih detalja u susret Konferenciji o klimatskim promjenama koja se održava u novembru ove godine u Šarm el Šeiku.
Kako prenosi Gardian, neke od najugroženijih zemalja svijeta su pripremile dokument za diskusiju ove sedmice na Generalnoj skupštini UN- a. To pokazuje da se siromašne zemlje spremaju da traže globalni porez „vezan za klimu i zasnovan na pravdi“, kao način finansiranja plaćanja za gubitke i štetu koju je pretrpio svijet u razvoju.
Sredstva bi se mogla prikupiti globalnim porezom na CO2, porezom na putovanja avionom i porezom na goriva koja koriste brodovi.
Dokument za diskusiju navodi i metode prikupljanja sredstava iz bogatih zemalja preko svjetskih razvojnih banaka, kao što su Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i privatni sektor.
Malo je vjerovatno da će bogate zemlje pristati na ovakav scanario u vrijeme rastućih troškova fosilnih goriva, rastućih cijena hrane i krize troškova života. Iako su se bogate zemlje prošle godine na klimatskom samitu UN-a COP26 u Glazgovu složile da treba da postoji okvir za gubitak i štetu, ne postoji saglasnost o tome kako bi to moglo da se finansira ili ko treba da doprinese.
Još jedna šansa za razgovor biće Konferencija o klimatskim promjenama COP 27 u Egiptu u novembrau gdje se očekuje da će gubitak i šteta ponovo biti glavna tema razgovora.
Očekuje se da će se štete za siromašne zemlje povecćati kako se svijet dalje zagrijava. U odvojenom podnesku UN-u, Antigva i Barbuda upozorava da bi povećanje temperature mora i vazduha na Karibima moglo da stvori superoluju u roku od nekoliko godina koja bi samo ovoj ostrvskoj državi izazvala štetu od 10 milijardi eura, šest puta više od njihovog godišnjeg BDP-a.
Коментари0
Остави коментар