[ I. P. ]

RADIĆ O UKRAJINI

Moskva bi pregovore o istorijskoj nagodbi

Preporuka osoblju ambasade da sa porodicama napuste Ukrajinu stigla je prije dva dana od američkih vlasti. Sličan primjer slijediće i Velika Britanija i Australija. Zapad posmatra Rusiju, Evropa je spremna za sankcije, i ne više od toga.

To su samo neke od posljedica Putinovog nagomilavanja ruskih trupa na ukrajinskoj granici. Zbog zveckanja oružjem oko Ukrajine, Evropa se nalazi pred najvećom krizom poslije Drugog svjetskog rata.

Vojni analitičar Aleksandar Radić uvjeren je da Moskva priželjkuje pregovore s SAD-om o nekoj vrsti istorijske nagodbe o podjeli interesa.

"Politička igra je vrlo ozbiljna, napeta svaka od strana, a ima ih mnogo, povlači svoje poteze, ima svoja očekivanja i to su istorijski momenti koje je kasnije lako analizirati kada se sve desi i istoričari tada to lijepo slože u mozaik zbivanja koji je bio logičan, ali u ovom trenutku je jasno da Rusija želi da pokaže da treba da bude zemlja s kojom se pregovara. Duboko sam ubijeđen da Moskva priželjkuje pregovore s SAD-om o nekoj vrsti, recimo, istorijske nagodbe o podjeli sfera i interesa", rekao je Radić u razgovoru za Radio Crne Gore.

Kako kaže, Rusija na operativnom planu "ne može da dozvoli eventualno iznenađenje ukrajinskim napadom na Donbas, recimo negdje na proljeće ove godine".

"Koncentracija snaga koja je već odavno u toku potpuno je čitka poruka - Rusija prijeti silom, ali očigledno želi razgovore. Pod velikim je teretom ruska ekonomija zbog embarga koji je pokrenut još 2014. Problemi su se nagomilali, sada se traži rješenje. Ističe januar, ruske snage su koncentrisane u zimskom periodu oko Ukrajine. Potpuno je jasno sada da je riječ o namjernom koncentrisanju snaga koje imaju ozbiljno ofanzivne kapacitete. Ukrajina s druge strane gradi svoju poziciju prema Zapadu.

SAD dosad nijesu pokazale spremnost za razgovore, prije svega s osloncem Amerikanaca na Veliku Britaniju i saveznike iz tzv. nove Evrope. Stvorili su jedan snažan front koji stvara sliku o tome da je rat prihvatljiva opcija i kako najbolje podržati Ukrajinu. Za razliku od Poljske, Rumunije i Bugarske koje su prilično otresite kada je riječ o tome kako se postaviti prema Rusiji, Njemačka je vrlo suzdržana i ne pokazuje ambiciju da se upliće u sukob, a to su simbolično pokazali činjenicom da su britanski avioni koji su vozili vojna sredstva morali da zaobiđu vazdušni prostor Njemačke...”, kaže Radić.

Ogromne količine naoružanja stigle su Ukrajini iz Amerike, a Kremlj je objavio da sa zabrinutošću prati situaciju nakon što je oko osam i po hiljada vojnika SAD-a u pripravnosti na istoku Evrope.

Da bi ruski tenkovi i vojnici za samo nekoliko nedelja mogli da pređu ukrajinsku granicu i izazovu sukob u Evropi, tvrdi jedan od najviših kijevskih generala Aleksandar Pavljuk. U intervjuu britanskom listu Tajms, Pavljuk vjeruje da bi upad mogao biti izveden 20. februara. Radić ocijenjuje da bi bila katastrofa ukoliko bi Rusija direktno ušla na teritoriju Ukrajine.

“To bi bio presedan svih presedana. Ruska vojska našla bi se suočena sa ljudima koji govore u velikom broju ruski jezik, koji su sljedbenici Ruske pravoslavne crkve. To bi bio bratoubilački rat za koji bi teško bilo pronaći moralno opravdanje. U Ukrajini naravno postoje ostrašćeni nacionalisti, koji u Rusiji vide najveće zlo, ali oni nijesu većina stanovništva u Ukrajini. SAD sa druge strane prepoznaju određene koristi uz jako veliki nivo političkog i bezbjednosnog rizika. Rusija je u prilično neugodnoj poziciji, imaju mali prostor i za političke manevre i jasno je da žele zaštitu svojih interesa kada je riječ o prodaji energenata i garancije za rusku dominaciju na teriroriji koji tradicionalno spadaju pod njihovu sferu uticaja", kaže Radić.

Papa je pozvao da 26. januar bude svjetski dan mira u Ukrajini. Radić međutim kaže da je mir zapravo zavisi od interesa velikih sila.

“Koliko god to brutalno zvučalo, nažalost tako je, mir će zavladati kada velike sile odluče i dogovore se. Koliko je opasno vidimo kada velike sile igraju svoje igre vidimo na primjeru Sirije gdje je sve porušeno, a problem nije riješen. Činjenica je da ovo nije priča o emocijama i o tome šta jedna strana može da uradi, jer je mnogo primjera žrtava uništene zemlje i neriješenog problema, Irak, Sirija, Avganistan....to su nažalost posljedice funkcionisanja logike sila koje žele da istjeraju svoje interese do kraja bez ulaska u ozbiljne pokušaje da se naprave nagodbe. Nažalost vrlo su traumatični primjeri u posljednjih 20 godina u svjetskoj politici, ako slijedimo te primjere onda mislim da imamo razloga za pesimizam, a ne da vjerujemo da pozivi na mir i održavanje bilo kakvih konferencija mogu da utiču na realnost slike na terenu", zaključuje Radić.

Milica Mandić, Radio Crne Gore