M.V.

Osnovni sud oglasio se nenadležnim u predmetu bivše sutkinje Đuranović

Osnovni sud u Podgorici prvostepenim rješenjem oglasio se apsolutno nenadležnim za postupanje u predmetu tužilje Dragane Đuranović, bivše sutkinje Ustavnog suda, protiv tužene Države Crne Gore - Skupštine Crne Gore, radi poništaja odluke, pa su ukinute sve sprovedene radnje, a tužba sa predlogom za određivanje privremene mjere je odbačena.

Kako se navodi, u obrazloženju navedenog rješenja, navedeno je da sud prethodno ispitao tužbu sa predlogom za određivanje privremene mjere, te da je prevashodno cijenio okolnosti od kojih zavisi stvarna nadležnost suda za postupanje u ovoj pravnoj stvari ustanovljena Zakonom o sudovima.

"U tom smsilu prvostepeni sud je našao da su predmet tužbe akti najvišeg zakonodavnog tijela koji su donijeti na osnovu ustavnih ovlašćenja Skupštine, pa isti, eventualno, podliježu ispitivanju ustavnosti, što ne može biti nadležnost redovnih sudova, već je to izvorna ustavna nadležnost Ustavnog suda, zbog čega bi bilo ustavno-pravno neprihvatljivo da redovni sudovi poništavaju odluke Skupštine. Ustavni sud ima isključivo pravo ukidanja neustavnih pojedinačnih akata po sili samog Ustava, kroz postupak po ustavnoj žalbi i to u situaciji kada su iscrpljena sva pravna sredstva, ali i u situaciji kad nacionalno zakonodavstvo ne predviđa redovno sredstvo zaštite. U vezi sa istim se i pitanje, da li je predmetnim aktima tužilja pretrpjela diskriminaciju, te da li je s tim u vezi povrijeđeno neko od konvencijskih prava u proceduri prestanka funkcije, jedino može postaviti pred Ustavnim sudom Crne Gore, kaže se u obrazloženju. Izuzetak od ovog pravila, postojao bi jedino u slučaju, da je ispitivanje zakonitosti prestanka javne funcije, bilo izričio predviđeno zakonom, što bi dalo ovlašćenje sudu da raspravlja u takvoj pravnoj stvari, a što u konkretnom nije slučaj. Na prethodno opisani način, sud je ostao dosljedan poštovanju odredbe člana 11 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da je vlast ograničena Ustavom i Zakonom, te da se odnos pojedinih grana vlasti mora zasnivati na principu ravnoteže i međusobne kontrole, a da se istovremeno omogući ispitivanje zakonitosti pojedinačnih pravnih akata koje Skupština donosi, u odgovarajućem postupku", istaknuto je u saopštenju suda..

Ukazano je da isključenje sudske zaštite pred redovnim sudom u konkretnom ne ukazuje na povredu čl.6 i 13 Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, a koji stav je iznijet u odluci Evropskog suda za ljudska prava Olujuć protiv Hrvatske (predstavka broj 22330/05). Naime, pomenuti sud je stava da aplikantu nije povrijeđeno pravo na pristup sudu "budući da je podnosilac bio ovlašćen podnijeti ustavnu tužbu protiv odluke državnog sudbenog vijeća i Županijskog doma".

Takođe, u obrazloženju se navodi da se drugačiji zaključak ne može izvesti ni iz odredbe čl.14 Zakona o sudovima, jer je tom odredbom propisana nadležnost osnovnog suda, međutim, u situaciji kada je isključena nadležnost suda koji bi po opštim propisima bio nadležan, onda se iz navedene odredbe Zakona o sudovima ne može izvoditi zaključak da je nadležan neki drugi redovni sud, saglasno načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda Crne Gore Su broj 124/19-IV od 27. juna 2019. godine.

"Imajući u vidu izloženi pravni pristup, na osnovu kojeg je sud cijenio da odlučivanje o postavljenim tužbenim zahtjevima ne spada u nadležnost redovnog suda, to je isti našao da nema mjesta ni odlučivanju o stavljenom predlogu za određivanje privremene mjere, zbog čega se sud oglasio apsolutno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari, ukinuo sprovedene radnje i odbacio tužbu", dodali su.

Podsjetimo, Đuranović je u tužbi navela i da se Skupštini ‘’izuzetno žurilo’’ da joj konstatuje prestanak funkcije prije nego što je napunila 65 godina života, ‘’makar za jedan dan’’. Đuranović je 65 godina napunila 18. decembra.

Zbog ovog slučaja, opozicija je krajem prošle godine blokirala rad parlamenta i tražila da se poništi zaključak Ustavnog odbora, tvrdeći da je Ustav pogažen zbog toga što je Skupština, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, odlučila da konstatuje prestanak sudijske funkcije Đuranović. Oni su sprečavali održavanje sjednica Skupštine na čijem dnevnom redu je bio predlog budžeta za ovu godinu, ali je on usvojen na vanrednom zasjedanju 7. februara, bez prisustva opozicionih poslanika jer im je predsjednik Skupštine Mandić izrekao mjeru udaljenja iz plenarne sale od 15 dana.

U međuvremenu, skupštinski Administativni odbor odobrio je zahtjev Đuranović za naknadu po prestanku funkcije.

Predsjednik Vlade i Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić i lider opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković sastali su više puta u Podgorici sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, koji im je predložio da Venecijanska komisija ispita odluke koje su dovele do prestanka sudijske funkcije Đuranović. Venecijanskoj komisiji, međutim, još niko nije zatražio mišljenje.

U Skupštini, odnosno Ustavnom odboru, u toku je procedura za izbor nasljednika na poziciji Đuranović i Gogića, dok je predsjednik Jakov Milatović raspisao oglas za nasljednika na funkciji Šćepanovića.