B.Č.J. [ Agencije ]

1. april

Svjetski dan šale u sjenci ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku

U svijetu se danas, obilježava Dan šale, 1. april, kada ljudi jedni drugima saopštavaju lažne novosti kako bi se smjehom udaljili od sumorne stvarnosti. Ove godine prvoaprilske šale su posebno tmurne, u sijenci ratova u Ukrajini i u Pojasu Gaze.

Pojedini stručnjaci za vještačku inteligenciju (AI) upozorili su korisnike interneta da danas budu posebno oprezni jer su moguće neobične šale, posebno u vidu reklamiranja nekih proizvoda, korišćenjem te tehnologije.

Zašto je 1. april Svjetski dan šale?

Dolaskom aprila, stigao je i Svjetski dan šale, kada se mnogi trude raznim smicalicama i šalama prevariti druge.

Dan šale obilježava se svake godine prvog 1.aprila, a iako je njegovo tačno porijeklo i dalje misterija, različite kulture obilježavaju ga već nekoliko vijekova. Prvoaprilska tradcija uključuje lažiranje ili praktične šale s drugima, uz propratno uzvikivanje “aprililili”. Iako je tačno porijeklo Dana šale obavijeno misterijom, prihvatanje prvoaprilskih šala od strane medija osiguralo je dug život neslužbenog praznika.

Postoje razna tumačenja, a jedno od njih je da se ovaj svojevrsni “narodni praznik” pojavio krajem srednjeg vijeka u Evropi kao “Dan svih luda”, koji je predstavljao opštenarodno veselje.

Englezi misle da je Dan šale preuzet sa Istoka i 1. april zovu „Danom svih glupaka“. Finci taj dan povezuju sa proljećnim podučavanjem djece o privrednim radovima, a slično je i u Švajcarskoj.

Postoje mišljenja da korijeni tog „praznika“ dosežu do starog Rima, poznatog i po tome što su tamošnji stanovnici umjeli da se dobro zabavljaju, smišljajući različite šale.

Mnogi misle da se taj običaj pojavio u 16. vijeku u Francuskoj, oko 1564. godine, a za onog ko je nasamaren imali su običaj da kažu da je dobio „aprilsku ribu“.

U holandskom Ajndhovenu održava se svojevrsna tradicija zbijanja šala 1. aprila, novine se utrkuju da objave „ekskluzivne“ vijesti, kao na primjer o dolasku nekih svjetskih državnika u taj grad, o bolestima, o eksperimentima u atomistici.

Nijemci 1. april smatraju danom u kojem su ranjivi, a svoje loše osjećanje manje vezuju za zbijanje neukusnih šala, a više za predanje da se 1. aprila rodio apostol Juda, Hristov izdajnik.

Običaj zbijanja prvoaprilskih šala nije zaobišao ni balkanske prostore, pa se često u medijima Prema tradiciji u mnogim zemljama, ljudi mogu da drugima priređuju šale do podneva 1. aprila, međutim, ako to rade poslije tog vremena, onda i sami postaju aprilske lude.

Držeći se tradicije i mnoge medijske kuće, kompanije, web stranice i druge šaljivdžije u svijetu oglašavale su se raznim prvoaprilskim šalama – od smiješnih do apsurdnih.

Ipak, ne postoji tačno definisan odgovor od kada se i zašto 1. april smatra Danom šale, postoje samo teorije.

National Geographic objavio je pet najzanimljivijih činjenica o ovom veselom prazniku:

Biblija

Porijeklo ovog međunarodno priznatog dana datira još od biblijskih dana. Ova teorija ističe da se praznik šale slavi od kada je Noje, prvi put pustio golubicu da provjeri da li se voda od velike poplave povukla. Da je to bio prvi april potvrđeno je i u Hebrejskoj Bibliji, kao i u 71. suri Kurana.

Još jedna teorija govori da je Isus poslat od strane Pontija Pilata do Iroda i nazad baš na ovaj dan. Ovaj put je često nazivan i kao uzaludan posao, odnosno kao smicalica. Pa se upravo zbog toga smatra da se taj dan od tada računa kao Dan šale.

