M.M.

RASTODER

"Srebrenica neprebolna rana Bošnjaka i mrlja na savjesti ondašnje Evrope"

U organizaciji Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, u Podgorici je obilježena 27. godišnjica genocida u Srebrenici. Na spomen-obilježju na Pobrežju, brojne delegacije i građani položili su vijence, a prikazana je i izložba fotografija "Ovdje ni laste ne pjevaju", autora Esada Lukača.

Predsjednik IO Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Rastoder, kazao je da ljudi u Crnoj Gori znaju da treba sarađivati i tražiti puteve za budućnost svih naroda u regionu, ali ne možemo dozvoliti da se u "Open" pokušajima regionalne integracije, zaboravom prikriju neznani grobovi i štićeni zločinci.

"Srebrenica jeste neprebolna rana, prije svega, u lubini Bošnjačkog naroda i svih časnih ljudi, ali, Sebrenica, i svi ostali zločini, počinjeni u tom periodu na prostorima bivše nam zajedničke domovine, mrlja su na savjesti, ne samo ondašnjih domaćih vlastodržaca - autora zločinačkih projekata i zločina, nego i zvaničnika i institucija ondašnje Evrope", naglasio je Rastoder.

Današnjem obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici, prisustvovao je i ministar za ljudska i manjinska prava Crne Gore Fatmir Đeka.

"Danas, kada se na evropskom kontinentu ponovo ratuje, istorija nas može naučiti ukoliko želimo da učimo. Ne dozvolimo više da se ratna zla ponavljaju, da nevini ljudi stradaju, da ljudskost i humanost zažmire. Ono što je bilo, ne možemo mijenjati, onih kojih nema, ne možemo ih vratiti. Najmanje što možemo jeste da ne zaboravimo. Neka ovo ostane kao opomena i neka nam savjest bude čista, da generacijama koje dolaze, ostavimo više dobra. Crna Gora nastavlja da bude prepoznata kao država suživota različitosti", rekao je Đeka.

"Bošnjačko vijeće zahvaljuje svima koji doprinoe očuvanjau sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, od prije 27 godina, kao i na sve nedužne civilne žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine. Tragedije u kojoj je stradalo preko 130.000 ljudi", kazao je Rastoder.

U mezarju Memorijalnog centra – Potočari, danas su ukopani posmrtni ostaci još 50 žrtava genocida1995. Među njima su i tijela dvojice maloljetnika, koji su imali 16 i 17 godina kada su ubijeni. Biće ukopani i blizanci Samir i Semir Hasanović. Imali su po 20 godina. Konačan smiraj naći će otac i sin, Hajdin i Sead Hukić. Hajdinu su dva sina već sahranjena u Potočarima, za jednim se još traga.

"Ne postoji riječ, glas ni uzdah koji može objasniti i oplakati utihnute duše, ali smo dužni iznova odavati poštovanje žrtvama i posebno ženama - majkama sestrama, suprugama, i djevojkama koje su stradale i koje stradaju".

To na svoj način pokazuje i izložba fotografija "Ovdje ni laste ne pjevaju”, autora Esada Lukača, koja je postavljena u Spomen parku na Pobrežju.

Naziv izložbe "Ovdje ni laste ne pjevaju", ustvari je slika stvarnosti današnje Srebrenice kazao je autor izložbe fotografija Esad Lukač."To je samo jedna rečenica starog učitelja iz Srebrenice, sa kojim sam se sreo prije nekoliko godina. Sela u Srebrenici su pusta", kazao je Lukač.

"Molitvom za oprost i nadasve, odlučnim i istrajnim zahtjevom da se zločinci kazne, moramo se iznova sabrati za iskup od grijeha i odbranu od novih talasa nacionalizma i sljedbenika fašisoidnih ideologija", naglasio je Mirsad Rastoder.

Zato i ovaj, kao i mnogi drugi skupovi, kako je kazao, treba da doprinose jačanju svijesti o odgovornosti svakoga čovjeka, da se slično, nikada i nikome ne ponovi.

"Nažalost, ni danas nemamo razloga za optimizam. Širom regiona još šetaju nekažnjene ubice, primjera radi, recimo porodice Klapuh iz 1992. i mnogih drugih civila koji su ubijeni", podsjetio je Rastoder.

!Zaslijepljeni povampirenim etno-centričkim i iracionalnim kvazi-vjerskim sljepilom, u našem Regionu mnogi i dalje negiraju zločine a, zločince slave. Neki bi iz svojih pre-pragmatičnih razloga, sve najradije prepustili historičarima, pa u takvom ambijentu, ne suočavanje sa uzrocima i posljedicama genocida, podstiče se sve očitije veliko-državne aspiracije. Mi u Crnoj Gori znamo da treba sarađaivati i tražiti puteve za budućnost svih naroda. Ali, ne možemo i ne smijemo dozvoliti da se OPEN pokušajima regionalne integracije, zaboravom prekriju neznani grobovi i štićeni zločinci. Naprotiv! Pamćenjem i sjećanjem moramo pokrenuti puni smisao pravde i odgovornosti za sve zločine, te da se o masovnim pogromima i genocidu, kroz obrazovne programe edukuju generacije", saopšteno je iz Bošnjačkog vijeća Crne Gore.

U tom smislu, očekuju od nadležnih, da se istina o genocidu u Srebrenici i drugim zločinima što prije nađe u udžbenicima i školskim programima.

Traže da se Dan sjećanja, 11. jul, konačno, uvrsti u kalendar značajnih datuma.

"Genocid u Srebrenici je tragedija i opomena. Moramo se izboriti za istinu o zločinima i pravdu za žrtve. Jedino tako se mogu preduprijediti novi zločini", istakli su.

Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić, istakao je da je današnje obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici u stvari i podsjećanje na sva druga stratišta tokom agresije na BiH.

"To je naš dug prema nevinim žrtvama Srebrenice i svim civilnim žrtvama u bivšoj Jugoslaviji. Mi u Bošnjačkoj stranci smatramo da se region nije suočio sa prošlošću, jer neki ni danas ne priznaju da se desio genocid. Pravog pomirenja nema bez istinskog suočavanja s prošlošću. Crna Gora je usvojila prvo Deklaraciju o Srebrenici, a onda i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, ali da bi se taj proces doveo do kraja, potrebno je da se procesuiraju svi ratni zločini koji su se desili na tlu Crne Gore. Potrebni su sudski epilozi u slučajevima deportacije Bošnjaka iz Herceg Novog, kao i u slučajevima Kaluđerski laz, Bukovica, Morinj i ratnog zločina počinjenog nad porodicom Klapuh iz Foče", kazao je Mustafić.

Današnjem obilježavanju godišnjice genocida prisustvovao je predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Ejup Nurković sa saradnicima, te predstavnici Glavnog grada, Nacionalnih savjeta Hrvata i Muslimana, nevladinog sektora, političkih partija, diplomatskog kora.

U ime ambasade Turkiye u Crnoj Gori, cvijeće je položila ambasadorka Songul Ozan, ambasador BiH Branimir Jukić, ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabii Alhantouli, delegacija Opštine Petnjica.