PANIKA

Kiprani povlače pare iz banaka

Mnogi građani Kipra požurili su danas da isprazne svoje bankovne račune, poslije dogovora o međunarodnom zajmu kojim će biti uvedeni novi bankarski nameti.

Ministri finansija EU i Međunarodni monetarni fond dogovorili su se da odobre Kipru paket pomoći od 10 milijardi eura. Kipar, koji je tražio 17 milijardi eura pomoći, za uzvrat mora da smanji deficit, poveća poreze i reformiše bankarski sistem.

Prema sporazumu, svi građani koji na svojim računima imaju manje od 100.000 eura moraće da plate jednokratni porez od 6,75 odsto, dok će na veće bankarske depozite morati da bude plaćen porez od 9,9 odsto.

Ispred mnogih bankomata formirani su redovi, a one banke koje inače danas rade, zatvorile su svoje filijale nakon naleta građana koji su željeli da podignu svoju ušteđevinu.

Predsjednik Eurogrupe Jerun Dijselblum precizira da će na taj način biti prikupljeno 5,8 milijardi eura. "Zbog veličine bankarskog sektora Kipra, moramo da napravimo poseban program. On uključuje i privatne ulagače", objašnjava Dijeselblum.

Ministar finansija Kipra Mihalis Saris branio je svoju odluku da prihvati uvođenje jednokratnih poreza, rekavši da je to bila najmanje štetna opcija i da je to način da se spriječi potpuni bankrot zemlje.

Predsjednik Kipra Nikos Anastasijades, koji je ranije uvjeravao građane da neće prihvatiti sporazum koji zahtijeva od deponenata da podijele gubitke, rekao je danas da je ta odluka donijeta da bi se zemlja sačuvala od finansijskog sloma.

Anastasijades je saopštio da Kipar nije imao drugih mogućnosti osim da prihvati paket pomoći od međunarodnih zajmodavaca, koji zahtijevaju uvođenje poreza na bankarske depozite.

Bez toga, dodao je Anastasijades, u utorak bi došlo do kolapsa cijelog kiparskog bankarskog sistema, jer bi tada Evropska centralna banka obustavila finansiranje kiparskih problematičnih banaka.

To bi izazvalo bankrot zemlje, a moguće i izlazak iz eurozone. Porezom na depozit se izbjegavaju i veća smanjenja plata i povećanja poreza, rekao je predsjednik Kipra.

U Briselu kažu da je ta mjera neophodna, jer je bankarski sektor ostrvske države nije srazmjeran privredi.