B.Č.J. [ N1 ]

STUDIJA

Kovid bi mogao da ubrza starenje za 20 godina

Iako je koronavirus respiratorna bolest, zaraženi pacijenti doživljavaju niz efekata na mozak, što dovodi do simptoma kao što su moždana magla, zbunjenost, gubitak čula mirisa i ukusa uz rizik od moždanog udara.

Nekoliko studija pokazalo je da virus SARS-CoV-2 može da prouzrokuje ubrzano starenje. Istraživači ukazuju na to da mozak nekih pacijenata može da ostari 10 godina, a nedavna studija objavljena u časopisu kliničke medicine pokazala je da bi trajni mentalni efekti teškog kovida-19 mogli da budu jednaki 20-godišnjem starenju.

Veliki uticaj na kognitivne sposobnosti
Studiju su sproveli istraživači sa Univerziteta Kembridž i Imperial College London, a obuhvaćeno je 46 ispitanika koji su liječeni od kovida.

Istraživači su otkrili da su pacijenti patili od kognitivnih oštećenja i gubitaka sličnih onome što se obično viđa kod ljudi starosti od 50 do 70 godina, odnosno, efikat je bio kao da su izgubili 10 IQ bodova, prenosi Times of India.

Takođe, istračivački tim je utvrdio da su ti efekti postojali duže od šest mjeseci nakon teškog oboljenja od kovida, a oporavak je bio vrlo postupan.

“Deseset hiljada ljudi u Engleskoj prošlo je kroz jedinice intenzivne njege zbog kovida, a mnogi su takođe oboljeli bez da su primljeni u bolnicu. To znači da se velik broj ljudi suočava sa kognitivnim problemima mjesecima nakon oboljenja”, rekao je autor studije, profesor Adam Hampšir, dodajući da hitno treba naći načine da se tim ljudima pomogne.

Niz simptoma javlja se mjesecima nakon preležane bolesti
Sve je više dokaza da kovid-19 ima snažan efekat na mozak, što prouzrokuje dugotrajne kognitivne i mentalne probleme.

Simptomi poput moždane magle, umora, poremećaja u spavanju, anksioznosti pacijenti prijavljuju i mjesecima nakon oporavka.

Prema nedavnoj studiji, pacijenti koji su se oporavili od teškog oblika kovida patili su od kognitivnog gubitka.

“Kognitivno oštećenje uobičajeno je za širok raspon neuroloških poremećaja, uključujući demenciju, pa čak i rutinsko starenje. Ali, obrasci koje smo vidjeli kod kovida se razlikuju”, dodao je autor druge studije, profesor David Menon.

Testovi mozga sprovođeni su kod pacijenata uključenih u studiju u prosjeku šest mjeseci nakon ozdravljenja. Tako su mjerene njihove mentalne sposobnosti uključujući pamćenje, pažnju i rasuđivanje. Rezultati su zatim uspoređeni sa zdravim pojedincima.

Neki pacijenti se možda nikad neće u potpunosti oporaviti
Podaci su pokazali da su osobe koje su preboljele kovid bile manje precizne, du su imale sporije vreme odgovora od ljudi koji su bili zdravi i nijesu se razboljeli. Efekat je bio još više izražen kod pacijenata koji su bili na respiratoru.

Profesor Menon je izjavio da su neke pacijente nadzirali 10 mjeseci nakon ozdravljanja i da je uočeno blago poboljšanje.

"Iako to nije statistički značajno, bar je korak u pravom smjeru. Ali, postoji mogućnost da se neki od njih nikada u potpunosti ne oporave", dodao je.

Istraživači su takođe naglasili da je blago oštećenje uočeno i kod pacijenata sa blažim oblikom kovida.