B.B.

Šimun: Za ljekove neće biti potreban rebalans, novca ima

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje nastavio je konsultativno saslušanje na temu: Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, s fokusom na cijenu i nestašicu ljekova.

Član Odbora Jevto Eraković ispred DPS je na početku konstatovao da na današnjem odboru nema onih koje su predložili, prije svega bivšeg direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Vuka Kadića i kazao da mu je žao što Odbor nije imao htrabrosti da čuje dvije strane kada je crveni alarm zazvonio u zdravstvenom sistemu.

Poručio je da žele da čuju sve informacije i dobiju na uvid sve činjenice koje se tiču rada Fonda za zdravstvo osiguranje i od novog dirktora.

Predsjednik Odbora Dražen Petrić je kazao da je dao na prošloj sjednici obrazloženje zašto Kadiću nije dozvoljeno da prisustvuje i dao riječ ministru zdravlja Vojislavu Šimunu koji je kazao da je zdravstveni sistem stabilan, da ima ljekova i materijala, tea da nijesmo nikada nije imala veći obim savremenih terapija, posebno za karcinome i kardio bolesti i to je rezultat sistemskog rada i vizije.

"Što se tiče ljekova utvrdili smo liste za oko 300 ljekova, pored 1.710 koji su na osnovnoj listi. Cijene sa liste ljekova određuje Cinmed, i utvrđuje se u odnosu na referentne zemlje Srbiju, Rumuniju i Česku i tako je regulisano više od 1.600 ljekova, a samo za 130 je potrebna doplata. Ova Vlada je donijela uredbu i za ljekove van liste i na tome se radi. Budžet za ljekove za 2024. je bio 119 miliona eura, za 2025. 140 miliona, a za 2026. je 172 i tu postoji progresija", naglasio je ministar.

Kako je kazao, ako se vratimo unazad vidjećmo da se takozvana faktura za ljekove koja se plaćala u decembru za novembar plaćala različito, ali uvijek rebalansom, osim prošle i ove godine.

"Ove godine 2025. na budžetu od 140 miliona, ta novembraska faktura je 19 i po miliona, a moraćemo da izdvojima 13 miliona. Rebalans i zaduženja su bila praksa unazad 10 godine, ali se ove i prošle to rješava bez ikakvog rebalansa. Ovog puta je to podignuto na neki nivo koji opterećuje građane, a ne treba, jer novca za ljekove ima. Očigledno da ne očekujemo ni ove godine rebalans i to mogu potvrditi i u Ministarstvu finansija", kazao je Šimun.

Dodao je da se ta priča naduvava iz nekih drugih razloga, ali svakako ne iz objektivnih.

Lista ljekova se revidira tri puta godišnje, pa naglašava da su ove godine imali uštede ukupno milion i po eura.

"Imamo rastući trend potrošnje i to je nešto što postoji u svakom zdravstvenom sistemu ukoliko želimo da pružimo kvalitetan život pacijentima. Na listu je stavljeno 76 novih ljekova, ali smo gledali da inovativna terapija bude uključena u svim oblastima medicine. Odobrena je i prvi put terapija za cističnu fibrozu i mišićnu distrofiju i drugi smo koji smo poslije Njemačke obezbijedili taj lijek za najmlađe pacijente", naglasio je Šimun.

Budžet je, kaže, ove godine omogućio stimulaciju za 2.000 do 3.000 srednjeg medicinskog kadra od 5 do 10 odsto.

Istakao je da sve nabrojano ukazuje da je finansijsko stanje stabilno i te nestašice ljekova su svedene na minimum.

"Nijesu nestašice, nego ponekada problemi u ditribuciji ili logističkoj procjeni koji mogu da dovedu do kašnjenje u svega nekoliko dana. Budžet je odgovorno korišćen i nema potreba da se diže bilo kakva panika", istakao je Šimun. 

Bojan Paunović iz Ministara finansija je kazao da se govori o 15 miliona eura koji će trebati u decembru za ljekove prema zahtjevu FZO, a biće obezbijeđeni iz tekuće budžetske rezerve. Ističe da se i odnosu na zahtjeve Fonda pravovremeno reagovalo i da sa tom instutucijom imaju dobru i intezivnu saradnju.

V.d. direktora FZO Aleksandar Ružić je ponovio da postoji trend rasta potrebe za ljekovima i terapijama, ali i da postoje neki sistemski problemi koji su izazovni za rad ove institucije, pa i zdravstvenog sistema. Planirana je analiza kako si se napravile uštede, pravovremeno targetirali problemi i očekuje podršku nadležnih instutucija u tome.       

Direktor "Montefarma" Aleksandar Bogavac je kazao da je ta ustanova otvorena za sve vrste kontrola, te da su u posljednjih godinu i po dana od kako je na čelu ukinuli sve nepovoljne konsultantske ugovore, zaustavili teneder za softer za koji niko nije znao, uradili novi sajt, uveli lokacije apoteka na gugl maps, završili sistematizaciju, zaustavili zloupotrebu službenih vozila...

"Montefarm je uspio i da uskadišti matrijal dobijen tokom covida koji je do sada bio u privatnim prostorima za čiji zakup je dato 600 hiljada eura. Otvaramo još tri apoteke u Podgorici, ali i u drugim gradovima i sve iz sopstvenih sredstava. Planiramo i otvaranje magacina i tražimo od glavnog grada da nam se obezbijedi lokacija", kazao je Bogavac.       

Eraković je nakon uvodnih riječi kazao da je osnovni problem od prije dva mjeseca kada u jednom trenutku u budžetu FZO nije bilo više novca. DPS je bio najglasniji i upozoravao da ukoliko ne dođe do brzog rješenja. Bivši direktor FZO je slao veći broj dopisa i da niko nije odgovarao, pa je pitao kako je moguće da je neko to ignorisao.

"Predložićemo formiranje komisije da utvrdi za koliko je pacijenata odložena terapija i koje su posljedice toga pošto se pominje kašnjenje sa ljekovima od nekoliko dana. To je nedopustivo u zdravstvenom sistemu. To da nije bilo rebalansa, zanima nas i kako su obezbijeđena sredstva i da li se bužet za sljedeći godinu projektuje za 11 mjeseci, ako je tako treba reći", kazao je Eraković. 

Treba, kako je kazao, raspraviti i neracionalnu potrošnju u zdravstvenom sistemu, najvažnije uništenje Fajzer vakcine vrijedne 1,5 miliona eura, a o čemu se ništa nije znalo do dijaloga Kadića i ministra finansija. Saznalo se da je neko naručio vakcine koje nijesu trebovane, a onda su i uništene. 

"Interesuje nas i da li postoji ugovor za liječenje pacijenata u Bjelorusiji u vezi sa transplantacijom organa", kazao je Eraković.   

Smatra da nema potpune kontrole i uštede na ljekovima i već sada je jasno da će u 2026. nedostajati 10 miliona na potrošnju ljekova.

Zoran Mikić ispred GP URA je kazao da su uvodne riječi bile klasična anestezija i da se stekao utisak da teče med i mlijeko, a nije tako.

"Građani su čitav oktobar vraćani sa terapija, jer nije bilo ljekova. Zanima me da li je plaćena faktura za oktobar za Montefarm, a kako će biti plaćena decembarska. Čini mi se da će faliti za oba mjeseca oko 20 miliona. Zanimaju me i cijene ljekova u odnosu na region. Imamo monopol na tržištu ljekova, pa me zanima koliko se Glosariju duguje za ljekove. Ako mislite da je ovaj budžet dovoljan, a ispostavi se da nije na jesen iduće godine, da li će neko podnijeti ostavku", pitao je Mikić.

Albin Đeman ispred Demokrata Crne Gore je kazao da nije bilo više ulaganja u infrastrukturu i kadar nego sada. Što se tiče nabavke ljekova kao malo tržište imamo probleme u smisli da proizvođači nijesu zainteresovani, a oni koji jesu u stanju su da nas ucjenjuju.

"Savremena terapija je sve skuplja, a dodatni problem je i starenje populacije što znači i više hroničnih bolesnika i potreba za ljekovima raste", objasnio je Đeman.       

Boris Mugoša ispred Evropskog saveza je naglasio da mu nije jasan pristup da se realnost prikazuje drugačija od one koja je. Moraju se prepoznati izazovi da bi se rješavali.

"Ne može se reći da je stabilno finasiranje sistema, ako pribjegavamo finansijskoj gimnastici. Da li su zadovoljni pacijenti i zdravstveni radnici, i po mom mišljenju nijesu. Duge su liste čekanja, ljekove moraju da kupuju. Nije samo zarada uslov zadovoljstva zdravstvenih radnika, da li radi sa adekvatnom opremom, u odbogarajućim uslovima za rad. Zbog čega nam se dešavaju odlivi kadra, i tu imamo ozbiljan izazov i imaćemo ga ubuduće sa otvaranjem novih bolnica i klinika. Podržavam unapređenje zdravstva, ali ne treba govoriti država je obezbijedila, to su pare građana, država je tu da taj novac redistribuira", kazao je Mugoša.

Pitao je kako je bez rebalansa raspisan javni tender da bi se pokrio trošak FZO i kako funkcioniše budžetska rezerva i može li se planirati budžet, a da ga ne mijenjamo na kraju godine. Pitao je i šta se desilo sa ugovorima koji su problematizovani prilikom smjene bivšeg direktora FZO.  

Elvir Zvrko ispred DPS je naveo da je opravdano održavanje ovog Odbora, te da su još početkom godine upozoravali da neće biti dovoljno novca za ljekove. 

Pitao je da li je Ministarstvo finansija u oktobru odgovorilo FZO da nema sredstava za ljekove i ko je donio odluku o mjesečnom limitiranju sredstava i da li će ona biti nastavljena i u narednoj godini. Pitao je i za nestašicu terapije za HIV pacijente. Upitao je i zašto je obuhvat vakcinisane djece na najnižem nivou u regionu.                       

Nermin Abdić - DPS je pitao ministra dokle se došlo sa pregovorima oko granskog kolektivnog ugovora, te da li će biti stimulacije za pojedine kadrove, i tvdri da su stimulisani neradnici. Da li je analizirao koliki je trošak političkog revanšizma i smjene određenih kadrova u zdravstvenom sistemu. Pitao je Ružića kada će Fond prestati da gleda pacijente prema šiframa. Postoje pacijenti sa ozbiljnim povredama koji ne uspijevaju da dobiju rehabilitaciju u Igalu. 

Vladimir Dobričanin ispred Ujedinjene CG je istakao da treba da se govori da li ćemo imati dovoljno novca da završimo godinu. On, kako je kazao, u suštini nikada nije bio dovoljan, i razlozi su bili mnogobrojni.  

"Realan budžet je onaj koji je tražilo Ministarstvo finansija, a potrebno je oko 700 miliona eura samo Crna Gora to ne može da da. Potrebna nam je strategija od jedne decenije i oslonimo se na sisteme recimo Estonije da bi poboljšali situaciju. Priča o tome da neće biti novca za ljekove je bespredmetna i plaši se narod. Mi smo država koja nema izdvajanje za zdravstveni sistem od zarada i nadam se novom sistemu zdravstvenog osiguranja od naredne godine", naveo je Dobričanin. 

Sistem neće, kaže, krahirati i treba napraviti politike zdravstvene, kako bi bili efikasniji, a to će voditi i uštedama.  

Podsjećamo sjednica Odbora za zdravstvo rad i socijalno staranje pauzirana je prošle sedmice na zahtjev opozicije jer je predsjednik tog skupštinskog tijela Dražen Petrić odbio da omogući prisustvo bivšem direktoru Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuku Kadiću.