[ Milica Kapa, TVCG ]

ZZZCG

Najveća potražnja za ekonomistima i pravnicima

U Zavodu za zapošljavanje kažu da pored toga što u njihovoj evidenciji najviše ima pravnika, ekonomista i nastavnika, potražnja za tim zanimanjima je najveća, pa ona spadaju u deficitarna. Svake godine najviše se studenata opredijeli za ekonomiju i pravo, ali se među mladima nameće pitanje hoće li im se isplatiti trud i rad uložen u školovanje, napominju iz Centra za građansko obrazovanje. Zbog toga rješenje traže u inostranstvu.

Iako u društvu postoji ubjeđenje da Crna Gora ima više ekonomista i pravnika nego što je potrebno, potražnja na tržištu rada to demantuje. Vjerovali ili ne, ta zanimanja su deficitarna.

"Potražnja za tim zanimanjima je najveća tako da se ne može reći da su to suficitarna", ističe Nataša Dević.

"Interesovanje srednjoškolaca za ta dva studijska programa je tradicionalno visoko. Ono što mi se čini ili što pokazuje tržište rada jeste da ipak nalaze mjesto", kazao je Veselin Mićanović, prorektor za nastavu.

A lakše do radnog mjesta mogli bi i nastavnici matematike, fizike, hemije, kao medicinari, inžinjeri, i informatičari.

"Na tehničke fakultete ide manji broj mladih jer nisu dovoljno atraktivna kao pravo i ekonomija je se to zanimanja kojim mogu u budućnosti da se bave" navodi Dević. 

"U drušvu je deficitarna IT tehnologija, medicina, takođe imamo drugih programa koji su deficitarni i studenti po završetku brzo nalaze svoje mjesto kao što je učiteljski, predškolsko", ističe Mićanović.

Međutim, mlade brine hoće li im se isplatiti trud i rad uložen tokom školovanja, kažu iz Centra za građansko obrazovanje.

"Što god rade slabo se isplati i otprilike u Crnoj Gori baviti se politikom to je očigledno najisplativije. Kako da nagovorite učenika kome ide matematika da upiše to, kad profesor matematike nema preko 700 eura mjesečne naknade", navodi Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje.

Ona ističe da nije tajna da zbog veže zarade mladi posao traze u inostranstvu.

"No, nije to jedini razlog. Nijesu obezbijeđena zakonski jesu ali i u praksi nijesu, radnička prava, zaštita na radu, veća zarada koju bi oni mogli dobiti u zemljama regiona gdje je isti jezik i sve su to razlozi koji naš kadar guraju u mobilnost", ističe Kaluđerović.

A za one koji ostaju, u ovoj godini poslodavci su prijavili oko 19.000 slobodnih radnih mjesta. Kada je riječ o srednjoškolskom kadru, najviše ih je oglašeno za konobare, ugostitelje, kelnere, sobarice i prodavce.