Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Film i pozorište

O.Z.

03. 11. 2021. 22:18   >>  22:27

NESHVAĆEN TOKOM ŽIVOTA

"Živko Nikolić se napokon vrednuje kako zaslužuje"

Živko Nikolić je imao beskrajnu ljubav prema svim ljudima koje je prikazivao u svojim djelima i prema svom kraju, ali nažalost, to je tumačeno drugačije, i njegovo osjećanje svijeta ostalo je generacijama koje sada gledaju njegove filmove i sve više ih prihvataju. Ali, za života, on to, nažalost, nije doživio, kazao je drasmki pisac i režiser Dušan Kovačević. Dvadesetog novembra će biti osamdeset godina od rođenja crnogorskog avangardnog sineaste i tim povodom Televizija Crne Gore (TVCG) prikazuje ciklus dokumentarnih i igranih filmova "Živko - umjetnost živi", nedjeljom od 20:05 sati.

U znak sjećanja na Živka Nikolića (1941-2001), prenosimo tekst koji je ranije objavio list "Danas".

Najznačajniji glumci ovdašnjeg glumišta ostvarili su kultne uloge u Nikolićevim filmovima – Mira Furlan, Velimir Bata Živojinović, Mira Banjac, Danilo Bata Stojković, Petar Božović, Dragan Nikolić, Savina Geršak…, a on je za života ostao neshvaćen, nepriznat, na neki način i ponižen.

"On je bio jedan vrlo povučen čovjek. On nije pripadao većini, vodio je nekakav isposnički život, nije sjedeo noću po klubovima i kafanama, i pričao je u slikama, jer je istovremeno bio i čovjek koji je posvećen slikarstvu. Kao i neki drugi filmski radnici iz svijeta slikarstva, Živko je te slike iz snoviđenja pokrenuo u svojim filmovima. „Beštije“ su prošle vrlo lijepo, ali kao i njegovi ostali filmovi u to doba, smatrale su se vrlo specifičnim mentalitetom Crnogoraca", pričao je Kovačević za Danas.

Ljudi sada zaboravljaju, kako ističe, ali u Crnog Gori Živka nisu mnogo voljeli, jer su smatrali da ismijeva čojstvo i junaštvo.

"Posljednjih nekoliko godina, kada se priča o Živku obnovila, i kada se vrijednost njegovih filmova predefinisala i dobila potvrdu o svojoj izuzetnosti, ne samo u mentalitetu nego u analizi i vivisekciji jednog vremena, on i njegov komediografski rukopis počinju da bivaju ozbiljno tretirani".

"Beštije“", koje je 2016, po izboru kritičara, Jugoslovenska kinoteka proglasila kulturnim dobrom, bile su i prvi Nikolićev igrani film, a ostale su zapamćene i po antologijskim ulogama Viktora Starčića, Pavla Vuisića, Mije Aleksića, Vesne Pećanac…

"Živko je otišao sa ovog svijeta ne znajući šta je sve uradio, jer ono što su o njemu pisali do prije nekoliko godina nije bilo najpohvalnije. Njegova supruga je dosta učinila da se njegovo djelo i njegovo ime ne zaborave, trudila se kad god je mogla da evocira uspomenu na Živka, i doživjela je to da se napokon vrednuje onako kako zaslužuje", kazao je Kovačević.


"Živko je bio zaboravljen i skrajnut"


Živko dugo godina nije mogao da snima, jer niko nije htio da uloži novac za njegov film, egzistencija njegove porodice bila je ugrožena do krajnjih granica.

"Znao sam to, i ne bih sada da pričao o tom tužnom i nezahvalnom odnosu i prema Živku i prema Vesni. U jednom trenutku, dok sam bio u predsjedništvu Udruženja dramskih umjetnika, pokušali smo da riješimo taj problem. Međutim, te godine su bile izuzetno teške, ja sam zbog tih problema, ne samo Živkovih, već i nekih drugih umjetnika, išao i kucao na neka vrata gdje inače ne bih otišao nikada. Nešto je učinjeno tada, ali to su bile devedesete godine, i svaka molba za pomoć se svodila na jednu rečenicui nadležnih: A kako drugi ljudi žive u logorima i po izbjegličkim centrima. Jeste, Živko je bio zaboravljen, bio je skrajnut, i mislim da je genaralno cijela ta priča o njegovom radu i onome što se danas hvali, u to doba bilo marginalizovano i proglašeno za jedan komediografski folklor. To je bila neka približna ocjena cijelog njegovog rada. Jer, mnogi su se u tim filmovima prepoznali i našli uvrijeđeni, što po liniji priče mentaliteta, što po liniji politike, običaja, i svega onoga što je materijal za sve komediografske žanrove", smatra Kovačević.

Posebna životna priča

Oni koji su voljeli Živka i njegove filmove, prepoznavali su i njegovu ličnu posebnost, i subverzivnost koju su na neki način posjedovala sva njegova ostvarenja.

"Živko je bio osobenjak svoje vrste, kad to kažem mislim, prije svega, na činjenicu da je živio kao čovjek koji je isposnik u nekoj keliji, na nekom pustom mjestu. Nije pripadao nijednom postojećem udruženju, klanu, nije pripadao čak ni ljudima koji su se filmom ozbiljno bavili, jer nisu razumjeli do kraja šta je to, zapravo, Živko uradio, i zašto to radi. Da li se on samo podsmijeva, i što bi narod rekao, šegači na račun mentaliteta, ili tu ima nešto više, tako da, sve zajedno, njegova životna priča je bila vrlo osobena, i takvih stvaralca kao što je on, ja nisam upoznao mnogo. Znao sam možda još dvojicu – trojicu, za sve ove silne godine baveći se ovim poslom", naveo je Kovačević.

Njega, kako ističe, za Živka vežu i neke blijede uspomene na boravke u Crnoj Gori prilikom obilaska terena za „Beštije“.

" Mada je spolja izgledao stalno smrknut i zabrinut, znao je itekako da uživa u pričama i u šali kada bi krenuli da se sjećamo nečeg. On je od tih svojih sjećanja i tog svog slikarskog dara pamtio događaje u slikama, i pričao je šta bi volio da radi. Nekoliko priča koje mi je ispričao nikada nije realizovao, a to su, u suštini, zaista bili istiniti događaji, kao i oni o pokušaju skretanja tokova reka da bi se pravili neki turistički centri, o tome kako je na Adi Bojani bio prvi pokušaj naturizma još negdje između dva velika rata. Imao je beskrajnu ljubav prema svim tim ljudima i prema svom kraju, ali nažalost, to je tumačeno drukčije, i njegovo osjećanje svijeta ostalo je generacijama koje sada gledaju njegove filmove i sve više ih prihvataju. Ali, za života, on to, nažalost, nije doživio. Ovo podsjećanje na Živka samo je mala ispravka, i moglo bi se reći izvinjenje za sve ono što je doživio", ističe Duško Kovačević.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније