Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Ekologija

[ Danijel Garić, TVCG ]

27. 02. 2022. 11:41 >> 11:42
2

LISTA 20 ZEMALJA

SAD najveći zagađivač u posljednjih 150 godina

Put kojim je krenula naša plava planeta sve više sliči putu samouništenja. Prirodne kataklizme sve su češća pojava širom svijeta i svi smo svjesni da su ljudi glavni razlog što se ove velike promjene dešavaju. U narednom tekstu ćemo pojedinačno imenovati države koje najviše zagađuju našu planetu i svojim djelovanjem uništavaju budućnost svoj djeci svijeta.

Podsjećamo da ne snose svi podjednako veliku odgovornost za ovakvo stanje životne sredine i ovako drastične klimatske promjene- deset najvećih zagađivača među državama su odgovorne za tri četvrtine ukupne emisije gasova staklene bašte. Samo Kina sama stvara skoro jednu trećinu ukupne emisije štetnih gasova na planeti.

Evo i liste deset najvećih zagađivača:

Prema Ujedinjenim nacijama, svijet je na putu ka katastrofalnom porastu temperature od dva stepena Celzijusa ako brzo ne promijenimo svoje navike. Uprkos ciljevima za smanjenje našeg kolektivnog karbonskog otiska do 2030. godine, mnoge zemlje i dalje zagađuju planetu fosilnim gorivima i krčenjem šuma. U narednom tekstu ćemo vas informisati o najgorim prestupnicima za širi vremenski period, odnosno predstaviti 20 zemalja sa najvećim zagađivanjem, koristeći podatke od 1850. do 2021. sa veb stranice “Carbon Brief” za nauku o klimi.

20. Iran

Na 20. mjestu je Iran, koji je proizveo 21,6 milijardi metričkih tona emisije ugljen-dioksida od 1850. do 2021. godine. Dok je 19,7 milijardi tona došlo od fosilnih goriva, preostalih 1,9 milijardi tona je došlo od promjena u korišćenju zemljišta. Ovo uključuje i krčenje šuma.

19. Italija

Zemlja koja je bila suorganizator Konferencije o klimatskim promjenama COP26 proizvela je 23,4 milijarde tona emisija ugljen-dioksida od 1850. godine. Podaci iz onlajn alata “Energy Policy Tracker” pokazuju da je italijanska vlada uložila najmanje četiri milijarde eura u fosilna goriva od početka pandemije koronavirusa u martu 2020. godine. Međutim, ova cifra je znatno manja od 53 milijarde eura, koliko je Italija “upumpala” u čistu energiju. Ovo uključuje ulaganje od tri milijarde eura u tehnologije vodonika i ulaganje od milijardu eura za razvoj zemljišta i za poljoprivrede i za solarnu energiju.

18. Tajland

Za mnoge zapadnjake Tajland je tropski raj, ali ova zemlja je zapravo jedno od najzagađenijih mjesta na planeti. Prema “Carbon Brief-u”, Tajland je proizveo 24,1 milijardu tona emisije ugljen-dioksida od početka industrijalizacije. Od toga, 7,7 milijardi tona potiče od fosilnih goriva, dok je 16,4 milijarde tona došlo od korišćenja zemljišta. Prethodne procjene nisu uzele u obzir zagađenje usljed korišćenja zemljišta, ali su ažurirani kriterijumi Carbon Brief-a gurnuli Tajland u prvih 20 po prvi put ikada.

17. Poljska

Na 17. mjestu po po zagađenju planete je Poljska, koja je od 1850. proizvela 28,1 milijardu tona emisije ugljen-dioksida. Ima najgori kvalitet vazduha od bilo koje zemlje u Evropi, uglavnom zbog dugogodišnjeg oslanjanja na ugalj. Prema “Energy Policy Tracker-u”, poljska vlada je od početka pandemije uložila najmanje šest milijardi eura u fosilna goriva. Ipak, nedavni podaci ukazuju na to da zemlja počinje da mijenja navike. Usmjereno je oko sedam milijardi eura u čistu energiju, a planirano je i zatvaranje elektrane u Belhatovu do 2036. godine.

16. Južna Afrika

Pošto je proizvela 28,5 milijardi tona ugljen-dioksida od 1850. godine, Južna Afrika je 16. zemlja na svijetu sa najvećim zagađenjem. Nije iznenađujuće da najveći dio toga potiče od fosilnih goriva. Južna Afrika je u velikoj mjeri zavisna od uglja, koji je odgovoran za oko 80 odsto njene emisije CO2, prema “Carbon Brief-u”. “Energy Policy Tracker” izvještava da je južnoafrička vlada potrošila oko 600 miliona eura za podršku industriji fosilnih goriva od početka pandemije, dok, s druge strane, nije izdvojila ni cent za čistu energiju.

15. Meksiko

Meksiko je “doprinio” atmosferi sa 31,8 milijardi tona CO2 od 1850. godine, pri čemu oko dvije trećine potiče od fosilnih goriva, a preostala trećina dolazi od korišćenja zemljišta.

