Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Jasmina Roze (priredila izbor iz štampe)  [ DW ]

14. 11. 2025. 13:22

Štampa na njemačkom o „Sarajevo safariju“ – jezivi detalji

Sarajevo, 18. decembra 1994: Stanovnik glavnog grada BiH trči preko ulice sa svojim detetom kako bi izbegli snajper

„Ono što je Ezio Gavaceni sakupio kroz svedočenja i materijal je da se čovjeku zaledi krv u žilama: 1993. i 1994. godine je više od stotinu stranih lovaca navodno plaćalo između 80.000 i 100.000 evra za odstrel čovjeka“, piše novinar Dominik Štraub za njemački list Tagesšpigel.

Prema istraživanjima italijanskog pisca i novinara Gavacenija, tu priliku, kako se tvrdi u članku, pružala im je srpska služba bezbjednosti. „Ona je tokom opsade Sarajeva u brdima oko bosanskog glavnog grada organizovala prave ljudske safarije. Posebno jeziv detalj: ako je žrtva bilo dijete, cijena za ’odstrel’ bila je još viša“, navodi njemački list.

„Prema tvrdnjama Gavacenija, među učesnicima ljudskih safarija nalazilo se najmanje pet italijanskih državljana. Tužilac Gobis za sada nije konkretno naveo imena osumnjičenih.“

„Tokom opsade Sarajeva od strane zločinačkog režima Slobodana Miloševića, između 1992. i 1996. godine ubijeno je više od 11.000 civila. Oko hiljadu njih su bile žrtve snajperista u zloglasnoj snajper-aleji ’Sniper Alley’, širokom bulevaru na brisanom prostoru, gdje su ljudi bili izloženi stalnoj prijetnji“, opisuje Tagesšpigel.

Svedočenje Edina Subašića

Autor teksta ukazuje da je glavni svedok Gavacenija bivši agent bosanske obaveštajne službe po imenu Edin Subašić koji tvrdi da je 1993. obavijestio tadašnju italijansku vojnu obavještajnu službu SISMI o „safarijima“ i učešću Italijana.

Bivši bosanski obaveštajni oficir Edin Subašić u sceni iz dokumentarnog filma „Sarajevo Safari“

U dosijeu se nalazi i Subašićevo pismo Gavaceniju u kojem on daje opis i psihološki profil turista-snajperista: „Radilo se o strastvenim lovcima koji su već prošli sve vrste legalnih safarija i koji su tražili dodatni adrenalin u vidu ljudskog trofeja. To su osobe koje vole oružje, a istovremeno su psihopate (…). To su sve bogati i vjerovatno uticajni ljudi (…). Imaju novac i politički uticaj da se zaštite od eventualnih istraga.“

Gavaceni tvrdi da zna neka imena vikend-snajperista – jedan od njih navodno je vlasnik privatne klinike. Većina, kako dodaje, „gaji desničarske i ekstremno desničarske stavove“.

Istraga će pokazati koliko su vjerodostojne sve te izjave i dokumenta koje je Gavaceni predao tužiocu, a prema izjavama Subašića, odgovarajući spisi koji postoje u BiH klasifikovani su kao „tajni“ i nedostupni su, zaključuje njemački Tagesšpigel.

Na safarije se navodno kretalo iz Trsta

Isti autor, Dominik Štraub, dan ranije je objavio tekst i za austrijski Standard. U njemu je i detalj po kojem bivši obaveštajac Subašić tvrdi da je on lično 1993. godine tadašnji italijanski vojni obaveštajni servis SISMI obavijestio o „safarijima na ljude“ i učešću Italijana u njima. Naime, dva do tri mjeseca kasnije – što je već bilo tokom 1994. godine – SISMI je navodno odgovorio: „Otkrili smo da se na safarije polazi iz Trsta. To smo spriječili i sad više nema safarija.“

Još uvjek je nepoznato da li je zaista postojao takav dopis italijanske obavještajne službe upućen bosanskoj obavještajnoj službi, u kojem italijanski agenti objašnjavaju da je „safari“ okončan. Za sada je, kako se tvrdi u članku u austrijskom listu, sigurno jedino to da priča o snajperskom turizmu na brdima oko Sarajeva nije nova. „Milanski Korijere dela Sera je još 1995. godine – dakle, tokom opsade grada – pisao o tom fenomenu, pod naslovom ’Odmor u Bosni, pucanje uključeno’“, piše bečki Standard.

Italijansko tužilaštvo otvorilo je istragu koja bi mogla da rasvetli jedan od najmračnijih i najmanje poznatih aspekata rata u BiH

Žestoke reakcije bosanskih Srba

Švajcarski Noje cirher cajtung takođe se bavi ovom temom i prenosi da je Gavaceni ispričao za italijanski list Republika da se tom temom bavi već duže vrijeme i da mu je podsticaj da krene dublje da istražuje i pronađe svedoke dao dokumentarni film „Sarajevo Safari“ iz 2022. slovenačkog režisera Mirana Zupanič.

Zupaničev film izazvao je žestoke reakcije među bosanskim Srbima ratnim veteranima, koji su tvrdili da je dokumentarac zasnovan na lažima.

Gavaceni, međutim, tvrdi da posjeduje „brojne dokaze“ i da se sve zaista dogodilo. Bilo ih je mnogo koji su pucali na ljude – „Njemaca, Francuza, Engleza, ljudi sa Zapada“, ispričao je tako Italijan za britanski Gardijan. Kaže da je „uznemirio pola Evrope“, a i da je analizirao bosanske i italijanske izvore, uključujući one iz obavještajnih krugova.

Od srpske strane, kaže, nije dobio ništa: „"Srbi sve smatraju urbanom legendom, izmišljotinom“, prenosi švajcarski list.

Jedan od nekadašnjih položaja Vojske Republike Srpske iznad Sarajeva

Svedočenje Amerikanca u Hagu

Noje cirher cajtung piše međutim da su se još 2007. pojavili tragovi da je tokom rata u Bosni i Hercegovini „zaista dolazilo do takvih safarija“. Tokom procesa jugoslavenskim ratnim zločincima u Hagu, jedan američki vatrogasac, koji je kao dobrovoljac boravio u Sarajevu i svedočio pred Tribunalom, govorio je o stranim snajperistima.

„Smatra se da je upravo on prvi upotrebio izraz ’snajper-turisti’ i da je govorio o monstruoznim metodama koje su im se pripisivale. Italijanski mediji ovih dana prenose njegove izjave koje je dao pred Haškim tribunalom. Prema zapisniku sa saslušanja, iz kojeg citira list Avenire, neki od snajperista birali su najranjivije mete – djecu ili djevojčice. ’Bog zna zašto’, rekao je vatrogasac prema zapisniku. ’Kada gađate civile, posebno porodice – bilo muslimanske ili druge – ubistvo djeteta ima razoran efekat na čitavu porodicu“, prenosi list iz Ciriha.

Izjave tog Amerikanca mogle bi da budu ključne za nastavak istrage u Milanu. Prema članku objavljenom u listu Avenire, tužilaštvo je već zatražilo dostavu haških dokumenata, piše švajcarski list.

„Važnu ulogu mogla bi da ima i prijava koju je bivša gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić, podnjela 2022. u Bosni i Hercegovini. I ona se pozivala na Zupaničev film. Karić je u međuvremenu svoju dokumentaciju prosledila milanskom tužilaštvu i spremna je da pomogne u istrazi. Neka tužioci iz Milana i Sarajeva rade svoj posao’, rekla je Karić za Republiku“, a prenosi Noje cirher cajtung.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније