RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Kultura https://rtcg.me/kultura.html me https://rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Kultura https://rtcg.me/kultura.html Predstava "Dekameron" dva dana u Nišu https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/537239/predstava-dekameron-dva-dana-u-nisu-.html Predstava "Dekameron", u dramatizaciji Stevana Koprivice i režiji Dejana Projkovskog, biće izvedena 29. i 30. marta sa početkom u 20 sati u Narodnom pozorištu u Nišu.

U predstavi igraju: Omar Bajramspahić,  Stefan Vuković, Pavle Popović, Vanja Jovićević, Una Lučić, Evgenija Stanković, Maja Vukojević-Cvetković, Dušan Kovačević, Dragana Jovanović, Lara Dragović, Miloš Pejović, Dragiša Veljković i Sanja Krstović.

Scenografiju je uradio  Valentin Svetozarev, muziku Goran Trajkoski, kostime Marija Pupucevska a scenski pokret i koreografiju Tamara Vujošević - Mandić, asistent reditelja je Branka Knežević, muzički urednik i korepetitor Renata Perazić a dramaturg-saradnik Sašo Dimoski.

Komad je koprodukcijski projekat Gradskog pozorišta Podgorica, festivala Barski ljetopis i Narodnog pozorišta Niš.

]]>
28.03.2024T12:13:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/537239/predstava-dekameron-dva-dana-u-nisu-.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/12/21/6/1665876/thumbs/2926782/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/12/21/6/1665876/thumbs/2926779/thumb3.jpg
Stanićevo slikarstvo upisano je u univerzalni jezik svjetske umjetnosti https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/537217/stanicevo-slikarstvo-upisano-je-u-univerzalni-jezik-svjetske-umjetnosti.html Slikar Vojo Stanić vitalna je karika u očuvanju, promociji i definisanju crnogorskog kulturnog identiteta putem svojih djela, koja protokom vremena sve više dobijaju na značaju. To je saopštila ministarka kulture i medija Tamara Vujović otvarajući veliku retrospektivnu izložbu akademika CANU Voja Stanića u Galeriji CANU. Vujović je poručila da sa Stanićem dijeli motive poput mora, sunca i Herceg Novog koji su česta tema u njegovim djelima, a koji otkrivaju njegovu duboku povezanost s tim gradom i njegovim okruženjem.

„Stanić shodno vlastitim riječima njeguje objektivan pristup publike svojim slikama, ali njegova skromnost koju živi ne sprječava nas da istražujemo dublje slojeve njegovih djela. On vjeruje da za potpuno razumijevanje umjetničkog djela treba više perspektiva, svaka obogaćena individualnom subjektivnošću. Tako svi učestvujemo u djelima umjetnika i ne na način da samo tumačimo djela, već da zatražimo od umjetnika da nam objasni nas same“, poručila je Vujović.

Kazala je da je Stanić beskompromisno posvećen umjetničkom traganju i procesu stvaralačke imaginacije, čime je i Crnu Goru dostojno predstavio svijetu, a time se njegovo slikarstvo upisalo u univerzalni jezik svjetske umjetnosti.

„Stanićeva platna, duboko prožeta crnogorskim duhom i identitetom, postaju arhetipski prikazi bogate kulturne tradicije ovog kraja, gde umjetnost nije samo estetski izraz, već i važan alat u očuvanju istorijske i kulturne baštine, čuvajući je za buduće generacije. Njegova djela postaju ambasadori van granica Crne Gore, istovremeno osnažujući osjećaj pripadnosti i ponosa kod lokalnog stanovništva. Kroz njegovo djelo, crnogorska baština dobija novu dimenziju i trajnu vrijednost, postajući neizostavan dio svjetske kulturne scene“, jasna je Vujović.

Kako je saopšteno iz Ministasrtva kulture i medija,Vujović je naglasila da izložba svjedoči i o dostignućima velikog autora kakav je Stanić, u segmentu preispitivanja i širenja okvira sopstvenog autorskog nasljeđa.

„Upravo to, pored sposobnosti anticipiranja velikih ideja i njihovih daljih eksplikacija u nove vrijednosti, čini Stanićevu umjetnost jedinstvenom i izuzetnom. I danas je njegov rad organski dio stvaralačkog impulsa naših brojnih umjetnika i bitna referenca šireg kulturnog prostora. Upravo zbog toga djela Voja Stanića protokom vremena sve više dobijaju na značaju. Izložbu, zbog koje smo se okupili danas u CANU, sa aspekta refleksije na prethodnu saradnju Ministarstva kulture i medija i Akademije, cijenimo kao logičan i neophodan nastavak promocije saradnje naše dvije institucije kroz umjetnost i kulturu“, zaključila je Vujović.

]]>
28.03.2024T11:35:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/537217/stanicevo-slikarstvo-upisano-je-u-univerzalni-jezik-svjetske-umjetnosti.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/11/14/844/1665824/thumbs/2926568/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/11/14/844/1665824/thumbs/2926565/thumb3.jpg
„Istorija crnogorskog naroda“ Dragoja Živkovića sjutra u 18 sati https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/537196/istorija-crnogorskog-naroda-dragoja-zivkovica-sjutra-u-18-sati.html Knjiga „Istorija crnogorskog naroda: od starijeg kamenog doba do kraja srednjeg vijeka“, autora Dragoja Živkovića biće predstavljena sjutra, u 18 sati, u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Kako su saopštili iz Matice crnogorske, radi se o prvoj promociji drugog izdanja knjige koju su objavili krajem prošle godine.

"Nakon tri ipo decenije od premijernog objavljivanja prvog toma „Istorije crnogorskog naroda“ istoričara Dragoja Živkovića 1989. godine, crnogorska javnost u prilici je da se upozna sa odavno nedostupnim životnim djelom ovog istaknutog crnogorskog istoričara i kulturnog pregaoca. Istorija crnogorskog naroda Dragoja Živkovića načinila je preokret u tretiranju nacionalne istoriografije i predstavlja krunu Živkovićevog naučnoistraživačkog rada", navodi se u saopštenju.

Prvi tom Istorije „Od starijeg kamenog doba do kraja srednjeg vijeka“, je kao izdanje autorovih prijatelja objavljen na Cetinju 1989. godine. Drugi tom „Razdoblje crnogorskog principata/vladikata od početka XVI vijeka do sredine XIX vijeka“, izlazi 1992. godine, a treći tom istorije crnogorskog naroda „Vladavina knjaza Danila 1851–1860 i prve godine vladavine knjaza Nikole“, posthumno je objavila Matica crnogorska 1998. godine.

