Žabljak
Umjereno oblačno
-4.6 °C
Pljevlja
Vedro
-2.3 °C
Herceg Novi
Vedro
3.2 °C
Nikšić
Vedro
-1.0 °C
Cetinje
Vedro
5.9 °C
Bar
Vedro
7.8 °C
Podgorica
Vedro
4.7 °C
Ulcinj
Vedro
5.8 °C
Kolašin
Umjereno oblačno
-1.9 °C

Turizam i ekologija

PROJEKAT 27. 07. 2015. 08:26   >>  08:16 2

PROJEKAT

Neophodne akumulacije na Morači

Sitnice nema, Ribnice još manje, dok Morača ljeti gotovo presušuje u gornjem toku a "ime" joj kroz Podgoricu pa do Skadarskog jezera zapravo održava rijeka Zeta...Oni koji duže pamte znaju da ovo nijesu sasvim prirodni procesi, već se mogu dovesti u vezu za ljudskim uticajem eksploatacijom voda iz bunara i vodoizvorišta Zetske ravnice a ta "dodatna" potrošnja utiče na kolebanja nivoa podzemnih voda, a time i do nestanka nekih stalnih izdana.

 

Geolog Vasilije Radulović, jedan od stručnjaka koji je uključen u izradu prostornog plana za višenamjenske akumulacije na Morači smatra da bi izvođenje tog projekta, ne analizirajući ostale benefite, bilo od ključnog značaja za regulaciju nastalog disbalansa i u režimu podzemnih voda.

"Sistem brana, odnosno akumulacija, mogao bi u ljetnjem periodu da anulira nestanak površinskih tokova, dok bi zimi predstavljao ustavu za velike vode koje posljednjih godina pričinjavaju velike štete i poplave. Naravno, to je projekat koji zahtijeva obimna istraživanja i studije iz raznih disciplina, ali bi, ukoliko se stvari regulišu na pravi način, mogao da regeneriše prirodni tok stvari", kazao je Radulović u razgovoru za Pobjedu.

On ističe da bi realizacija jedne takve ideje trebalo u obzir da uzme nova saznanja o ukupnim kompleksnim podacima i podlogama u geološkoj građi terena, geološkim odlikama terena, zatim stanje potrošnje vode, projektovane potrebe uz prilagođavanje tehničke dokumentacije koja treba da nastane na bazi te studije (ali i drugih studija o procjeni uticaja na klimu, živi svijet, razvoj industrije...).

"Regulisati i napraviti to kako treba bio bi veliki posao. Ne samo što se regulacija toka kroz izgradnju višenamjenskih akumulacija nameće kao potreba, to je resurs koji obezbjeđuje zaštitu prirode, čovjekove okoline, životne a i radne sredine i daje osnovu za racionalno i kompleksno korišćenje prirodnih resursa i unapređenje tih resursa direkno i indirektno. Direktno: pijemo vodu, dobijamo energiju. Idirektno: navodnjavamo pa dobijemo grožđe... Uglavnom, kompleksne studije treba da kažu kako da se prostorno planira koje površine da se odrede za određene djelatnosti i da se svemu priđe na jedan strateški način, jer se govori o izradi objekta koji bi riješio potrebu za narednih 30-50 godina", kaže Radulović.

Pobjedin sagovornik je autor studije „Hidrogeologija sliva Skadarskog jezera“, naučnog rada koji na iscrpan način približava svu kompleksnost terena, krša i puteva koji voda prolazi u karstu.

Prema njegovim riječima, godinama uvećavana potrošnja vode neminovno je dovela do kolebanja nivoa podzemnih voda na području podgoričke opštine. Disbalans, naročito izražen u ljetnjem periodu, uticao je da već sa prvim vrućinama nestaju sa površine neki vodotoci, što nije bio slučaj prije tri ili četiri decenije.

"Jedno je bila prirodna oscilacija tog nivoa koji se kretao u utvrđenom „koridoru“ i zavisio je od činilaca kao što su količina i režim padavina. Nešto sasvim drugo je kolebanje prouzrokovano eksploatacijom podzemnih voda, ili potrošnjom iz „žila“ koje onda ljeti nemaju dovoljnu količinu vode da nahrane izdane na površini. Nema međutim preciznih podataka koji pokazuju koji je obim potrošnje, odnosno oscilacije režima podvodnih voda, ili preciznije rečeno koliko danas Podgorica troši na piće, navodnjavanje i održavanje industrijskih i poljoprivrednih zona. Dakle, nesporno je da je eksploatacija voda u Zetskoj ravnici oborila nivo podzemnih voda, ali konačan bilans i brojke nijesu potkrijepljene sveobuhvatnim istraživanjima i studijama", kaže Radulović.

On podsjeća da se sa vodoizvorišta Mareza uzima nekada kubik sekundni vode.

"Najviše se uzima kad najviše treba, zato Trešnjice nema, i sada presuši jako brzo Sitnica. Matica se vraća pa ponire u Oko Matice, i jako je niža i brže se to dešava nego ranije. Iza Gorice se voda crpi iz bunara, sa Ćemovskog polja se uzima za dio Podgorice i Tuzi, Agrokombinat ima desetak bunara koji najviše vode crpe u ljetnjem periodu, Kombinat aluminijuma takođe. Zato bi za istraživanje ukupne potrošnje bilo potrebno da se dođe do podataka iz gradskog vodovoda, KAP-a, Plantaža, individualnih potrošača, privatnih bunara. Uzmu se svi podaci, slože i preklope i dođe do nekog presjeka ukupne potrošnje i budućih projektovanih potreba", zaključuje Radulović.

Komentari 2

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo