Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

T.G.

07. 03. 2022. 22:27   >>  22:48

STRUČNA DISKUSIJA

Mediji dali značajan doprinos dokaznom materijalu u suđenjima za ratne zločine

Novinari i mediji su dali značajan doprinos dokaznom materijalu u suđenjima za ratne zločine koji su se desili devedesetih godina prošlog vijeka, ocijenjeno je tokom stručne diskusije o ulozi i zastupljenosti medija kao dokaza, te novinara kao svjedoka pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.

“Svjedočenja pred Haškim tribunalom jesu složena i komplikovana priča unutar profesije, to nije jednostavan izbor i najveći dio novinara to nije želio da uradi”, kazao je direktor Media centra u Sarajevu Boro Kontić i dodao da lično smatra ispravnim odluku novinara da svjedoče.

U okviru istraživanja Mediacentra Sarajevo koje je sprovedeno u sklopu projekta  „Novinarstvo kao prvi nacrt historije“ prikupljeno je više od dvije hiljade medijskih dokaza u arhivi sudskih spisa MKSJ-a, kao i više od trideset iskaza međunarodnih i domaćih novinara i novinarki koji su svjedočili u korist tužilaštva, ali i odbrane.

Direktor Digitalnog arhiva Mediacentra Sarajevo Dragan Golubović je kazao da je 31 novinar svjedočio pred Haškim tribunalom, a da su sa 14 njih, iz različitih zemalja, uradili intervjue.

Istakao je da su svi pozvani engleski novinari svjedočili, a nijedan iz SAD koji su to odbili, pozivajući se na principe neutralnosti. Među ostalim, detalje svjedočenja podijelili su Martin Bell, Jacky Rowland, Ed Vulliamy, Florence Hartmann, Veton Surroi, Sejo Omeragić, John Sweeney, Slavoljub Kačarević, i drugi.

Kontić je rekao da razgovarao sa nekoliko novinara i od svih njih dobio drugačije odgovore iako je postavljao ista pitanja.

Prepričavajuci intervju sa novinarem Edom Vuljamijem koji je svjedočio u 11 slučajeva, rekao da je to za Vuljamija bilo "nevjerovatno i stresno" iskustvo te da je u Njujork tajmsu izašao tekst u kome je autorka navela da je riječ o egotripu i privlačenju pažnje.

Novinar i diplomata Zlatko Dizdarević je ukazao da je bio zgranut “balansom” na koji insistira angosaksonsko novinarstvo kada su mu britanski novinari objašnjavali da priču prave tako što jedan novinar uradi jednu stranu, drugi drugu a onda u redakciji sklope tekst.

On je ocijenio da je politika sve radikalnija u preuzimanju novinarskih sloboda.”To je nešto što je tendencija. To je oduvijek postojalo u svakoj državi ali kod nas to sada postaje dominantno i nešto o čemu se ne postavlja previše pitanja”, kazao je on .

Dodao je da je “tehnologija poklopila pravo novinarstvo, jer je najvažnije biti brz i mnogo je važnije da se ima što više klikova nego šta je istina”, te da postoje grčeviti pokušaji redakcija i pojedinaca, časnih novinara koji pokušavaju da se tome odupru i koji još uvijek vjeruju da je smisao novinarstva u proizvodnji informacija.

Novinar Monitora Zoran Radulović je kazao da se u Crnoj Gori novinari nikada nijesu previše bavili Haškim sudom, a na pitanje kako komentariše “rehabilitovanje” novinara koji su se za vrijeme ratova ogriješili o profesiju, on je kazao da su “političke elite još uvijek iz vremena ratova 1990-ih godina a biznis elite nikle u tom vremenu žele da se to vrijeme zaboravi".

Dizdarević, odgovarajući na isto pitanje, pak, ističe da je stvorena nova realnost sa novim mladim ljudima, novim finansijerima koja je po svojim posljedicama mnogo gora nego što su novinari ratni huškači koji su “rehabilitovani”.

Bivša urednica Programskog arhiva Radio televizije Crne Gore Snežana Rakonjac kaže da je mali dio arhivske građe sačuvan, da je dio nestao na volšeban način, da je najveća rupa u arhivi upravo iz perioda napada tadašnje Jugoslovenske narodne armije na Dubrovnik.

Kako je dodala, iako skromna po obimu ta dokumentacija potvrdjuje kako je taj medij instrumentalizovan u ratne svrhe. Ona kaže da je većina novinara koja je tada radila ostala da radi u RTCG ili u Pobjedi.” Umjesto lustracije dešava se kontralustracija. Nije bilo nikakve sankcije”, kazala je ona.

Na pitanje moderatorke, direktorice Instituta za medije Crne Gore Olivere Nikolić, šta misle o odluci EU da se zabrani emitovanje Raša tudej i Sputnjika, Kontić je kazao da je lično uvijek protiv zabrane medija, osim ako se radi o notornom kršenju prava i licenci.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније