Dragan Maksimović (Banjaluka)  [ DW ]

27. 02. 2025. 08:45

Vučić moli Dodika da pokrene dijalog

U prvom odgovoru na presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kojem je sud u prvostepenom postupku izrekao kaznu zatvora od jedne godine i šest godina zabrane političkog djelovanja, Narodna skupština RS donijela je nekoliko zaključaka. U prvom se navodi da je Sud Bosne i Hercegovine svojom odlukom izvršio čin državnog udara i potpunog urušavanja ustavnog poretka zemlje, jer je donio presudu na osnovu odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH.

Skupština takođe „odbacuje i ne prihvata nijednu odluku Kristijana Šmita“, piše u zaključcima u vezi s usvojenom informacijom o rušenju Ustava BiH, koje su potpisale stranke okupljene oko Dodikove SNSD. Skupština smatra i ništavnim sve zakone i odluke organa koji nisu definisani Ustavom BiH, prije svega Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS), Tužilaštva BiH, Suda BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA).

Zabrane djelovanja

Dodik je najavio da će se u narednim danima donijeti odluka o zabrani rada Suda i Tužilaštva, SIPA i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta. „Pozvaćemo sve ljude koji tamo rade, daćemo im rješenja na iste plate, u našim organima. Za to imamo osigurane pare i nastavićemo dalje da radimo“, rekao je Dodik neposredno prije usvajanja zaključaka.

Međutim, odmah nakon sjednice parlamenta održana je posebna sjednica vlade na kojoj je utvrđeno nekoliko zakona, među kojima i onaj o kontroli rada nevladinih organizacija, na čije usvajanje već mjesecima upozorava međunarodna zajednica.

„Vlada je večeras, po hitnom postupku, utvrdila Predlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, Predlog zakona o neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Predlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, kao i Predlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija“, navedeno je nakon sjednice vlade. Poslije toga je Kolegijum Narodne skupštine odmah zasijedao i zakazao sjednicu za danas.

Na taj način većina ključnih zaključaka Narodne skupštine za razvlašćivanje institucija BiH, a koji su usvajani prethodnih godina, sada se prebacuju u zakonska rješenja.

Prije sjednice vlade, u Banjaluku je stigao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Nakon hitne sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost data je puna podrška Dodiku, a presuda odbačena kao nedemokratska i protivpravna. Pozvali su na smirenost i izrazili protivljenje miješanju stranaca. Vučić je i u Banjaluci pozvao na smirenost, poručivši da će Srbija i on uvijek biti uz Republiku Srpsku.

Nema ratnog plana

„Ovo je težak dan za srpski narod“, rekao je Vučić, a onda istakao da je u Banjaluku stigao zbog dvije stvari.

„Prva, da zamolim Dodika da pozove sve političke aktere u BiH, ali i predstavnike EU i SAD i Ruske Federacije i Kine, da pokrene dijalog, da pokrene razgovore. Znam da mu nije sada lako, ali da pokaže srpsko opredjeljenje za mir, za rješavanje problema kroz dijalog, a ne kroz prijetnje“, rekao je Vučić, zamolivši u drugom zahtjevu za zajedništvo unutar srpskog naroda.

„Pozivam ih na razgovor, stojim na raspolaganju. Ako me pozovu, nudim im se da sutra dođem u Sarajevo, gdje god hoće, ja ću doći. Ja sam spreman na razgovor", rekao je Dodik nakon sastanka sa Vučićem, ističući da RS nema nijedan ratni plan te da je spremna na razgovor.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, uvjerava da nema potrebe za panikom, te da državni organi BiH zajedno sa saveznicima povlače zakonite i odlučne poteze.

„U tom smislu, ljudima želim uputiti vrlo jasnu poruku – postoji država Bosna i Hercegovina. Postoje institucije Bosne i Hercegovine. Postoji sistem. Niko ne treba da se igra sa državom Bosnom i Hercegovinom“, rekao je Bećirović za Federalnu televiziju.

Odmah nakon presude stigle su i reakcije državnog vrha Hrvatske. Premijer Andrej Plenković, smiruje situaciju, navodeći da „treba spustiti loptu“ i pronalaziti rješenja koja BiH čine funkcionalnom.

„Sad se treba malo smiriti i vidjeti kako dalje. Nije to nešto što stupa na snagu sutra pa da je nekakvo neposredno ugrožavanje ni za njega lično, niti za funkcionisanje zemlje. Videćemo šta će kasnije u žalbenom postupku biti“, rekao je Plenković.

Spuštanje i dizanje lopte

Članovi Evropskog parlamenta oglasili su se u zajedničkoj izjavi povodom presude Miloradu Dodiku, navodeći da je Bosna i Hercegovina nezavisna i suverena država, čiji teritorijalni integritet nije upitan.

„Umjesto širenja podjela i donošenja mjera i zakona koji bi očito kršili Ustav BiH, rukovodstvo RS trebalo bi da se fokusira na hitne korake koji su neophodni za napredak BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji“, poručeno je u izjavi koju potpisuju stalni izvjestilac Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta za BiH Ondrej Kolar i predsjedavajući Delegaciji Evropskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Davor Ivo Štier.

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini oglasila se nakon presude Dodiku.

„Evropska unija nedvosmisleno je posvećena evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države. Pozivamo sve političke aktere u BiH da se uzdrže od provokativne i podjelama sklone retorike i postupaka, uključujući dovođenje u pitanje ustavne suverenosti, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje“, navedeno je u saopštenju.

S druge strane, mađarski premijer Viktor Orban, poručio je povodom prvostepene presude Miloradu Dodiku, da se radi o politički motivisanom procesu.

„Politički lov na vještice protiv predsjednika Milorada Dodika tužan je primjer zloupotrebe pravnog sistema u cilju obračuna sa demokratski izabranim liderom“, napisao je Orban na društvenoj mreži Iks, dodavši da ovakvi potezi ne doprinose stabilnosti u regionu.

„Ako želimo da sačuvamo stabilnost na Zapadnom Balkanu, ovo nije pravi put“, poručio je Orban.

Upozorenje iz Moskve

U sličnom tonu, za nijansu oštrije, oglasilo se i Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, saopštivši da će osuđujuća presuda Suda Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku „imati štetne posljedice po situaciju u BiH i čitavom regionu“.

„Rusija, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN i država garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, smatra da je potrebno upozoriti strane učesnike u procesu postkonfliktnog rješavanja u BiH, države regiona, ali i cjelokupnu svjetsku javnost na neizbježne štetne posljedice osuđujuće presude po situaciju u zemlji i na Balkanu u cjelini“, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Rusije, koje je dostavila ruska Ambasada u BiH.

„Odgovornost za ovakav razvoj događaja snosiće oni koji su fabrikovali neustavni i antidejtonski predmet protiv Republike Srpske i suprotno svakoj pravnoj logici i zdravom razumu, podržavali ga do danas, čime su doveli proces međunacionalnog pomirenja u ćorsokak. U Moskvi računaju da će sve te okolnosti biti uzete u obzir“, navodi se u saopštenju.

Zabrana nastupa po sili zakona

Sud BiH donio je prvostepenu presudu protiv Milorada Dodika i osudio ga na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane političkog djelovanja. Iako se presuda u javnosti tumačila kao zabrana obavljanja samo predsjedniče funkcije, iz Suda BiH je pojašnjeno da se kvalifikacija odnosi na zabranu političkog djelovanja.

Stručnjak za Ustavno pravo iz Sarajeva Nedim Ademović, objasnio je dilemu u vezi s odlukom Suda BiH koja se odnosi na obavljanje javne funkcije ukoliko bi presuda postala pravosnažna. Prema njegovim riječima, treba razdvojiti kaznu zatvora od godinu dana i mjeru osiguranja zabrane obavljanja funkcije predsjednika.

„Treća stvar koja nema veze sa te dvije nastupa po sili zakona u slučaju presuđenja, a to je da se njemu zabranjuje djelovanje u bilo kojoj zakonodavnoj, izvršnoj, pravosudnoj ili bilo kojoj drugoj instituciji javne vlasti koja se finansira iz javnih sredstava“, rekao je Ademović za N1, obrazlažući značenje presude Dodiku.