Pretpostavlja se da su emisije gasova staklene bašte u Meksiku porasle za 62 odsto od 1990. do 2019. godine, dijelom zbog električnih generatora u zemlji, visokog nivoa saobraćaja i uzgoja stoke. Ulaganja u fosilna goriva Meksika nadmašila su ulaganja u čistu energiju za preko 800 odsto od marta 2020. godine.

14. Argentina

Kao i Tajland, Argentina je nova na listi 20 najvećih zagađivača. Većina od 32,3 milijarde tona CO2 potiče od korišćenja zemljišta, sa samo 8,6 milijardi tona proizvedenih fosilnim gorivima od 1850. godine. Krčenje šuma je jedna od najvećih ekoloških kriza sa kojima se zemlja suočava. Prema izvještaju Svjetskog fonda za divlje životinje, Argentina je 1914. godine imala 105 miliona hektara šume, a do 2000. godine joj je ostalo samo 28-45 miliona hektara. U oktobru je otkriveno da su argentinski zvaničnici zatražili izmjene nedavnog klimatskog izveštaja UN- a. Istraživačka studija “Grinpisa” pokazala je da je Argentina, jedna od najvećih svjetskih zemalja u proizvodnji govedine, željela da UN ukinu preporuke za ishranu zasnovanu na biljkama.

13. Australija

Australija je proizvela 35 milijardi tona ugljen-dioksida od 1850. godine. Zemlja se našla na udaru kritike uoči COP26 zbog svojih „neadekvatnih“ klimatskih ciljeva. Ministar Skot Morison je najavio da će Australija postići neto nultu emisiju ugljenika do 2050. godine. Ipak, mnogi se pitaju kako će ova zemlja to uspjeti bez zatvaranja svojih rudnika uglja, koje Morison namjerava da zadrži otvorene što je duže moguće. Kao i Argentina, Australija je takođe zatražila izmjene klimatskog izveštaja UN- a.

12. Francuska

Između 1850. i 2021. godine, Francuska je proizvela 38,5 milijardi tona emisija ugljen-dioksida. Kompletna količina CO2 potiče od fosilnih goriva. Iako Francuska podstiče ulaganja u nuklearnu energiju kao obnovljivu alternativu uglju, nafti i gasu, “Energy Policy Tracker” otkriva da je francuska vlada uložila više novca u fosilna goriva nego u čistu energiju od marta 2020. godine.

11. Ukrajina

Ukrajina je 11. zemlja po zagađenju planete i treći najveći evropski zagađivač prema podacima “Carbon Brief-a”. Ukrajina je proizvela 40,6 milijardi tona ugljen-dioksida u posljednjih 170 godina, od čega je 30 milijardi došlo iz fosilnih goriva, a 10,6 od promjene korišćenja zemljišta. Ukrajina ne proizvodi samo CO2. Njene industrije takođe ispuštaju velike količine zagađene vode, nafte, metalnih naslaga i toksičnih hemikalija u Crno more. Procjene sugerišu da je u nekim oblastima ukrajinsko vodosnabdijevanje 10 puta manje bezbjedno nego što se znanično saopštava.

10. Kanada

Od svih zemalja na ovoj listi, Kanada ima najravnomjerniju distribuciju emisija CO2, sa 31,3 milijarde tona od korišćenja zemljišta i 34,2 milijarde tona od fosilnih goriva. Prema studiji objavljenoj u časopisu “The Globe”, ugalj koji se proizvodi za izvoz čini ogromnih 45 odsto kanadskog karbonskog otiska.

9. Japan

U Japanu je 66,7 milijardi tona emisije ugljen-dioksida proizvedeno iz fosilnih goriva od 1850. godine, dok je 1,3 milijarde tona proizvedeno korišćenjem zemljišta. To dovodi do ukupne emisije u zemlji na 68 milijardi tona. Japan je rano usvojio nuklearnu energiju, ali je izgubio povjerenje svijeta nakon katastrofe u Fukušimi 2011. godine, zaustavivši svoje planove da 40 odsto svoje energije proizvede iz nuklearne fuzije. Japan se sada nada da će do 2030. godine obnoviti svoj nuklearni kapacitet, generišući 20 odsto svojih energetskih potreba iz nuklearnih elektrana. U tu svrhu, japanska vlada je uložila enormnih 17 milijardi eura u čistu energiju od početka pandemije koronavirusa.

8. Ujedinjeno Kraljevstvo

Velika Britanija je osma na listi najvećih zagađivača na svijetu, a svih njenih 74,9 milijardi tona emisija ugljen-dioksida potiče od fosilnih goriva. Uprkos tome što je bila domaćin Samita o klimi COP26, Britanija je konstantno upumpavala novac u fosilna goriva od marta 2020. godine. Prema “Energy Policy Tracker-u”, zemlja je uložila 25 milijardi eura u čistu energiju i 40 milijardi eura u fosilna goriva.

