Dragan Maksimović (iz Banjaluke)  [ DW ]

27. 09. 2024. 08:08

Ako na mladima svijet ostaje, BiH se ne piše dobro

Čuvena izreka „na mladima svijet ostaje“, u političkom životu Bosne i Hercegovine odavno je mrtvo slovo na papiru. Brojke tako pokazuju da je na prošlim lokalnim izborima u BiH samo 16,52 odsto birača mlađih od 30 godina iskoristilo svoje pravo glasa.

Razlog za to nije nezainteresovanost za budućnost, jer ih se sve više uključuje u potragu za njom – ali van granica BiH. Oni, koji i dalje ostaju u zemlji, ne vide perspektivu s obzirom na, kako kažu, sve devijacije koje su prisutne u posljednje tri decenije.

Lažu nas 30 godina

„Mladi se ne mogu zaposliti, sve je stranački“, „Ne znam, sve je isto i prije i nakon izbora, malo nas misli da može nešto da promijeni“, „Ne izlazim na izbore, jer nemam neke nade u bolje. Svi idu vani“, „Ja mislim da uvijek postoji neka partija koja može da privuče mlade osobe da glasaju“, „Pametni su jer ne izlaze. Lažu nas zadnjih 30 godina.“

Tako razmišljaju mladi iz Sarajeva, Banjaluke i Zenice, koji u političkom fokusu imaju loše stanje u društvu, stranačko zapošljavanje, kriminal i korupciju, te sumnju u to da bi njihov glas mogao nešto da promijeni. Istina, ima i onih koji više nisu mogli da čekaju promjene koje bi zavisile od njihovog glasa, pa su se aktivno uključili u izborni proces.

Jedan od njih je Aleksandar Jokić iz Banjaluke, kandidat za odbornika u skupštini Grada Banjaluka. Nažalost, mladi su, kaže, letargični i apatični svake godine sve više, što je posljedica koja je infantilno usmjerena ka mladima, kao da se radi o „nižim bićima“, a ne najaktivnijim članovima društva.

„Programi za mlade su stalno usmjereni na zabavu, sport i malo obrazovanje. A zapravo sva politika je politika za mlade i nama mladost odlazi upravo jer su isključeni iz kreiranja svakodnevnice. Smatram da je pogrešno imati posebnu politiku i program za mlade, nego treba zainteresovati mlade da učestvuju u kreiranju stvarnosti. Njih se najviše tiče svaka politička odluka i treba im tako i prići“, kaže Jokić, naglašavajući da će u suprotnom ostati samo „mladi lideri“, koji su u startu izgubljena grupa budućih budžetskih korisnika bez većih ambicija.

On ne vjeruje u nagovaranje birača, već u davanje adekvatne ponude, jer je taj segment, kako kaže, nedostajao dok je bio s druge strane glasačkog listića. Zbog toga je svoje znanje i vrijeme stavio na raspolaganje društvu, koje će dati svoj konačni sud.

„Ako me građani izaberu, ja ću rado da se odazovem. Ako me ne izaberu, neću to smatrati porazom. Nastaviću da budem advokat i građanski aktivista kao i do sada, jer to volim mnogo više od politike. Nema pogrešnog izbora, postoje samo posljedice izbora sa kojima moramo da živimo“, kaže Jokić.

Ne znaju razliku između izvršne i zakonodavne vlasti

A stanje nije dobro ni „na terenu“, s obzirom na ono čime mladi ljudi u BiH raspolažu kada je riječ o političkim procesima. Institut za razvoj mladih „Kult“ predstavio je rezultate istraživanja koji su pokazali da mladi politiku najčešće povezuju s kriminalom, korupcijom, stranačkim zapošljavanjima i nacionalizmom. Značajan procenat mladih ne zna razliku između zakonodavne i izvršne vlasti, a ne briljiraju ni u informisanosti.

„Skoro dvije trećine mladih ne zna da je na čelu Savjeta ministara Borjana Krišto, 62 odsto mladih nije znalo ko je premijer Republike Srpske, a svaka četvrta osoba smatra da je Milorad Dodik premijer. Preko 50 odsto nije znalo ko je premijer Federacije Bosne i Hercegovine“, kaže Azizi Đipa, iz Instituta za razvoj mladih „Kult“, napominjući da je istraživanje pokazalo da polovina mladih ne vjeruje političarima i onom što zagovaraju.

Nekoliko je dana do izbora, a prema procjenama stručnjaka i ove godine će na biralištima biti više starijih birača. Analitičar Vehid Šehić, smatra da je to potpuno očekivano, s obzirom na nepovjerenje prema političarima. Stvar je potpuno jasna ako se još uzme u obzir činjenica da mlađu populaciju u dijaspori skoro da i ne interesuju izbori u BiH, što se vidi iz ogromnog pada broja registrovanih birača iz inostranstva.

„Kada ne vjerujete u institucije ove države, onda ne samo da nemate interes da glasate, nego nemate interes ni da živite u BiH. Zašto je na desetine hiljada mladih napustilo ovu zemlju? Pa kako vjerovati državi koja počiva na kriminalu i korupciji“, retoričkim pitanjem se izražava Šehić, uvjeren da se stanje neće popraviti dok stvari sistemski ne počnu da se mijenjaju.

Uključivanje u proces obrazovanja

Prema podacima „Istinomjera“, bh-portala koji prati predizborna obećanja i njihovu realizaciju u mandatnom periodu, ogroman je jaz između datih obećanja i onoga što je ispunjeno. Na lokalnom nivou ispunjenost predizbornih obećanja je 50 odsto, dok su u samo 13 opština i gradova vlasti ispunile dvije trećine datih obećanja. Mladi uglavnom nisu zainteresovani ni za ispunjenost datih obećanja, a predloga za poboljšanje takve političke svijesti ima. Prva stepenica mogla bi da bude uključivanje tog segmenta u nastavni proces.

„Jedan od ciljeva nam je upravo to, da ukažemo institucijama vlasti da počnu ozbiljnije da razmišljaju o uvrštavanju te teme u formalni proces obrazovanja, ali i da podstaknemo sve da počnu aktivnije da se bave tom temom“, kaže Nevio Bruka iz „Kulta“.

Tradicionalno, najviše discipline na dan izbora i dalje imaju glasači preko 60 godina starosti, kojih je čak 70 odsto. Analitičari predviđaju sličnu izlaznost i na lokalnim izborima 6. oktobra, gdje je u Centralni birački spisak upisano 3,4 miliona birača. Izbori su raspisani za 58 opštinskih veća u Federaciji BiH, 53 skupštine opština u Republici Srpskoj, 111 načelnika opština u Bosni i Hercegovini, 21 gradsko vijeće u Federaciji, 10 skupština gradova u RS, 32 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko Distrikta.