Rim

Šale koje su se odvijale 1. aprila takođe datiraju iz vremena drevnog Rima. Smatra se da su Rimljani i Kelti praznovali festival šala u vrijeme proljećne ravnodnevnice koja se događa blizu Dana šale.

Takođe, postoji i drevni rimski mit koji govori o bogu Plutonu i njegovoj otmici Proserpine, boginje žita i žetve. Proserpinina majka je mogla samo da čuje glas svoje ćerke i uzalud je za njom tragala po ogromnim prostranstvima podzemnog svijeta. Ovo se takođe, kao i kod slučaja Isusa, smatralo uzaludnim poslom.

Prelazak sa Julijanskog na Gregorijanski kalendar

Rimljani i Hindusi su slavili Novu godinu odmah nakon proljećne ravnodnevnice, koja je 20. ili 21. marta. U srednjem vijeku, veći dio Evrope je slavio 25. mart, praznik Blagoviesti, kao početak praznovanja Nove godine. Slavlje bi trajalo nedjelju dana, sve do 1. aprila. Papa Grgur XIII je 1582. godine naredio poštovanje gregorijanskog kalendara, po kome se Nova godina proslavlja 1. januara.

Pošto narod nikada nije bio sklon prihvatanju novih pravila u svakodnevnom životu, mnogi su odbili da se povinuju kalendaru pape Grgura i nastavili da slave Novu godinu oko 1. aprila. Oni koji su prihvatili novi kalendar, tog dana su zbijali šale na račun „neobaviještenih“, ismijavajući njihova zastarela slavlja.

Britanska kultura

Jedna od teorija vezana je za britanskog kralja iz XIII vijeka. Naime, ovaj kralj bi svaki put kojim bi prošao, proglašavao javnim dobrom. Jednom je, 1. aprila, planirao da prođe kroz dio grada Notingemšira. Kada su čuli planove kralja, građani su odlučili da mu ne dozvole da uđe u grad. Kralj je zbog toga poslao vojsku, kako bi kaznio neposlušne građane, ali kada je vojska stigla, cijeli grad se upustio u budalaste aktivnosti, kao što je davljenje ribe na suvom. Kada je čuo kako su se ponašali stanovnici ovog grada, kralj je proglasio grad suviše glupim za kaznu.

Niksonov povratak

Muzej šala u San Dijegu objavio je spisak deset najboljih prvoaprilskih šala u anglosaksonskoj štampi, a jedna od najsmješnijih ima veze sa politikom.

Ta šala odnosi se na američki državni radio, koji je 1992. godine najavio novu kandidaturu Ričarda Niksona za predsjedničke izbore, pod motom: „Nisam učinio ništa loše i neću to ponoviti“!

Rat svjetova

Odlična, iako nenamjerna šala iz 1938. dokazuje da je vrlo lako zbuniti masu koja radio ne sluša pažljivo. Orson Vels je radio-dramom H. G. Velsa „Rat svijetova“ izazvao masovnu paniku u SAD jer su slušatelji povjerovali da su svijet zaista napali vanzemaljci. Amerikanci se nijesu smirili niti nakon niza upozorenja da se radi isključivo o fikciji i radio-drami. Pretpostavlja se da je oko 1,7 miliona ljudi priču shvatilo zdravo za gotovo.

Špageti s drveta

BBC je 1. aprila 1957. u emisiji Panorama prikazao reportažu o porodici iz Ticina (Švajcarska) koja uzgaja stabla na kojima rastu špageti. U središtu reportaže bila je žena koja bere špagete s drveta. Gledaoci su BBC nakon emisije zasuli pismima i telefonskim pozivima. Željeli su znati gdje mogu nabaviti špageti-stablo.

Hamburger za ljevoruke

Burger King je 1998. u novinama USA Today objavio oglas za „Left-handed Whopperr“, hamburger koji je posebno napravljen na ljevoruke (sastojci iz hamburgera prilikom konzumacije kapaju na stranu koja pogoduje ljevorucima). Nakon što su ljevoruki pohrlili u restorane, Burger King je priznao da se samo šalio te da je u međuvremenu primio na hiljade narudžbina za hamburger koji odgovara dešnjacima.