7. Indija

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 14 od 15 najzagađenijih gradova na svijetu nalazi se u Indiji.

Zemlja se oslanja na fosilna goriva kao što je ugalj, koji pokriva 70 odsto njenih energetskih potreba. Do 2030. godine ima cilj da proizvede 40 odsto svoje energije iz obnovljivih izvora i nuklearne energije. Indija je jasno poručila svijetu da neće u potpunosti napustiti ugalj u narednih nekoliko decenija i odbacila ciljeve nulte emisije CO2.

6. Njemačka

Na šestom mjestu je Njemačka, zemlja koja najviše zagađuje u Evropi. Od 1850. godine Njemačka je doprinijela sa 88,5 milijardi tona ugljen-dioksida u atmosferi i dom je četiri od pet industrijskih postrojenja koja najviše zagađuju u EU, prema istraživanju Evropske komisije iz 2016. godine. Njemačka vlada je od početka pandemije posvetila gotovo istu količinu novca za fosilna goriva i čistu energiju, otrilike po 25 milijerdi eura za obije.

5. Indonezija

Indonezija je peta zemlja na svijetu sa najvećim zagađenjem, prema “Carbon Brief-u”. Prethodne liste nisu uključivale Indoneziju, ali kada se uzmu u obzir emisije ugljen-dioksida usljed promjene korišćenja zemljišta, zemlja je odgovorna za ogromnih 102,5 milijardi tona CO2 od 1850. godine. Indonezija je dala oko šest milijardi eura kompanijama koje koriste fosilna goriva od početka pandemije, uglavnom da bi spasila svoje lokalne avio-kompanije i fabrike nafte i gasa. Nasuprot tome, dato je samo 200 miliona eura za čistu energiju, iako je indonežanska vlada rekla da ima za cilj smanjenje emisije gasova staklene bašte za 29 odsto sopstvenim naporima i 41 odsto uz međunarodnu pomoć do 2030. godine.

4. Brazil

Poput Indonezije, Brazil je novi među prvih 20 zemalja koje najviše zagađuju. To je zato što je većina od 112,9 milijardi tona CO2 nastala usljed promjene korišćenja zemljišta i krčenja šuma. Iako je veći dio svijeta zabilježio smanjenje emisije ugljen-dioksida tokom pandemije, emisije u Brazilu porasle su za nevjerovatnih 9,5 odsto, prema istraživanju koje je objavio Rojters. Studija je zaključila da "sječa šuma i dalje dominira emisijama Brazila". Katastrofalni šumski požari u zemlji i rastuće emisije godišnje hospitalizuju 47 hiljada ljudi zbog zagađenja vazduha od šumskih požara.

3. Rusija

Od 1850. godine Rusija je u atmosferu poslala 172,5 milijardi tona emisije ugljen-dioksida. Zagađenje vode i vazduha je rasprostranjeno u zemlji, pri čemu do 60 odsto vode za piće ne ispunjava sanitarne standarde. Na osnovu studija, Sovjetski Savez je do 1991. godine proizveo skoro duplo više zagađenja po jedinici bruto nacionalnog proizvoda nego SAD. Predsjednik Putin nije izdvojio novac za čistu energiju od početka pandemije, ali jeste oko pet milijardi eura za fosilna goriva. Zemlja se u velikoj mjeri oslanja na ugalj i gas i jedan je od najvećih svjetskih izvoznika ovih energenata.

2. Kina

Sa kumulativnim emisijama CO2 od 284,4 milijarde tona od 1850. godine, Kina je drugi najveći zagađivač na svijetu. U oktobru 2021. zemlja je objavila svoj nacionalni plan za ograničavanje emisije gasova staklene bašte, ali mnogi vjeruju da su njeni ciljevi premali i prekasni. Prema planu, kineska emisija će dostići vrhunac 2030. i biti smanjena na neto nulu u naredne tri decenije. Članak u Gardijanu tvrdi da je ovaj plan akcije nedovoljan i da ne podržava globalne ciljeve da se globalno zagrijavanje ograniči za 1, 5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa.

1. SAD

Amerika je najviše zagađenja poslala u atmosferu u posljednjih 150 godina. Podaci “Carbon Brief-a” pokazuju da su SAD proizvele nevjerovatnih 509,1 milijardu tona ugljen-dioksida od 1850. godine, skoro 225 milijardi tona više od Kine. SAD su jedina zemlja koja je izdvojila više novca za fosilna goriva od Velike Britanije od marta 2020. godine, čak 70 milijardi eura. Ali sa predsjednikom Bajdenom na čelu, čista energija je ponovo na dnevnom redu. Bajden ima cilj da smanji američku emisiju gasova staklene bašte za 50-52 odsto do 2030. godine, a okvir uključuje oko 500 milijardi dolara podsticaja za jačanje sektora obnovljive energije.

Пратите нас на

Коментари2

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније