- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
19. 01. 2023. 12:56 >> 12:52
"POTREBNA REFORMA"
CDT: Uvesti red u oblast planiranja i nadzora postavljanja spomenika
Crnoj Gori je potrebna reforma zakonodavnog i institucionalnog okvira, u cilju uvođenja reda u oblast planiranja i nadzora nad postavljanjem spomenika, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Iz CDT-a su, u istraživanju “Spomenici u Crnoj Gori 2006-2022”, naveli da reforma treba da dovede do povećanja transparentnosti, poštovanja pravila struke, podizanja estetskih i umjetničkih kriterijuma, zaštite autorskih prava i uključivanje šire stručne, ali i građanske zajednice u dijalog.
“Kako ne bi odluke svake nove vlasti dovodile do negacije prethodnih spomen-obilježja”, kazali su iz CDT-a.
Istoričarka umjetnosti i članica savjeta CDT-a Tatjana Koprivica navela je da, zbog manjkavosti zakonodavnog i institucionalnog okvira, ne postoji adekvatno planiranje postavljanja ni odabir spomenika, pa se dobijaju spomen-obilježja koja su sporna vrijednosno i estetski.
“Sistem postavljanja spomenika je bez dugoročne vizije i služi zadovoljenju trenutnih potreba i interesa, i često za političku promociju ili reviziju istorije”, rekla je Koprivica.
Ona je kazala da je sistem nadzora slab i da se zaobilaze centralne državne institucije, što dovodi do sveopšte netransparentnosti, haotičnog stanja na lokalnom nivou i izostanka sankcija za spomenike postavljene bez zakonske procedure.
Kako je navela, u Crnoj Gori je, od 2006. do prošle godine, podignut veliki broj spomenika u javnom prostoru, a njihovo podizanje je često bilo praćeno sporovima i polemikama u javnosti.
Prema riječima Koprivice, neki od njih su postavljeni uprkos zabrani Ministarstva kulture i nadležnih institucija, i još su na istim lokacijama.
“Spomenici su minirani, oštećivani, prepravljani, dislocirani. Zbog uništavanja spomenika, u nekoliko predmeta izrečene su presude u krivičnom postupku. Spomenici su korišćeni i kao efikasan medij za istorijski revizionizam”, kazala je Koprivica.
Ona je rekla da je najveći broj monumentalnih spomenika posvećen istorijskim ličnostima i događajima.
“Forme su najčešće anahrone, a vrlo je malo umjetničkih rješenja koja korespondiraju sa savremenim umjetničkim tendencijama u skulpturi”, kazala je Koprivica.
Ona je navela da se kod postavljanja većeg broja spomenika nije vodilo računa o adekvatnom mjestu postavljanja, prilazima, vizurama, vezom sa hodonimima.
Kako je kazala, istraživanje CDT-a je bazirano na zvaničnim podacima koje su dobili na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, uvidom u relevantne zvanične baze podataka i terenskim radom.
Koprivica je pojasnila da namjera istraživanja nije da mapira i predstavi sve probleme koje se odnose na spomenike u javnom prostoru u Crnoj Gori ili likovna kritika postojećih spomeničkih praksi.
“Već da kroz analizu zakonodavnog okvira, skrene pažnju na najznačajnije probleme vezane za postavljanje spomenika u javnom prostoru i ponudi rješenja za neke od njih”, dodala je Koprivica.
Ona je navela da je publikacija pripremljena u okviru projekta “Akcija” koji ima za cilj uključivanje pojedinaca, udruženja i nevladinih organizacija sa visokim stručnim referencama u dijalog o svim važnim problemima koje opterećuju društvo.
“Na ovaj način stvaramo svojevrsnu bazu znanja o različitim segmentima funkcionisanja države, koju ćemo ponuditi državnim organima kao podršku za stvaranje boljeg i pravednijeg društva”, rekla je Koprivica.
Коментари0
Остави коментар