- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
20. 12. 2020.
07:48 >> 07:48
SAČUVAN DNK
U utrobi broda pronađena slonovača stara 487 godina
Među teretom broda starog 487 godina naučnici su pronašli drevni DNK sačuvan u kljovama slonova.
Forenzička ispitivanja 100 kljova utvrdila su razmjere uništenja koji su populaciji slonova uzrokovali vjekovi trgovine slonovačom.
Na samo jednom brodu pronađen je genetski materijal 17 različitih vrsta slonova. Do danas su samo četiri od tih 17 vrsta slonova preživjele u Africi.
Kljove pronađene u teretu tog broda jako su dobro sačuvane uprkos hladnim vodama namibijske obale. Zbog toga su naučnici mogli otkriti i šta su ti slonovi jeli, a to ih je dovelo i do otkrića gdje su živjeli. Rezultati ovog istraživanja su objavljeni u časopisu "Current Biology".
Radi se o ostacima portugalskog trgovačkog broda Bom Jesus koji je nestao na putu za Indiju 1533. godine. Slučajno je pronađen 2008. u obalnom rudniku dijamanata, a riječ je o najstarijem poznatom brodolomu u južnoj Africi.
Slonovača koja je tamo pronađena samo je dio vrijednog tereta. Pronađene su i bakrene, zlatne i srebrene kovanice, kao i lični predmeti i navigacijska oprema.
Kljove pronađene na ovom brodu potiču iz 17 različitih stada slonova.
"Ovo je nevjerovatan pronalazak, sve je tako dobro očuvano", rekla je za BBC Ashley Coutu, arheologinja sa Univerziteta u Oxfordu.
Prema ovoj slonovači bi međunarodni tim istraživača mogao otkriti koliko je tačno stada slonova u to doba živjelo. Ispitali su mitohondrijski DNK, dio svake stanice koji hranu pretvara u energiju, a za ovo je otkriće presudan genetski materijal koji stvara mitohondrije i prenosi se s majke na potomstvo.
"Slonovi žive u skupinama koje predvode ženke. Uglavnom ostaju na istom geografskom području cijeli život", objasnila je Alida de Flamingh sa Univerziteta Illinois.
Rezultati su pokazali da kljove pronađene na ovom brodu potiču iz 17 različitih stada slonova. Danas je moguće pronaći samo četiri od tih 17 vrsta.
"Gubitak genetske raznolikosti povezan je s povećanim rizikom od izumiranja", kazala je De Flamingh.
Svaka kljova slona je njegova životna priča. Ono što životinje jedu stvara nešto poput otiska prsta u sastavu kljova dok slonovi rastu.
Naučnici se sada nadaju i da će detaljnim ispitivanjima ove slonovače moći pomoći današnjoj borbi protiv krivolova.
Коментари0
Остави коментар