Marsel Firstenau  [ DW ]

02. 12. 2025. 07:57

Mladi, ekstremni i skloni nasilju – koji su razlozi?

Njihova meta bio je božićni vašar u Leverkuzenu. Petnaestogodišnjaci i sedamnaestogodišnjaci, koji su se identifikovali s terorističkom organizacijom „Islamska država“ (IS), planirali su da kamionom ubiju što je više moguće ljudi. Dva dana prije planiranog napada, tinejdžeri su uhapšeni nakon što je policija saznala za njihove onlajn-razgovore. Maloljetnici porijeklom iz Avganistana i autonomne ruske republike Čečenije, osuđeni su 2024. na četiri godine zatvora.

Slučajevi poput ovog sve više zabrinjavaju njemačke organe bezbjednosti. Savezni ured kriminalističke policije (BKA) godinama bilježi rast nasilnog kriminala. Broj osumnjičenih maloletnih počinilaca (do 17 godina) povećao se za gotovo trećinu od 2019. godine, a broj osumnjičene djece (do 13 godina) porastao je u Njemačkoj za dvije trećine.

U najnovijoj statistici policijskog kriminala, BKA uočava moguće razloge za taj trend: „Postoje naznake da se psihološki stres među decom i adolescentima već nekoliko godina povećava. Iako psihološki stres nije direktan uzrok kriminalnog ponašanja, on u kombinaciji s drugim nepovoljnim činiocima može da poveća vjerovatnoću da budu počinjeni (nasilni) zločini.“

Rizični faktori – rat, klimatske promjene, pandemija korone

Smatra se da su glavni rizici nasilje u sopstvenoj porodici, nedostatak roditeljske ljubavi, siromaštvo i zabrinutost zbog budućnosti, udruženi s višestrukim društvenim krizama poput rata, klimatskih promena i pandemije korone. Savezni ured kriminalističke policije smatra da su posebno ranjivi oni maloletnici koji su pobjegli iz svojih domovina. Usamljeni i bez perspektive, oni se nadaju da će na internetu pronaći odgovore na pitanja o smislu života.

Tako često završe na veb-stranicama verskih ili političkih ekstremista. To povećava rizik da i sami postanu ekstremisti. Više od 20 godina, Mreža za prevenciju nasilja (VPN) iz Berlina radi s takvim osobama - djecom, tinejdžerima i mladima. Ta nevladina organizacija ujedno je i važan partner njemačkim organima bezbjednosti kada je u pitanju deradikalizacija.

Bliskoistočni sukob kao akcelerator

Izvršni direktor VPN Tomas Mike upozorava na sve veći nedostatak komunikacije s djecom i mladima. Iz radionica u školama koje za temu imaju Bliski istok on zna koliko brzo mogu da nastanu emocionalne situacije. Zato ukazuje da su razgovori s mladima i između njih u sigurnom okruženju bitni kako bi se spriječilo da skrenu s puta.

„Oni mogu jedni drugima da kažu stvari koje im teško pada da kažu odraslima“, ukazuje Mike. To omogućava raspravu i otvara ih za druge perspektive. „Ako izgubimo tu mogućnost komunikacije, onda su ekstremisti pobijedili“, kaže on.

Propaganda na TikToku i drugim platformama

Potencijalne posledice takvih propusta takođe se navode u izvještaju BKA za 2024: „Poslednjih godina uočeno je da desničarskim ekstremističkim nasilnim zločinima često prethodi radikalizacija na internetu.“ Pri tome, kako se navodi u izvještaju, ne igra ulogu samo konzumiranje propagande na platformama poput Instagrama ili TikToka, već prije svega široko, a često i međunarodno umrežavanje sa istomišljenicima na onlajn-kanalima poput Telegrama ili Diskorda.

„Sa svojim niskim pragom za mogućnost pristupa i sveprisutnom dostupnošću, internet pruža mladim akterima lako dostupan virtuelni prostor za umrežavanje i izražavanje mizantropskih i nasilnih stavova“, zaključuje njemački Savezni ured za zaštitu ustava.

Slike krajnje desnice kao neprijatelja – „antifa“ i kvir-osobe

Izvještaj BKS kao primjer navodi grupu „Jung & Stark“ (JS), koja je postala poznata 2024. godine na osnovu svog Instagram-naloga. „Ta krajnje desničarska grupa, odvojena od postojećih regionalnih i nacionalnih ekstremno desničarskih scena i formirana u kratkom vremenskom periodu, predstavlja ulaznu tačku u desničarski ekstremizam za mnoge mlade ljude, od kojih su neki maloletni“, navodi se u izvještaju.

Članovi JS su za agitaciju ciljano su birali i „neprijatelje“. Među njima su, između ostalih, levičarska „Antifa“, ali i LGBTQ+ pokret.

Kako postati sposoban za dijalog?

Prema zapažanjima Mreže za prevenciju nasilja, izvlačenje radikalizovane djece i mladih iz ograničenja njihovih virtuelnih „eko-komora“ postaje sve teže. Feride Aktaš iz odeljenja Mreže pod nazivom „Religijski motivisani ekstremizam“, više je nego ikad zabrinuta zbog političkog i društvenog diskursa:

„Došli smo do tačke u kojoj smo toliko udaljeni jedni od drugih, da prvo moramo ponovo da postanemo sposobni za dijalog.“ Da bi se to postiglo, naglašava Aktaš, potrebno je da se mladi ne stavljaju odmah u nekakve kategorije zbog svojih upitnih izjava, već je potrebno pozabaviti se njihovim emocijama.

Kad porodica i škole zakažu

Ona kaže da u razgovorima s radikalizovanim maloljetnicima i ove 2025. godine doživljava da posledice pandemije korone i dalje igraju ulogu. Često čuje da niko nije bio tu za njih – ni kod kuće, ni u školi. Takve djevojčice i dječaci su, kaže, usamljeni čak i u grupi. „A onda pronađu veze u grupama koje na razne načine mogu da ih uvuku u desničarski ekstremizam ili islamizam“, kaže Aktaš.

Njen kolega Tomas Mike ukazuje na osnovni problem s kojim se suočavaju mnogi roditelji – to što ne prepoznaju da postoji opasnost od radikalizacije njihove djece. Zbog toga je, kaže, još važnije kontaktirati savjetodavne centre ako ste u nedoumici. „Vrlo pažljivo pratimo situaciju i odmah se uključujemo u razgovore s roditeljima“, kaže Mike.

„Visokorizične osobe“ i povratnici IS iz Sirije

Mreža za prevenciju nasilja u poslednjih deset godina obradila je 431 slučaj koji je „relevantan za opasnost“. Procjenjuje se da te osobe predstavljaju opasnost za sebe i za druge, objašnjava Mike. Prema njegovim rečima, 75 njih su „visokorizične osobe“ koje predstavljaju posebno veliku pretnju po javnu bezbjednost. Slična situacija važi i za 65 radikalizovanih mladih ljudi koji su se pridružili terorističkoj grupi „Islamska država“, a zatim se i vratili iz Sirije.

Mike mjeri uspjeh svog rada stopom recidivizma među mladima s kojima radi kako bi pronašao izlaz iz ekstremističkih okruženja. Rezultat je veoma ohrabrujući: Od 431 dječaka i djevojčica, samo dvoje su bili povratnici.

https://p.dw.com/p/54ROq