[ Index.hr ]

"STARŠIP" NIJE EKSPLODIRAO

"SpaceX" u petom pokušaju uspješno prizemljio raketu

Kompanija "SpaceX" Ilona Maska u srijedu je u petom pokušaju uspjela da prizemlji prototip rakete "Starship" na poligonu u Teksasu, a da letjelica nije eksplodirala.

Testni let predstavlja veliku pobjedu za ambicioznu kompaniju koja Staršipom želi prevoziti ljudske posade na Mars.

Slijetanje nije bilo besprekorno i mali plamen zahvatio je nedugo nakon slijetanja podnožje rakete visoke 50 metara.

SpaceX-ov stručnjak Džon Inspruker objasnio je da ovo "nije neobično s metanskim gorivom koje koristimo", dodajući da inženjeri još uvijek rješavaju probleme s dizajnom.

Plamen je brzo ugašen vodenim topovima, pokazali su snimci.

Raketa je u 17:25 po lokalnom vremenu poletjela iz Starbasa u Boka Čici u južnom Teksasu, dosegla visinu od 10 kilometara i izvela niz manevara, uključujući horizontalni spust.

SpaceX se suočio s dodatnim pritiskom da uspije s letom, nazvanim SN15, u srijedu nakon što je NASA prošlog mjeseca objavila da će se verzija Staršipa koristiti kao letjelica za Mjesec kada američka svemirska agencija vrati ljude na Mjesec.

No ugovor vrijedan 2.9 milijardi dolara trenutno je blokiran nakon što su dvije suparničke kompanije - "Blue Origin" Džefa Bezosa i "Dajnetiks" - uložile žalbu.

Ako ugovor preživi te žalbe, transformiraće Staršip iz Maskove igračke u veliki pothvat koji financiraju porezni obveznici, uz sav nadzor koji to za sobom povlači.

Prva dva testna leta Staršipa, SN8 i SN9, eksplodirala su pri slijetanju kada su lansirana u decembru, odnosno u februaru.

Sljedeći, SN10, uspješno je slijetio, a zatim je eksplodirao nekoliko minuta kasnije, 3. marta.

Videoprenos prekinut je tokom četvrtog testnog leta, SN11, a Mask je kasnije potvrdio da je i on eksplodirao, ovaj put usred leta.

SpaceX planira da kombinuje svemirski brod Staršip s raketom "Super Heavy", stvarajući potpuno novi sistem za duboko istraživanje našeg Sunčevog sistema, a konačna verzija biće visoka 120 metara i moći će nositi 100 tona u Zemljinu orbitu, što će biti najmoćnija lansirna letjelica razvijena dosad.

Mask time želi da ostvari svoj cilj pretvaranja čovječanstva u multiplanetarnu vrstu s kolonijom na Marsu.

Planirana Mjesečeva verzija Staršipa, ipak, bi poslužila skromnijem cilju - pristajanju na buduću lunarnu orbitalnu stanicu, preuzimanju astronauta i zatim njihovom nastanjivanju na Mjesecu.

Kako bi astronaute uopšte dovela do lunarne stanice, NASA ima na umu tradicionalniji plan: korištenje vlastite divovske rakete SLS s kapsulom za posadu zvanom Orion smještenom na vrhu rakete.

No raketa SLS pretrpjela je ozbiljna kašnjenja i probijanja troškova, pa promatrači misle da bi, ako Staršip uspije, SLS jednog dana mogao otpasti.