- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
19. 07. 2025.
13:08 >> 13:15
Čitaj mi:
Pjaca od filozofa: Pravo na grad se mora iznova osvajati
Drugog dana Pjace od filozofa koja se realizuje u okviru Međunarodnog festivala KotorArt sinoć je u Kreativnom habu u Kotoru upriličena debata o oblikovanju zajednica kroz aktivizam i umjetnost.
Moderatorke ovog panela bile su Aleksandra Kapetanović i Tatjana Rajić, arhitektice i osnivačice NVO Expeditio koje su na samom početku ukazale na razloge zbog kojih je pitanje prava na grad aktuelizovano.
Kapetanović je navela da je sa nedavnog zasijedanja Komiteta za svjetsku baštinu ukazano da je neadekvatan razvoj Kotora degradirao izuzetnu univerzalnu vrijednost ovog područja.
"Ukazano je da nemamo dosljedne sisteme upravljanja, planiranja i zaštite, te da postoji rizik da se ne nađemo na Listi svjetske baštine ukoliko ne preduzmemo konkretne mjere koje su predložene. Situacija u kojoj se nalazimo posljedica je neadekvatnog djelovanja institucija i vlasti kako na lokalnom, tako i na državnom nivou. U takvoj situaciji je jako bitno da se glas onih koji predstavljaju zajednicu ovog prostora čuje. Gradovi i područja ne pripadaju donosiocima odluka, oni pripadaju svima nama, posebno u situaciji kada govorimo o području svjetske baštine gdje je ta zajednica još i šira. Imamo tu sreću da živimo u prostoru koji je baština cijelog čovječanstva, te je naša odgovornost još veća. Krajnje je vrijeme da se glas zajednice i struke čuje” kazala je Kapetanović, arhitektica i osnivačica NVO Expeditio.
Sonja Dragović, istraživačica u Istraživačkom centru za proučavanje socijalno ekonomskih promjena i prostornih studija pri Univerzitetskom institutu u Lisabonu ukazala je na izostanak arhitektonske inovativnosti u savremenoj stambenoj izgradnji u Crnoj Gori, ističući da je ovaj proces primarno vođen motivima profita.
"Treba da postoji sistem koji će to da kritikuje. Studenti arhitekture ne dobijaju alate da sagledaju svoj položaj u sistemu, ni šta sve utiče na taj položaj", poručila je Dragović.
Kao kontratezu tim negativnim trendovima u arhitekturi skrenula je pažnju na aktivizam organizacije "Ko ako ne arhitekt" (KANA).
“Ja sam postala članica te grupe 2017. godine i mogu da kažem da smo za to vrijeme uspjeli da zaustavimo nekoliko vrlo štetnih projekata. Svaki put kada smo nešto uspjeli to smo postigli zato što se zajednica mobilizovala. Mi ništa ne bismo mogli da uradimo da ljudi nisu htjeli da učestvuju u tome", saopštila je Dragović.
Aleksandar Radunović, dramaturg, scenarista, kompozitor, glumac, gitarista i radio voditelj je kao učesnik panela ukazao da je izuzetno važno da postoje organizacije koje se bave aktivizmom.
Ukazao je da je rad kolektiva The Books of Knjige takođe neka vrsta aktivizma.
“Bilo je primjera da vidite da utičete na zajednicu i da to što pričate neko čuje i na neki način se probude neki ljudi. Ipak, to je incident. Mi imamo sistemski problem, državu koja je zarobljena od partija koje su na vlasti, imamo izborni sistem koji ne dozvoljava da se niko novi pojavi, imamo cenzuse koji neki normalni ljudi ne mogu da pređu na početku i imate dva pola koji su snažni i koji gledaju svoje interese. Mi zapravo imamo problem sa političkim sistemom i mentalitetom. Aktivizam je onemogućen zato što nas tehnologija usitnjava. Problem imamo i sa cinizmom. Cinici su oni koji su spremni da sve kritikuju i o svemu pričaju i imaju mišljenje, ali da ne urade ništa”, kazao je Radunović.
Arhitektica Iva Čukić je putem video obraćanja poslala značajne poruke na temu aktivizma i koncepta prava na grad.
“Čini mi se da većina građana u svakodnevnom životu i ne prepoznaje pravo na grad kao nešto što im pripada. Gradovi se ubrzano mijenjaju, niču stambeno-poslovni kompleksi čija vrata se vjerovatno nikada neće otvoriti za većinu građana, zeleni prostori nestaju pod komercijalnim interesima, javni prostori bivaju regulisani tako da se u njima više ne možemo slobodno kretati, zadržavati ili boraviti. U takvom kontekstu osjećaj pripadnosti gradu slabi, ljudi ga doživljaju kao nešto što je izvan njih, kao neki prostor koji ih oblikuje, ali u kom oni nemaju nikakvu moć da se pitaju. Moramo da podsjećamo da pravo na grad nije samo pravo da fizički pristupimo prostoru, već je pravo da odlučujemo o tome kako se taj prostor oblikuje, koristi, planira i čuva. To je naše kolektivno pravo da učestvujemo u kreiranju ambijenta u kojem živimo. Kada se ostvari pravo na grad on postaje prostor političkog djelovanja, a ne pozadina naših života. Pravo na grad nije nešto što se dobija, već što se iznova osvaja,” poručila je Čukić.
Drugo veče Pjace od filozofa proteklo je u duhu produktivne debate u koju je publika bila potpuno uživljena i investirana. Sonja Dragović i Aleksandar Radunović kao izuzetno inspirativni panelisti su ukrstili svoje stavove i različite perspektive, ali je prenijeta poruka da su aktivizam i umjetnost načini da se ljudi povežu, izraze otpor, ali i stvore nove prostore slobode i zajedništva.
Коментари0
Остави коментар