P.R. [ Beta ]

U EVROPSKOJ UNIJI

Političari i mediji strahuju od šireg ratnog požara na Bliskom istoku

Prvi direktan udar Irana na Izrael, dronovima i raketama, pretvorio je dosadašnju "ravnotežu straha" u preteće direktne sukobe dvije žestoko neprijateljske sile na Bliskom istoku, što bi neminovno u ratni požar uvuklo i neke zemlje i oblasti u regionu, opšta je ocjena političara i medija u Briselu.

Uz pitanje ne prijeti li Bliskom istoku poražavajući regionalni rat, iako se cijeli svijet uznemirio i traži smirivanje sukoba između Irana i Izraela, vlade i analitičari upozoravaju da velike nedoumice postoje u Evropi i svijetu oko toga da li će Izrael istrajati u namjeri da "kazni" prvi direktan napad Irana na izraelsku teritoriju, dok iranski predsjednik Ebrahim Raisi prijeti da će u tom slučaju "iranski udar biti još mnogo žešći", čime bi neminovno izbio širi rat.

Francuski list Figaro piše da "strogo s vojnog stanovišta, jevrejska država ima sredstva da jako moćno udari po Iranu", ali i dodaje da se "u Tel Avivu veoma pazi na stav Vašingtona".

Političari i analitičari zaključuju da, iako to može biti samo taktika, ni Izrael po svaku cijenu ne želi širenje sukoba s Iranom, ako je suditi po tome da je Tel Aviv zatražio hitnu sjednicu Savjeta bezbjedosti UN, dakle upliv ključnih svjetskih sila u okviru svjetske organizacije.

"Ali, tu niko ni za šta ne jamči", rekli su novinarima diplomate u EU, povodom prijetnje načelnika iranskog generalštaba generala Mohamada Hoseina Bakerija da će Iran napasti američke baze u regionu ako Amerikanci podrže Izrael u nekom uzvratnom žešćem napadu na Iran.

Vašington i cijeli Zapad su stali na stranu Izraela i najoštrije osudili direktan oružani udar Irana na izraelsku teritoriju.

I svjetski važne zemlje i najvažniji činioci u regionu su zatražili da se spriječi ratni požar na Bliskom istoku. Ministarstvo inostranih poslova Saudijske Arabije zatražilo je "od svih strana da iskažu najveću uzdržanost i region i njegovo stanovništvo poštede opasnosti rata", uz zahtjev da u tome posreduju UN.

Skoro istovjetnu poruku je uputio Egipat koji smatra da "postoji prijetnja širenja rata u regionu".

Zahtjev da se obje strane uzdrže od širenja sukoba je uputilo i kinesko ministarstvo inostranih poslova, isto je poručila i Moskva koja kaže da se "računa na zemlje regiona da za postojeće probleme nađu politička i diplomatska rješenja" .

Vidno drugačije ocjene o zaoštravanju iransko-izraelskog sukoba je dala Venecuela, čiji šef diplomatije Ivan Hil je saopštio da se "zbog genocida u Palestini i nerazumnog ponašanja izraelskog režima, kao i pomanjkanja djelovanja sistema UN, nestabilnost u regionu (Bliskog istoka) posljednjih godina znatno pogoršala".

S one strane Atlantika, američki politikolog Jan Bremer je ocijenio da je "iranski napad bio postavljen tako da može lako biti presretnut".

"Sljedeći koraci će zavisiti od sposobnosti Bajdenove administracije (i saveznika) da odgovore Izrael od direktnog vojnog odgovora na iranskom tlu", naveo je on.

"Čak i tako, mnogo je opasnosti kad se uzmu u obzir svi akteri i arene vojnog konflikta koji su umiješani", zaključio je Bremer.

Nakon iranskog napada je region vrlo, vrlo blizu ovoj divovskoj katastrofi, ocjenjuje njemačka štampa.

"Još nikada veliki rat Izraela i Irana nije bio tako blizu", ocijenio je nedjeljnik Cajt.