U programu učestvuju: Vesna Vičević, magistarka pomoćnih istorijskih nauka, Božidar Šekularac, istoričar i autor predgovora i Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske. Publici će se obratiti i autorove kćerke Angelina Živković i Anita Đikanović.
Moderatorka programa će biti Dragana Erjavšek, književna kritičarka.


Dragoje Živković rođen je (1927–1994) rođen u Ržanome Dolu, u Cucama.

Studije istorije završio 1953. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio kao profesor istorije i filozofije. Doktorsku disertaciju odbranio 1968. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1959. godine prelazi u Istorijski arhiv CK SKJ u Beogradu. Bio je direktor Arhiva Crne Gore na Cetinju, a obavljao je i dužnost direktora Centralne narodne biblioteke „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Izučavao je crnogorsku prošlost, literaturu iz istorije, prava, filozofije, istorije umjetnosti, arheologije i etnologije.

Jedan je, kažu, od inicijatora osnivanja i utemeljivača Kulturološkog fakulteta na Cetinju, na kojem je bio redovni profesor. Bio je predsjednik Društva arhivskih radnika Crne Gore, predsjednik Zajednice arhiva Crne Gore, član Matice crnogorske i Crnogorskog PEN centra.

]]>
28.03.2024T10:57:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/537196/istorija-crnogorskog-naroda-dragoja-zivkovica-sjutra-u-18-sati.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/10/14/988/1665729/thumbs/2926266/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/10/14/988/1665729/thumbs/2926263/thumb3.jpg
Bogata promocija umjetničkog stvaralaštva u KIC-u https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/537173/bogata-promocija-umjetnickog-stvaralastva-u-kic-u.html Brojne renomirane domaće i strane umjetnike Kulturno - informativni centar “Budo Tomović” ugostiće tokom aprila mjeseca. Repertoar će, kako je saopšteno, biti fokusiran na prezentaciji sadržajnog i kvalitetnog kulturno - umjetničkog stvaralaštva.     Muzički program KIC-a biće u znaku manifestacije „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori - JAM 2024” koja se ove godine održava pod motom “Jazz Colors”. Manifestacija će početi 1. aprila solo koncertom Bojana Zulfikarpašića jednog od najuglednijih evropskih džez pijanista i kompozitora koji će predstaviti novi album „As Is“. Publika će se 17. aprila upoznati i sa aktuelnim albumom ukrajinskog saksofoniste Maksa Kočetova „Altered Feelings“ koji će nastupiti sa svojim beogradskim sastavom i švajcarskim trombonistom Semjuelom Blejzerom.

Premijerno u Crnoj Gori rumunska pijanistkinja Ramona Horvath izvešće kompozicije sa novog albuma „Carmen's Karma“ u pratnji kontrabasiste Nikolasa Ragoa i bubnjara Antoana Paganotija 20. aprila. Slijedi koncertna promocija novog projekta i albuma „I Dreamed That I Had Done It, I Awoke To Find It True” crnogorskog multiinstrumentaliste i kompozitora Ivana Marovića 29. aprila. Međunarodni dan džeza obilježićemo koncertom nagrađivanog pijaniste i džez kompozitora Lorana Kulondra koji će sa svojim kvintetom gostovati premijerno u Podgorici 30. aprila.

Sedamdeset osam godina uspješnog postojanja i promocije crnogorske tradicije i kulture Folklorni ansambl „Budo Tomović” obilježiće koncertom koji će biti održan 25. aprila.
    
Nakon nedavne premijere, predstavu „Jelena Savojska” koju KIC „Budo Tomović” realizuje u koprodukciji sa Kulturnim centrom „Nikola Đurković” iz Kotora i KORIFEJ teatrom iz Kolašina podgorička publika će ponovo moći da pogleda 5. aprila u DODEST-u.

Tribina „Podgoričke priče“ koja iz mjeseca u mjesec predstavlja istaknute Podgoričane 17. aprila ugostiće dramaturga Stefana Boškovića.

Poznate filmske adaptacije književnih klasika prikazaćemo od 22. do 24. aprila u okviru revije „Svjetska književnost na filmu“ XII koju tradicionalno organizujemo povodom Svjetskog dana knjige. Trodnevna revija obuhvatiće projekciju filmova „Svijet prema Garpu“ (1982), „Slučajni turista“ (1988) i „U njenim cipelama“ (2005).

U saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore 16. aprila organizovaćemo crnogorsku premijeru igranog filma „Supermarket“ (2023) reditelja Nemanje Bečanovića.

Na repertoaru revije „Jazz na filmu” od 8. do 10. aprila biće filmovi „Regtajm” (1981), „Još bolji bluz” (1990) i „Dani slave“ (2004).

Književni program KIC-a nastaviće sa predstavljanjem aktulenih književnih izdanja, pa će ljbitelji pisane riječi 2. aprila biti u prilici da se upoznaju sa knjigom Olge Gojnić Borilović „Pero plavog feniksa”, a dan kasnije i sa prvom samostalnom zbirkom poezije Milene Radević pod nazivom „Ekspres lonac”.

KIC će i ove godine biti domaćin svečane dodjele Književne nagrade Dragan Radulović koja će u organizaciji Sekretarijata za kulturu Glavnog grada biti upriličena 26. aprila.

 

]]>
28.03.2024T10:02:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/537173/bogata-promocija-umjetnickog-stvaralastva-u-kic-u.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/9/58/722/1665672/thumbs/2926008/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/9/58/722/1665672/thumbs/2926005/thumb3.jpg
"Ljudi i događaji" - 28. mart https://rtcg.me/kultura/ljudiidogadjaji/536678/ljudi-i-dogadjaji---28-mart.html "Ljudi i događaji" Radija i Televizije Crne Gore podsjeća na najvažnije događaje koji su se dogodili na današnji dan.

 

Na današnji dan 1811. godine

umro je srpski prosvetitelj, pisac, filozof i pedagog Dositej Obradović. Zagovarao je i branio evropske građanske ideje utemeljene na modernim racionalističkim i prosvetiteljskim filozofskim pravcima.


Na današnji dan 1868. godine

rođen je ruski pisac Maksim Gorki, koji se smatra osnivačem socijalističkog realizma u ruskoj književnosti. Najznačajnija djela: "Pesma o sokolu", roman "Mati", drame "Na dnu", "Letnjikovac", "Deca sunca"...


Na današnji dan 1905.

u Papratima kod Nikšića rođen je crngorski književnik Mirko Banjević. Bio je urednik "Pobjede", časopisa "Stvaranje", beogradskog "Rada" i Tanjuga. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade. Poznata Banjevićeva djela – zbirke pjesama: «Šume» , «Zvjezdani voz», «Do iskapi», «Zavjet» i poema «Sutjeska».


Na današnji dan 1907.

u Veljem Brdu kod Podgorice rođen je crnogorski političar i državnik Blažo Jovanović. Bio je član KPJ od 1924, a učesnik NOB-a od 1941. Jedan je od organizatora i rukovodilaca ustanka u Crnoj Gori. Od 1945. bio je prvi predsjednik vlade Narodne Republike Crne Gore, potom Izvršnog vijeća Narodne Skupštine, a od 1954. i predsjednik Narodne Skupštine Crne Gore.


Na današnji dan 1939. godine

Republikanska vojska predala je Madrid snagama generala Franka, čime je okončan Španski građanski rat, sukob u kome su se Druga španska republika i ljevičarske grupe borile protiv pobune desničarskih fašista i nacionalista predvođenih generalom Frankom.Rat je odnio preko milion života.


Na današnji dan 1989. godine

u Beogradu proglašeni amandmani na Ustav Srbije, kojim je pokrajinama oduzeta mogućnost veta na ustavne promjene. Revizija Ustava na Kosovu praćena je masovnim demonstracijama Albanaca. U sukobima s policijom poginula su 22 demonstranta i 2 policajca.

]]>
28.03.2024T08:00:00 +0100 Ljudi i događaji https://rtcg.me/kultura/ljudiidogadjaji/536678/ljudi-i-dogadjaji---28-mart.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/10/31/360/1664179/thumbs/2920444/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/10/31/360/1664179/thumbs/2920441/thumb3.jpg
Svi građani da cijene pozorište kao izvor razumijevanja i mira https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536873/svi-gradjani-da-cijene-pozoriste-kao-izvor-razumijevanja-i-mira.html Ministarstvo kulture i medija nastoji da podstiče i razvija pozorišnu djelatnost, kako u institucijama tako i na nezavisnoj sceni, ali da bi se adekvatno odgovorilo savremenim potrebama pozorišne produkcije, neophodna su kontinuirana ulaganja u ljudske resurse, tehničko-tehnološki razvoj, modernizaciju opreme, poručila je Tamara Vujović, ministarka kulture i medija, povodom 27. marta - Svjetskog dana pozorišta. Kako navodi u saopštenju, tradicionalna poruka Svjetskog dana pozorišta podsjeća da je umjetnost ključni instrument za spajanje posebnog i univerzalnog, naglašavajući bogatstvo raznolikosti i jedinstvo ljudskog iskustva.

"U ime Ministarstva kulture i medija Crne Gore, pozivam sve građane da cijene i podržavaju pozorište kao izvor inspiracije, razumijevanja i mira u našem društvu.
Budžeti nacionalnih institucija za pozorišnu djelatnost, Kraljevsko pozorošte Zetski dom i Crnogorsko narodno pozorište, se u kontinuitetu povećavaju, a produkciona i umjetnička politika koja se vodi u ovoj djelatnosti zadovoljava standarde neophodne za njen uspješan razvoj. Sa druge strane, konkursima za umjetničko stvaraštvo Ministarstvo nastoji afirmisati i vaninstitucinalnu i alternativnu scenu, energiju nezavisnog duha, na kojoj se afirmišu mladi pozorišni stvaraoci i obrađuju savremene teme koje provociraju i pokreću. U tom pravcu je i MKM je podržlo napore Zetskog doma da u toku mjeseca marta bude dom nezavisne pozorišne scene", naglasila je Vujović.

Kako je dodala, ne treba zaboraviti doprinos i aktivnosti centara za kulturu, koji se trude da imaju sopstvenu produkciju i da organizuju gostovanja drugih pozorišta u svojim gradovima, ali i gostuju u cijeloj Crnoj Gori, posebno u gradovima na sjeveru.

Takođe, navodi, inicijative za osnivanje pozorišta u opštinama treba da budu odluke opština i zajednice u kojima će ih Ministarstvo podržati.

"Jubileji Zetskog doma i Nikšićkog pozorišta ukazuju na ukorijenjenost pozorišnog izraza u tada mladoj državi. Pokrenuli smo proces unapređenja postojećeg Zakona o pozorištu, a sa mojom administracijom vodim sistemski i strateški pristup planiranju kulture koji, između ostalog, znači i više sadržaja i veću dostupnost, i umrežavanje sa obrazovnim institucijama, ali i edukaciju o značaju kulture za razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja. Ali ni danas ne zaboravimo da je na nama odgovornost da djeci i mladima omogućimo da što je više moguće iskuse umjetnost, kulturu. Živjeći kroz umjetnosti, gradimo mostove koji prevazilaze granice i stvaramo bolju budućnost za svakog građanina", navodi se u poruci Vujović.

Ove godine, tradicionalnu poruku uputio je Jun Fose, norveški pisac i dramaturg, dobitnik Nobelove nagrade za književnost.

Nobelovac svoju poruku zaključuje: "Spajajući posebno i univerzalno i izražavajući to u umjetnosti: ne eliminišući njenu specifičnost već je naglašavajući, dopušta da ono što je strano i nepoznato jasno zasija. Rat i umjetnost su suprotnosti, baš kao što su rat i mir suprotnosti - jednostavno je. Umjetnost je mir", poručio je Fose.

]]>
27.03.2024T15:36:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536873/svi-gradjani-da-cijene-pozoriste-kao-izvor-razumijevanja-i-mira.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/15/22/433/1664882/thumbs/2922950/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/15/22/433/1664882/thumbs/2922947/thumb3.jpg
"Pjesnik čije su anegdote već dio urbane legende grada pod Trebevićem" https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536831/pjesnik-cije-su-anegdote-vec-dio-urbane-legende-grada-pod-trebevicem.html U Narodnom pozorištu u Sarajevu upriličena je komemoracija u čast bosanskohercegovačkog akademika, istaknutog književnika, pjesnika i scenariste Abdulaha Sidrana, koji je preminuo u subotu u 80. godini, nakon duge i teške bolesti. O liku i djelu Abdulaha Sidrana govorili pjesnici, književnici, režiseri, a komemoraciji su prisustvovali članovi porodice, prijatelji, kolege, saradnici i mnogobrojni poštovaoci njegovog rada.

