dw.com  [ DW ]

02. 12. 2022. 08:36

Zašto je smrtnost u Njemačkoj toliko visoka?

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), u Njemačkoj je u oktobru ove godine umrlo više od 90.000 ljudi – to je 19 odsto više od tzv. „medijane“ za period od 2018. do 2021. godine. Oktobar je bio vrhunac onoga što je uočeno i prethodnih mjeseci: visoka smrtnost u 2022. godini.

To je razvoj koji ni stručnjaci do sada nijesu uspjeli jasno da objasne i koji ujedno otvara vrata spekulacijama. Poslanik desničarske Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestagu, Martin Zihert, postavio je tako pitanje o mogućoj povezanosti povećane smrtnosti s „masovnim vakcinacijama protiv korone“. A na kanalima na Telegramu vakcinacija je već identifikovana kao definitivni uzrok. Stručnjaci, međutim, naglašavaju da je za takve tvrdnje i dalje prerano.

„U prvim godinama pandemije mogli smo biti relativno sigurni da su korona-infekcije razlog veće smrtnosti“, kaže Sebastijan Klizener iz Saveznog instituta za istraživanje stanovništva (BiB). „Bio je to snažan statistički signal koji su poslali talasi korone, kada je riječ o smrtnosti. Trenutno je mnogo teže.“

Respiratorne bolesti uzrok?

Broj smrtnih slučajeva u oktobru, samo djelimično može da se objasni koronom. Prema podacima Instituta Robert Koh, u oktobru je u Njemačkoj od korone umrlo 4.334 ljudi, što je znatno više nego prethodnih godina (2021: 2.493; 2020: 1.482). Čak i u ljetnjim mjesecima ove godine, od korone je umrlo znatno više ljudi nego prethodnih godina.

Međutim, samo povećanje broja umrlih od korone nije dovoljno kako bi se objasnila visoka stopa smrtnosti u oktobru, kaže Jonas Šelij, naučni saradnik u radnoj grupi „Zdravstveni status stanovništva“ pri Institutu Maks Plank. „Broj umrlih od korone“, kaže, „objašnjava samo polovinu onoga što smo imali u oktobru.“ Za drugu polovinu postoji nekoliko mogućih razloga.

„Najočiglednije objašnjenje je to što ove godine bilježimo relativno rani talas zaraznih bolesti“, kaže Šelij. Jer, za razliku od ranije, u oktobru je već postojao veliki broj respiratornih bolesti, poput gripa. „Ono što vidimo su dva sinhrona razvoja: s jedne strane, smrtnost od korone koja je porasla od rane jeseni do oktobra, a sa druge, respiratorne infekcije koje su takođe naglo porasle.“

Šelij, međutim, ukazuje da se broj umrlih može koristiti samo za uspostavljanje asocijacija, a ne uzročno-posledičnih veza. Na kraju krajeva, samo ljekari koji leče mogu da utvrde pravi uzrok smrti. „Po meni je ta veza očigledna, jer je to ono što smo vidjeli i prije pandemije. Kada smo prije korone zimi imali veću smrtnost, onda smo to uglavnom pripisivali zaraznim bolestima.“ Neobično je, međutim, da je talas zaraznih bolesti došao tako rano.

Visoka smrtnost tokom ljeta otvara brojna pitanja

Sebastijan Klizener iz Saveznog instituta za istraživanje stanovništva (BiB) s tim u vezi kaže: „Ranije je bilo tako da smo najveću smrtnost bilježili zimi. Talasi gripa izazivali su velike oscilacije. Ponekad je broj smrtnih slučajeva u februaru bio veoma nizak, jer talas gripa nije bio jak, a ponekad je u februaru bio veliki broj umrlih, jer je epidemija gripa bila jaka.“

Nakon visoke stope smrtnosti, u narednim mjesecima bi obično došlo do smanjenja, kaže Klizener. Uzročnici smrti, poput epidemije gripa, dovode do toga da ljudi narušenog zdravlja češće umiru. Nakon toga, broj smrtnih slučajeva se po pravilu smanjuje, jer ima manje ljudi narušenog zdravlja nego što ih je prethodno bilo.

Periodičnost smrtnosti se međutim promijenila. „Ono što sada sve više uočavamo jeste da i u drugim mjesecima imamo visoku stopu mortaliteta“, kaže Klizener. Ne primjer, u ljetnjim mjesecima je umrlo više ljudi nego prethodnih godina. Sve teže je procijeniti stopu smrtnosti, jer su se sezonski obrasci promijenili.

„Ljeto mi je manje jasno od oktobra“

„Ljeto mi je manje jasno od onog što se desilo u oktobru“, kaže Šelij. Nešto od toga se može objasniti toplotnim talasima. „Veza između velikih vrućina i prekomjerne smrtnosti je veoma, veoma jasna.“ Jedan dio bi mogao da se objasni brojem umrlih od korone. Ali sve to zajedno – nije dovoljno. „Nije nemoguće pretpostaviti da bismo mogli malo jasnije da vidimo indirektne efekte pandemije“. Šelij pritom misli na mogućnost opterećenja zdravstvenog sistema kao posledice stresnog perioda pandemije. Ali, sve to su samo spekulacije.

Šelij, međutim, smatra da je veza između vakcinacije protiv korone i većeg mortaliteta skoro nemoguća. „Kao naučnik, želim sve opcije da ostavim otvorenima, ali jednostavno ne vidim tu vezu.“ Uostalom, veća jasnoća postoji u procjeni vakcina, nego u ispitivanju stanovništva. „Zbog veoma dobrih istraživanja o efikasnosti i rizicima vakcinacije, nismo zavisni od traženja uzroka u podacima o stanovništvu. Da su vakcine uzrok povećanog broja smrtnih slučajeva, to bi odavno bilo dokazano u medicinskim i epidemiološkim istraživanjima.“

Pouzdanije informacije o pozadini broja umrlih, prema mišljenju stručnjaka, mogu se dobiti tek kada se saznaju uzroci smrti. Ti podaci su, međutim, dostupni sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci. Prema ocjeni stručnjaka, tek tada može da se objasni kako je u određenom mjesecu moglo da dođe do povećane stope smrtnosti. „Za stručnu raspravu, bez teorija zavjere, od velike pomoći bi bilo kada bi ti podaci bili dostupni ranije. Tada bismo mogli brzo da ponudimo dobro utemeljena objašnjenja, vezana za aktuelnu stopu smrtnosti“, kaže Klizener.

Kako se dolazi do tih brojki?

Savezni zavod za statistiku Destatis, tek od korona-pandemije predstavlja podatke o broju smrtnosti u jednoj sedmici ili mjesecu. Destatis se pritom oslanja na podatke o broju umrlih kojima raspolažu matične službe, kaže Feliks cur Niden, stručnjak za brojeve umrlih i demografiju u Destatisu.

Sledeći korak u izradi statistike o mortalitetu je poređenje apsolutnog broja smrtnih slučajeva u mjesecu sa prosekom iz istog mjeseca u protekle četiri godine. Ako je vrijednost iznad medijane, postoji povećana smrtnost.

Prema riječima Cur Nidena, period od prethodne četiri godine je izabran kako bi se uzeli u obzir različiti događaji koji se sezonski ponavljaju, kao što su grip ili toplotni talasi. Međutim, što je period poređenja duži unazad, uticaj drugih faktora na broj umrlih, kao što su starenje ili produženje životnog vijeka, je veći. „Četiri godine su kompromis, kako bi se što bolje ujednačili različiti faktori“, kaže Cur Niden.

ps/as/br (ARD)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.