P.R. [ Beta ]

SAMIT COP26

Gutereš: Sami sebi kopamo grobove

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš pozvao je danas učesnike konferencije o klimi COP26 da "spasu čovječanstvo" od klimatskih promjena da bi ljudi prestali da kopaju "sopstvene grobove".

"Vrijeme je da se kaže 'dosta'", rekao je Gutereš u obraćanju desetinama svjetskih vođa okupljenih danas u Glazgovu u okviru konferencije COP26.

"Dosta je sa surovim postupanjem prema biodiverzitetu. Dosta je ubijanja nas samih sa ugljem. Dosta sa tretiranjem prirode kao toaleta. Dosta gorenja i bušenja i sve dubljih iskopavanja. Bušimo sopstvene grobove", rekao je šef UN.

Umjesto nastavljanja sa eksploatacijom planete treba da izaberemo da očuvamo svoju budućnost i spasimo čovječanstvo, dodao je on.

On je rekao da je čovječanstvo došlo do "ivice ponora" svojom zavisnošću od fosilnih goriva.

Posebno je teško za ostrvske zemlje kojima prijeti podizanje vode, i ukoliko na ovom skupu ne bude dogovoreno jačanje napora za ograničenje klimatskog zagrijavanja, to je za te zemlje jednako smrti.

Konferencija COP26 smatra se presudnom za budućnost planete. Otvorena je juče u Glazgovu i trajaće dvije nedjelje. Konferencija je trebalo da se održi prošle godine, ali je odgođena zbog kovida.

Pripremajući teren za samit o klimi, vođe G20 okupljeni u Rimu tokom vikenda ponovili su zajednički cilj o ograničenju klimatskog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsku eru. Ali nevladine organizacije i generalni sekretar UN nijesu bili ubijeđeni sa dometom tog obećanja, navodeći da odlaze iz Rima razočarani.

Fon der Lajen i Angela Merkel pozvale da se odredi cijena emisije ugljenika

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel pozvale su danas države da odrede cijenu emisije ugljenika, koja je glavni uzrok globalnog zagrijavanja.

Ursula fon der Lajen je ponovila cilj EK da Evropa bude prvi klimatski neutralni kontinent na svijetu i da u ovoj deceniji smanji emisiju štetnih gasova za 55 odsto.

Ona se založila da bogate zemlje pomognu siromašnim i pozvala države da odrede cijenu emisije ugljenika jer "priroda više ne može da čeka".

Za cijenu emisije ugljenika založila se danas i Merkel, koja je predsjedavala prvom konferencijom UN o klimi COP1 održanoj 1995. u Berlinu.

Odlazeća njemačka kancelarka rekla je da je svijetu potrebna "sveobuhvatna transformacija" načina života i rada kako bi se zaustavile klimatske promjene.

Govoreći na svečanom otvaranju ovogodišnjeg samita UN o klimi u Glazgovu, Merkelova je rekla da želi da uputi "jasan zahtjev da se odredi cijena emisije ugljenika" što bi pomoglo promociji najefikasnijih načina za dostizanje nulte emisije, cilju kojem teži većine zemalja do 2050.

Bajden: Ova decenija odlučujuća za borbu protiv klimatskih promjena

Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je na samitu UN o klimi COP26 u Glagovu da je ova decenija odlučujuća za borbu protiv klimatskih promjena i da SAD i druge razvijene zemlje snose veliki dio odgovornosti za klimatske promjene.

"Niko od nas ne može da pobjegne od najgoreg što nam predstoji, ako ne uspijemo da iskoristimo ovaj trenutak", izjavio je Bajden.

On je krizu kroz koju prolazi planeta, oličenu u poplavama, nestabilnim vremenskim prilikama, sušama i požarima, vidio kao jedinstvenu priliku da se redefiniše globalna ekonomija.

Obraćajući se svjetskim liderima okupljenim u Škotskoj, Bajden je pokušao da prikaže ogromne troškove koji prate ograničavanje emisije ugljen-dioksida kao priliku za otvaranje novih radnih mjesta, prelazak na obnovljive izvore energije i električne automobile.

On se izvinio zbog odluke bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa da napusti Pariski sporazum i uloge koju su SAD i druge bogate zemlje imale u doprinosu rješavanja pitanja klimatskih promjena.

"Mi koji smo odgovorni za veliki dio krčenja šuma i sve probleme koje imamo do sada, imamo ogromne obaveze prema siromašnijim državama čija je odgovornost manja za emisiju štetnih gasova, ali plaćaju cijenu zbog zagrijavanja planete", rekao je Bajden.

Zvaničnici Bajdenove administracije zamjerili su Kini što se nije više posvetila suzbijanju emisija ugljenika, dok predsjednik još uvijek nije uspio da u svojoj zemlji da progura svoj ambiciozni klimatski plan.

Bajden nije obijezbedio podršku za predloženi zakon, kojem se protive republikanci, ali i pojedine demokrate u Kongresu.

Modi: Indija će dostići ugljeničnu neutralnost do 2070.

Indija je sebi dala cilj da dostigne ugljeničnu neutralnost do 2070, izjavio je danas u Glazgovu inidjski premijer Narendra Modi.

"Do 2070. Indija će dostići cilj da smanji neto emisije (ugljenika) na nulu" ugljenika, rekao je Modi u govoru danas na svjetskoj konferenciji UN o klimi COP26, koja se održava u Velikoj Britaniji.

Modi je rekao da je cilj dostizanja stope od nultih neto emisija do 2070. jedna od pet mjera koje Indija planira da preduzme da ispuni obaveze preuzete prema Pariskom sporazumu o klimi.

Cilj Indije da dostigne ugljeničnu neutralnost do 2070. je dvadeset godina kasnije od SAD i najmanje 10 godina kasnije nego što je najavila Kina.

Brojne svjetske vođe su u obraćanju na samitu danas pojačale upozorenja i pribjegle retorici kraja svijeta u nastojanju da unesu novi osjećaj hitnosti međunarodnim pregovorima o klimi. Jedan broj njih je bio manje dramatičan ukazujući da je vrijeme za djelovanje, a ne za retoriku.

Džonson: Počelo odbrojavanje do sudnjeg dana

Britanski premijer Boris Džonson otvorio je danas u Glazgovu dio UN samita o klimi COP26 za svjetske vođe upozorenjem da je svijet povezan za uređaj za odbrojavanje do sudnjeg dana.

Džonson je uporedio situaciju u kojoj se Zemlja nalazi sa fiktivnim tajnim agentom Džemsom Bondom povezanog za uređaj koji odbrojava vrijeme do uništenja planete i pokušava da smisli kako da ga deaktivira.

"Mi smo otprilike u istom položaju" samo što je uređaj koji otkucava sada pravi i nije film", rekao je Džonson svjetskim vođama okupljenim za globalnu UN konferenciju o klimi.

Prijetnja o klimatskim promjenama podstaknuta je trošenjem uglja, nafte i prirodnog gasa.

Cilj samita je da se postigne dogovor o smanjenju emisije štetnih gasova dovoljno brzo da se ograniči prosječni globalni porast temperature na 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski nivo. Svijet je već topliji za 1,1 stepen Celzijusa.

Džonson je rekao da je sada vrijeme da se djeluje. On je ukazao da oko 130 svjetskih vođa sa svih kontinenata okupljenih u Glazgovu imaju prosječnu starost od preko 60 godina, dok generacije koje će najviše biti oštećene klimatskim promjenama još nijesu rođene.

Pozvao je da se prekine sa elektranama na ugalj i kolima na benzin, i da bogate zemlje daju velike sume siromašnim zemljama da im pomognu da se prebace na zeleniju privredu i prilagode na uticaj pogoršanja klime.

Vođe iz glavnih ekonomija u brzom razvoju uključujući Kinu, Rusiju i Brazil nijesu prusutni, a njihovo odsustvo viđeno je kao udarac međunarodnim naporima da se podstakne ambicioznija akcija protiv globalnog zagrijavanja na skupu koji traje do 12. novembra.

Sastanak G20 u Rimu je trebalo da pruži podstrek za ovaj skup UN o klimi pomjeren za godinu dana zbog kovida-19. U zajedničkom saopštenju je ponovo potvrdjen cilj o ograničenju zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsku eru, cilj da se postigne ugljenička neutralnost do sredine vijeka i da se prekinu subvencije centralama na ugalj u inostranstvu. Ali je to zajedničko saopštenje bilo neubjedljivo i nije uvjerilo ni nevladine organizacije, ni UN ni britanskog premijera.

Džonson je imao sumoran stav poslije jučerašnjeg završetka samita G20 uoči početka konferencije o klimi navodeći da na G20 sastanku nije napravljen dovoljno veliki napredak, i upozorio da ukoliko u Galzgovu ne uspije sve će propasti.

Skup o klimi otvoren je juče i trajaće do 12. novembra.