Pjesnik Mile Stojić rekao je da je Sidranove anegdote i apoftegme su već dio urbane legende grada pod Trebevićem, koje se neprestano prepričavaju po kafanama i književnim krugovima.

"Upamtio sam njegovu izreku koja se odnosila na našeg kolegu, da ljudi koji ne vole muziku i nemaju smisla za humor, nemaju šta tražiti u književnosti. Veliko umijeće ostvario je u filmskim scenarijima od kojih je pet, šest ekranizirano, a prva dva njegovom režiseru osigurala su svjetsku slavu", rekao je Stojić.

Pjesnik Slobodan Blagojević je u ime Akademije nauka i umjetnosti BiH rekao je da su Sarajevo i cijela BiH izgubili svog pjesnika i dobrog duha.

"U Sarajevu i o Sarajevu pjevali su i pjevaju i danas mnogi sjajni pjesnici, ali nikog od njih ne možemo poistovjetiti s gradom u svim njegovim dimenzijama, kao što nam se prirodno nameće da to učinimo s našim Abdulahom Sidranom. Nije ni u svjetskoj poeziji čest slučaj ovakvog poistovjećenja, ovakvog estetski uspjelog duhovnog sjedinjavanja pjesnika i grada", rekao je Blagojević.

Dodao je da Sidrana smatraju kao pjesnika koji je svom gradu podario autentični lirski glas.

"Grad je dobio svog lirskog tumača, a u proznim knjigama izvanrednog pamtioca i nenadmašno duhovitog i humanog opisivača“, rekao je Blagojević.

Ademir Kenović, dugogodišnji Sidranov prijatelj i režiser filmova za koje je akademik pisao scenarije, kazao je da je ovo "tužno vrijeme u kojem tješi to što smo živjeli u isto vrijeme sa Sidranom".

"Divili su mu se mnogi zbog njegove ličnosti, onog što je radio, zbog bogatstva različitosti koje je posjedovao, bezbroj suprotnosti s kojima je živio. Bio je blag, a odlučan, otvoren, a diskretan, snažan a nježan, istovremeno dječački naivan i oštrog oka, misli i pera pa je stvarnost mogao duboko sagledavati. Bio je duhovit do suza", rekao je Kenović.

Književnik Zlatko Topčić u ime Društva pisaca BiH rekao je da je Sidran bio "glas po kojem su nas prepoznavali".

"Pjesnik koji je najpotpunije izrazio biće svog naroda i duh svog vremena. Dokaz je kosmičke pravde kako se veliki pjesnici mogu iznjedriti i u malim društvima i malim narodima", rekao je Topčić.

U ime Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar rekao je da je akademska zajednica i cijela BiH ostala bez još jednog velikana, akademika, mislioca, pjesnika, književnika kojeg je narod volio, slušao i poštivao.

"Abdulahovi savjeti, promišljanja, vizije utkani su u zajedničku borbu za našu domovinu, državu punih ljudskih prava i sloboda za sve njene narode. Institucije BiH nijesu položile ispit prema jednom od najvažnijih pjesnika, scenarista, dramaturga, mislilaca našeg vremena. Abdulah Sidran je položio ispit prema svojoj voljenoj Bosni i prema svom bošnjačkom narodu kojem je s ponosom pripadao. Položio je ispit i prema svojoj porodici za koju se borio do posljednjeg daha. Sidran će ostati fenomen koji je ponikao iz svog naroda nikada ga ne napuštajući i ne odvajajući se od njega, a njegov bosanski narod uzvraćao mu je poštovanjem, pažnjom i podrškom", rekao je Zlatar.

Publicist i novinar Ruždija Adžović, autor nedavno objavljene knjige "Sidran: živjeti, svjedočiti epohu", rekao je da je Sidran svima obogatio život svojom poezijom, prozom, filmskim scenarijima i iznad svega svojom mudrošću.

"Abdulah Sidran je živio sa svojim narodom, volio susrete s običnim čovjekom, osluškivao bolje od drugih puls svog grada, sugrađana i to vješto pretakao u remek djelo. Niko bolje od Sidrana, kako je to sam kazao u mojoj knjizi o njemu, nije budio zaboravljene mirise Sarajeva", rekao je Adžović.

Posljednji ispraćaj i dženaza Abdulahu Sidranu, su danas u haremu Begove džamije u Sarajevu nakon ikindije namaza u 15.40 sati, nakon čega će velikan bh. književnosti biti sahranjen u haremu džamije Ferhadija.

Abdulah Sidran rođen je 1944. u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zvorniku i Sarajevu. Apsolvirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Povremeno je radio kao urednik omladinskih listova i javnih tribina te, do 1992. godine, na Televiziji BiH kao vodeći dramaturg. Između tih povremenih uposlenja, živio i radio je kao profesionalni pisac.

U književnosti se javio šezdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju "šezdesetosmaškom". Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je književnim i društvenim priznanjima (Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada Izdavačkog preduzeća "Svjetlost", Zmajeva nagrada) U ratu objavljena, knjiga njegove poezije "Sarajevski tabut" nagrađena je "Nagradom slobode" PEN centra Francuske.

Izbori iz njegove poezije, u prevodu na njemački, francuski, italijanski, objavljeni su u Austriji, Francuskoj, Italiji... Za italijansko, dvojezično, izdanje, dobio je nagradu "Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo".

Scenarista je filmova "Sjećaš li se Dolly Bell", "Otac na službenom putu", "Kuduz", "Praznik u Sarajevu" i "Savršeni krug". Bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH i majstorski kandidat u šahu.

]]>
27.03.2024T14:39:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536831/pjesnik-cije-su-anegdote-vec-dio-urbane-legende-grada-pod-trebevicem.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/14/20/350/1664730/thumbs/2922429/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/14/20/350/1664730/thumbs/2922426/thumb3.jpg
Muzika iz predstave "Radovan III" nagrađena na festivalu u Jagodini https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536777/muzika-iz-predstave-radovan-iii-nagradjena-na-festivalu-u-jagodini.html Žiri Festivala “Dani komedije” u Jagodini, donio je odluku da se specijalna nagrada za muziku dodijeli Robertu Pešutu Manjifiku i Aleksanderu Pešutu Šacu autorima muzike u predstavi „Radovan III”. Predstava je rađena u režiji Vita Taufera, i u koprodukciji “Grada teatra” Budva i Narodnog pozorišta Sombor.

Kako se navodi u odluci žirija, autori muzike su “prateći osnovnu ideju kako pisca tako i reditelja, doprinijeli novom tumačenju i doživljaju legendarnog dramskog teksta Dušana Kovačevića i upotpunili autentičnu igru ansambla Somborskog pozorišta”.

Predstava “Radovan III” je imala svoju premijeru na festivalu “Grad teatar”, a publika će imati priliku da je odgleda i tokom predstojećeg 38. festivala.

]]>
27.03.2024T13:03:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536777/muzika-iz-predstave-radovan-iii-nagradjena-na-festivalu-u-jagodini.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/13/17/16/1664530/thumbs/2921698/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/13/17/16/1664530/thumbs/2921695/thumb3.jpg
Rekvizit iz "Titanika" prodat za skoro 719.000 dolara https://rtcg.me/kultura/filmipozoriste/536750/rekvizit-iz-titanika-prodat-za-skoro-719000-dolara.html Plutajuća drvena ploča na kojoj je plutala Rouz (Kejt Vinslet) i uspjela da preživi u filmu Titanik prodata je za 718.750 dolara, prenosi BBC.

Od kada je film stigao u bioskope 1997. godine, obožavaoci su se pitali da li je ovaj komad drveta bio dovoljan da spase Džeka (Leonardo Dikaprio) umjesto da tragično završi u ledeno hladnoj vodi nakon potonuća legendarnog broda Titanik.

Plutajuća drvena ploča na kojoj je plutala Rouz (Kejt Vinslet) i uspjela da preživi u filmu Titanik prodata je za 718.750 dolara, prenosi BBC.

Od kada je film stigao u bioskope 1997. godine, obožavaoci su se pitali da li je ovaj komad drveta bio dovoljan da spase Džeka (Leonardo Dikaprio) umjesto da tragično završi u ledeno hladnoj vodi nakon potonuća legendarnog broda Titanik.

Podloga je duga oko 2,4 metra i široka 1 metar.

]]>
27.03.2024T12:41:00 +0100 Film i pozorište https://rtcg.me/kultura/filmipozoriste/536750/rekvizit-iz-titanika-prodat-za-skoro-719000-dolara.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/12/10/914/1664446/thumbs/2921356/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/12/10/914/1664446/thumbs/2921353/thumb3.jpg
Izložba Boba Slovinića: Izvor koji pršti iz duše https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536729/izlozba-boba-slovinica-izvor-koji-prsti-iz-duse.html U Galeriji Muzeja savremene umjetnosti u Podgorici sinoć je otvorena izložba Slobodana Boba Slovinića, iz ciklusne cjeline “Bijeli dol”. Slovinić je kazao da je, gledano iz njegovog ugla, najoptimalnija umjetnost ona koja direktno izbija iz umjetnikovog korpusa.

“To je izvor koji pršti iz duše kao skupina snage i emocija. Predstavljam vam večeras jedan takav svoj izbor, skupinu dijela pod nazivom Bijeli dol", rekao je on. 

On je istakao da je u svojim radovima predstavio rajski vrt, koji je sačuvao u sjećanjima iz mladosti.

“Pregršt mediteranskih emocija razbacao sam na ovim ostvarenjima, koja vam nudim da u njima uživate", zaključio je Slovinić. 

Na izložbi je prikazan ciklus “Bijeli dol” koji je nastao 2023. godine, a koji broji 53 rada realizovanih tehnikom akvarela, gvaša i ulja.

Slovinić je rođen u Budvi. Istaknuti je kulturni stvaralac Crne Gore od 2010. godine.

Član je ULUCG-a i ULUPUCG-a od 1968. godine. Izabran je za sekretara Odbora za likovne umjetnosti CANU od 1978. Godine.

Postao je član „Maison des Artistes“ 1983. godine u Parizu. Jedan je od osnivača i član Crnogorske panevropske unije.

Izložba će biti otvorena za javnost do 16. aprila.

]]>
27.03.2024T11:52:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536729/izlozba-boba-slovinica-izvor-koji-prsti-iz-duse.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/11/37/45/1664386/thumbs/2921125/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/11/37/45/1664386/thumbs/2921122/thumb3.jpg
Predstava "Jerma" večeras u CNP-u https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536660/predstava-jerma-veceras-u-cnp-u.html Crnogorsko narodno pozorište (CNP) u Podgorici obilježiće večeras Svjetski dan pozorišta izvođenjem predstave „Jerma“, prema Sajmonu Stounu, u režiji Ane Tomović, na Velikoj sceni u 20 sati. Predstava „Jerma“ potresna je psihološka drama o praznini, ljubavi i nemogućnosti razumijevanja između dvoje ljudi koji se vole.

Protagonistkinja je žena koja ne može da se ostvari kao majka.

Uloge tumače: Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić, Žaklina Oštir, Maja Stojanović, Vule Marković i Sanja Vujisić.

]]>
27.03.2024T09:56:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536660/predstava-jerma-veceras-u-cnp-u.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/9/19/280/1664110/thumbs/2920057/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/9/19/280/1664110/thumbs/2920054/thumb3.jpg
"Ljudi i događaji" - 27. mart https://rtcg.me/kultura/ljudiidogadjaji/536143/ljudi-i-dogadjaji---27-mart.html "Ljudi i događaji" Radija i Televizije Crne Gore podsjeća na najvažnije događaje koji su se dogodili na današnji dan.

 

Na današnji dan 1845. godine

rođen je njemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku za otkriće X-zraka, koje su po njemu dobile naziv "rentgenski zraci". Primenjuju se u medicini za dubinsko snimanje organa i za zračenja, ali pošto izazivaju štetne promene u strukturi tkiva kroz koja prodiru, potiskuju ih druge metode liječenja i uspostavljanja dijagnoze.


Na današnji dan 1854. godine

Francuska je objavila rat Rusiji i stala na stranu Otomanskog carstva u Krimskom ratu. Sjutradan je to učinila i Velika Britanija, koja je nastojala da suzbije ruske aspiracije na Balkan i Crno more. Rat protiv Rusije saveznici su vodili dvije godine gdje su posle krvavih borbi i velikih gubitaka uspjeli da osvoje ključni lučki grad Sevastopolj.


Na današnji dan 1941. godine

po pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu u Beogradu vojnim udarom svrgnut je regent, princ Pavle Karađorđević, i na presto doveden maloljetni kralj Petar II Karađorđević. Zbačena i vlada Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka i obrazovana nova s generalom Dušanom Simovićem na čelu.


Na današnji dan 1968. godine,

u avionskoj nesreći, u eksperimentalnom letu u blizini Moskve poginuo je sovjetski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovjek koji je otputovao u svemir i obletio Zemlju.

]]>
27.03.2024T08:00:00 +0100 Ljudi i događaji https://rtcg.me/kultura/ljudiidogadjaji/536143/ljudi-i-dogadjaji---27-mart.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/9/58/675/1662483/thumbs/2914035/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/9/58/675/1662483/thumbs/2914032/thumb3.jpg
Kako je tragična smrt Heksuma spasila tri života https://rtcg.me/kultura/filmipozoriste/536390/kako-je-tragicna-smrt-heksuma-spasila-tri-zivota.html Američki model i glumac Džon-Erik Heksum važio je za jednog od najvećih frajera osamdesetih godina, iako je bio veoma mlad. Heksum je igrao glavnu ulogu u seriji "Na tajnom zadatku", koja je tada bila veoma popularna.

Njegov život tragično se završio 1984. godine, kada se na snimanju upravo ove serije dogodila nesreća.

Heksumu je bilo dosadno, pa je uzeo pištolj koji je bio rekvizit na snimanju. Igrao se njim, a u jednom trenutku ga je i naslonio na glavu simulirajući ruski rulet.

Očigledno nije znao da filmski metak može biti opasan poput pravog.

Odmah je odvezen u bolnicu, operacija je trajala pet sati, ali nije uspio da preživi.

Šest dana nakon tragedije, njegova majka je odlučila da donira srce svog sina čovjeku na samrti i na taj način mu spase život. Donirala je i bubrege i kožu, spasivši na taj način još dva života.

Džonovo tijelo kremirano je tokom privatne sahrane.

Studio je njegovoj majci isplatio odštetu i na kraju sedme epizode Džonu posvetio dirljive reči.

"Kažu kada jedna zvijezda umre, njeno svjetlo nastavlja da sija svemirom kroz milenijume. Džon-Erik Heksum je umro, ali njegovo svjetlo će obasjavati naše živote zauvijek", oglasili su se nakon njegove tragične smrti.

]]>
26.03.2024T21:54:00 +0100 Film i pozorište https://rtcg.me/kultura/filmipozoriste/536390/kako-je-tragicna-smrt-heksuma-spasila-tri-zivota.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/16/54/409/1663372/thumbs/2917234/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/16/54/409/1663372/thumbs/2917231/thumb3.jpg
Sloboda Voja Stanića sijala više nego kod drugih https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536462/sloboda-voja-stanica-sijala-vise-nego-kod-drugih.html Monografija o Voju Staniću predstavljena je u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti povodom stogodišnjice rođenja velikog umjetnika. Na događaju je istaknuta osobenost slikarstva Voja Stanića koja ga čini neponovljivim stvaraocem, ali i univerzalnost zahvaljujući kojoj se njegova djela prepoznaju i cijene širom svijeta.

"To što ti slikaš je istina, a malo ko to može". Tako je Đorđe Kadijević govorio o Voju Staniću, umjetniku osobenog senzibiliteta koji je u centar svog stvaralaštva uvijek stavljao običnog, naizgled malog čovjeka čije su priče nerijetko najveće i najznačajnije.

Na promociji monografije autora Nika Martinovića, Žarko Mirković nas podsjeća na Stanićev stav da je umjetnost prostor stvaranja novih svjetova.

"Svakom slikom Stanić kao da poručuje da sebi možemo stvarati drugačiji svijet", poručio je on. 

Aleksandar Čilikov je još kao dječak upoznao Voja Stanića, podsjećajući na njegovu osobenost i neponovljivost.

"Mnogo je pisano o njemu. Fantastično je to slikarstvo, Vojo je bio osobena ličnost", ukazao je on. 

Branko Kukić podsjetio je na smijeh u djelu Voja Stanića zahvaljujući kojoj njegove slike dobijaju dimenziju više.

"Bio sam ubijeđen da je njegov humor dovoljan za našu tadašnju umjetnost", kazao je Kukić. 

Autor monografije Niko Martinović govorio je o pojmu slobode kao temeljnoj ljudskoj kategoriji koja kod Voja Stanića možda sija više nego kod drugih.

"Iako je završio vajarski odsjek na Likovnoj akademiji u Beogradu, izabrao je slikarstvo kao put koji vodi ka najvišem čovjekovom cilju: ka unutaršnjoj slobodi", zaključio je Martinović. 

Monografija o Voju Staniću objavljena je u izdanju CANU.

]]>
26.03.2024T19:57:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536462/sloboda-voja-stanica-sijala-vise-nego-kod-drugih.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/18/34/147/1663534/thumbs/2917837/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/18/34/147/1663534/thumbs/2917834/thumb3.jpg
Sajam knjiga u Lajpcigu: Crnogorski autori u fokusu https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536420/sajam-knjiga-u-lajpcigu-crnogorski-autori-u-fokusu.html Ministarstvo kulture i medija u saradnji sa prevodilačkom mrežom TRADUKI organizovalo je predstavljanje savremene crnogorske književnosti na sajmu knjiga u Lajpcigu, što je izazvalo veliko interesovanje posjetilaca sajma. Crna Gora je već godinama članica TRADUKI mreže za podršku i posredovanje u realizaciji prevodilačkih projekata u Jugoistočnoj Evropi, a ove godine se zajedno sa ostalim članicama predstavila zainteresovanoj javnosti u Njemačkoj.

Za vrijeme trajanja sajma, od 21-24. marta, izložena su djela svih žanrova autora i autorki koji stvaraju u Crnoj Gori, a koja su objavljena u periodu od 2020. do 2023. godine.

Kako navode iz Ministarstva kulture i medija, Lajpciški sajam knjiga predstavlja važno mjesto susreta za pisce i prevodioce te je nezaobilazna adresa za međunarodnu promociju crnogorskog književnog stvaralaštva.

U tu svrhu, pored navedenog, na sajmu je prezentovan i katalog na njemačkom jeziku u kojem su izdvojena reprezentativna djela svih žanrova, koja su objavljena zmeđu 2020. i 2023. godine.

Katalog sadrži biografije pisaca i spisateljica koji stvaraju u Crnoj Gori, kratke sinopsise njihovih djela, ali i predstavlja značajne crnogorske izdavače, kao i autore i knjige dječje književnosti, koji čine važan dio savremene književne scene. Urednica kataloga je profesorica njemačke i svjetske književnosti doc. dr Jelena Knežević.

Ovakvo međunarodno predstavljanje crnogorske kulture izazvalo je veliko interesovanje kod posjetilaca sajma, koji su se na štandu Crne Gore interesovali o crnogorskim piscima i spisateljicama.

U okviru programa Poetics of Nonbelonging - Authors from Southeast Europe predstavljen je i novi roman crnogorske autorke Nataše Nelević, koji su organizovali Ministarstvo kulture i medija i TRADUKI.

"Nelević je sa moderatorkom Annemarie Türk razgovarala o njenoj knjizi „Mali roman o blatu“ (Nova knjiga, 2023) i odgovarala na temu Šta se desilo 6. novembra 1946. godine u Kiseljaku na dan završetka jedne od najvećih omladinskih radnih akcija u poratnoj Jugoslaviji? Za velikog jugoslovenskog pisca Miroslava Krležu tog dana veličanstveno je okončan titanski podvig jugoslovenskih omladinaca koji su na „blatu istorijskih predrasuda“ podigli nasipe za novu prugu kojom će stići progres u zaostalu zemlju – tako je barem taj dan opisao u svojoj dnevničkog zabilješci", ističu iz Ministarstva kulture. 

Tragom te optimističke bilješke i iskustva svoje majke koja je napustila radnu akciju jer „nije više mogla da gazi po tolikom blatu“, krčeći put između ova dva tako različita sjećanja – naratorka u „Malom romanu o blatu“ traga za mogućim susretom svoje majke i velikog pisca toga 6. novembra 1946, propituje ideje ženskosti i sopstveno odrastanje u socijalizmu, prati uspon i poraz jedne epohe, odmjerava istorijske dobitke i gubitke i traži pravo da jedan ženski Tekst sa margine suprotstavi Tekstu velikog pisca. 

]]>
26.03.2024T16:55:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536420/sajam-knjiga-u-lajpcigu-crnogorski-autori-u-fokusu.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/16/37/622/1663453/thumbs/2917540/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/16/37/622/1663453/thumbs/2917537/thumb3.jpg
GMIFF na najvećem festivalu ekološkog filma u Vašingtonu https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536401/gmiff-na-najvecem-festivalu-ekoloskog-filma-u-vasingtonu.html Na najvećem festivalu ekološkog filma na svijetu "DC Environmental Film Festival" (DCEFF), koji se održava od 21 – 30. marta, po izboru domaćina, ove godine predstavljen je jedini filmski ekološki festival u Crnoj Gori, Green Montenegro International Film Fest (GMIFF), koji će ove godine imati svoje 10. jubilarno izdanje na Žabljaku. U prepunoj dvorani Centra pomorske baštine SAD, pred gotovo 300 gledalaca, prikazani su i aplauzima ispraćeni crnogorski filmovi "Život je" reditelja Vladimira Perovića, višestruko nagrađivani film "Duga" reditelja Aleksandra Vujovića i filmovi rađeni u saradnji sa Ministarstvom turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera „Da li ti nedostajem?„ i „Povratak moru„ direktora GMIFF-a, autora i producenta Blagote Marunovića.

Nakon projekcija filmova upriličena je panel diskusija na kojoj su učestvovali direktor GMIFF-a Blagota Marunović, reditelj Aleksandar Vujović i art direktor festivala, glumac Slobodan Marunović.

Predstavnici GMIFF-a predstavili su publici ekološku stvarnost u Crnoj Gori, te njene prednosti kao jedinstvene filmske destinacije unikatnih prirodnih ljepota, koje je potrebno bezuslovno sačuvati, u cilju ostvarivanja ideje ekološke, te samim tim prosperitetne evropske države.

DCEFF kao najstariji filmski festival u Americi na temu zaštite životne sredine, sa preko 30.000 posjetilaca, iza kojeg stoji National Geographic i mnoge druge značaje ekološke i filmske organizacije, održava se svakog marta već 31 godinu, na preko 20 lokacija u glavnom gradu SAD i predstavlja jedinstvenu platformu za predstavljanje sineasta širom svijeta, značajnih ekoloških filmskih ostvarenja i renomiranih zelenih festivale sa svih meridijana.

Tokom boravka na festivalu delegacija Green Montenegro IFF-a se sastala sa Gregori Mekgruderom, direktorom Globalnih specijalnih događaja u National Geographic-u, u cilju definisanja potencijalnih oblika saradnje između GMIFF-a i jednog od najatraktivnijih globalnih medija u svijetu.

U Njujorku će biti održan sastanak direktora GMIFF-a i predstavnika Fondacije "Trust for Mutual Understanding" (TMU) koja ima za cilj podsticanje komunikacije, razumijevanja i saradnje između umjetnika iz SAD, Centralne i Istočne Evrope, kroz međunarodne razmjene u polju umjetnosti, kinematografije itd.

 

]]>
26.03.2024T16:15:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536401/gmiff-na-najvecem-festivalu-ekoloskog-filma-u-vasingtonu.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/16/34/884/1663396/thumbs/2917318/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/16/34/884/1663396/thumbs/2917315/thumb3.jpg
Podgorica: Svjetski dan pozorišta u gradskoj biblioteci https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536333/podgorica-svjetski-dan-pozorista-u-gradskoj-biblioteci.html Biblioteka "Radosav Ljumović" u Podgorici organizuje veče u okviru kojeg će glumci čitati odlomke dramskih tekstova. Veče se organizuje povodom sjutrašnjeg obilježavanja Svjetskog dana pozorišta.

Kako je najavljeno iz Biblioteke, učestvovaće David Bahović, Vuk Vučinić, Andrea Drašković i Marija Vlahović.

Događaj će biti upriličen u sali „Božidar Vuković Podgoričanin”, sa početkom u 19 sati. 

]]>
26.03.2024T14:15:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536333/podgorica-svjetski-dan-pozorista-u-gradskoj-biblioteci.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/14/43/374/1663065/thumbs/2916147/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/14/43/374/1663065/thumbs/2916144/thumb3.jpg
Koncert Nađe Grdinić u četvrtak u KIC-u https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536134/koncert-nadje-grdinic-u-cetvrtak-u-kic-u.html Gitaristkinja Nađa Grdinić prirediće solistički koncert u okviru KIC-ovog ciklusa “Mladi talenti”, u četvrtak - 28.marta, u sali DODEST, u 19 sati, saopšteno je iz KIC-a Budo Tomović. Tom prilikom, kako su kazali, izvešće djela Sainz de la Maza (Campanas del Alba), Johana Sebastijana Baha (Preludijum BMW 1006), Rolanda Dijensa (Libra Sonatine), Maura Đulijana (Gran Sonata Eroica) i Agustina Bariosa Manjore (Una Limosna Por el Amor de Dios).

"Rođena 2005. godine u Podgorici, Nađa Grdinić je završila Osnovnu školu za muzičko obrazovanje, odsjek gitara, u Kolašinu, a zatim nastavila školovanje u Podgorici. Trenutno pohađa četvrti razred Srednje muzičke škole “Vasa Pavić” u klasi Dražena Jokovića. Tokom školovanja je osvojila brojne nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima u Bijelom Polju, Bečeju, Novom Sadu, Sarajevu, Tivtu i Tirani. Do sada je dobila četrnaest nagrada “Zlatna lira” na državnim takmičenjima u kategorijama za solo gitaru i duo gitara. Na međunarodnim takmičenjima je osvojila takođe visoka priznanja, od kojih se ističu prve nagrade u Tivtu (2019, 2022) i na festivalu Gitar Art u Beogradu 2023. godine. Pohađala je majstorske časove kod uglednih profesora: Tomas Oferman, Anjelo Deziderio, Zoran Dukić, Huber Kepel, Srđan Tošić, Aleksandar Hadži Đorđević i dr. Ove godine priredila je niz koncerata u Kolašinu, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju", saopštili su iz KIC-a.

]]>
26.03.2024T09:29:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536134/koncert-nadje-grdinic-u-cetvrtak-u-kic-u.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/9/33/555/1662449/thumbs/2913878/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/9/33/555/1662449/thumbs/2913875/thumb3.jpg
Promocija knjige u Rektoratu UCG https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536122/promocija-knjige-u-rektoratu-ucg.html Institut za napredne studije Univerziteta Crne Gore organizuje promociju knjige "*Enlargement and the Future of Europe: Views from the Capitals*" u izdanju Springera, 26. marta u 10:30h, u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.

Na promociji će govoriti jedan od koautora knjige i generalni sekretar Austrijskog udruženja za evropsku politiku, Paul Šmidt, kao i viši naučni saradnik na Austrijskom institutu za međunarodne odnose Vedran Džihić i bivša ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore Jovana Marović.

"Knjiga proučava vizije i strategije država-članica i susjeda Evropske unije u vezi proširenja zajednice, naglašavajući nacionalne istorije, politike i javno mnjenje o evropskim integracijama", saopšteno je iz UCG.

Kako stoji u rezimeu, u kontekstu invazije Rusije na Ukrajinu postoji raznovrsnost mišljenja o vremenu, uslovima i reformama potrebnim za prijem istočnih susjeda i zemalja Zapadnog Balkana u EU. Proširenje EU nije usmjereno samo ka miru i stabilnosti, već je i politički alat protiv negativnih uticaja na demokratiju i vladavinu prava. Knjiga nudi konkretne preporuke za nacionalne vlade, kao i samu EU, kako da produktivno nastave naprijed.

Promocija knjige jedan je u nizu događaja kojima, pod sloganom FuturUM, Univerzitet Crne Gore obilježava 50 godina od osnivanja.

]]>
26.03.2024T09:18:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536122/promocija-knjige-u-rektoratu-ucg.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/9/11/317/1662428/thumbs/2913770/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/9/11/317/1662428/thumbs/2913767/thumb3.jpg
Autorsko veče Aleksandra Bečanovića u Perjaničkom domu https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536113/autorsko-vece-aleksandra-becanovica-u-perjanickom-domu.html Muzej savremene umjetnosti Crne Gore organizuje autorsko veče Aleksandra Bečanovića u četvrtak, 28. marta 2024. godine u 19 časova u Perjaničkom domu. Na književnoj večeri će, pored autora, govoriti i Vladimir Vujošević, docent na Filozofskom fakultetu i na Fakultetu umjetnosti UDG u Podgorici. U okviru ove promocije Aleksandar Bečanović će se predstaviti sa najnovije tri knjige: "Planinski orao", "Prezir" i "Tri pršljena više".

Kako navode u saopštenju, Bečanovićev rad posljednjih godina najbolje pokazuje kojim putevima umjetničkog stvaralaštva se kreće i kako uspijeva u svim domenima njegovog interesovanja da spoji naizgled nespojivo: teoriju i priču gdje je sve u skladu i dopunjuje jedno drugo. Spoj filma, pozorišta, slikarstva, proze i poezije je glavna karakteristika njegovog stvaralaštva.

"Djelo Aleksandra Bečanovića svakako spada među najoriginalnije fenomene savremene crnogorske književnosti. Postoje dva ključna ishoda Bečanovićeve poetike: metateorijska, esejistička “dekadentna prozodija” (Poremećaj) u najboljoj barthesovskoj tradiciji i dinamični, često žanrovski određen, filmski postupak. Kod Bečanovića ova su dva registra (teorije i filma) u stalnoj napetosti, međusobnom ukidanju i dopunjavanju. Čak i u nefikcionalnim Bečanovićevim tekstovima, kao što je „Tri pršljena više“, djelo koje se bavi pomnom analizom stilskih postupaka i slikarskih motiva Dominika Engra, ludilo i strast teorije svako malo se suspenduju na svom vrhuncu, da bi se premetnuli u puritanski sveden, gotovo gotski filmski intermezzo”, ističe Vujošević.

On ističe da ne postoji vjerovatno niko u savremenoj crnogorskoj književnosti ko je uspio, poput Bečanovića, da u toj mjeri teoriju obdari dinamikom fikcije i fikciju samorazumijevanjem teorije.

"Njegovo djelo kao da istovremeno zadržava ponešto od baroknog ekcesa i ikonklastičke reformacije", navodi Vujošević.

Aleksandar Bečanović (rođen 1971. godine u Nikšiću) je crnogorski pjesnik, književnik, prevodilac uglavnom filmske teorije sa engleskog jezika, književni i filmski kritičar, scenarista. Autor je više knjiga i dobitnik mnogih nagrada. Godine 2002. postao je dobitnik nagrade “Risto Ratković” za najbolju knjigu poezije u Crnoj Gori, a 2017. godine Evropske nagrade za književnost, dok je iste godine bio i kandidat za Trinaestojulsku nagradu. Roman “Planinski orao” bio je u užem izboru za nagradu “Meša Selimović”.

 

]]>
26.03.2024T09:11:00 +0100 Kulturna galaksija https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/536113/autorsko-vece-aleksandra-becanovica-u-perjanickom-domu.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/9/52/282/1662414/thumbs/2913696/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/26/9/52/282/1662414/thumbs/2913693/thumb3.jpg